Znate li kako izgleda fiziološki porođaj?

ja sam se puno pripremala za prvi porod...
osjećala sam kako bi to trebalo biti, a slutila sam kako će to zaista i biti u bolnici.
i koliko god se pripremala na bolnicu...ništa tamo nije bilo kako sam osjećala da bi tebalo biti.

čitavo vrijeme mi je bio strašan taj nesklad onoga što osjećam i onoga što se izvan mene događa.
dva totalno nakompatibilna svijeta.
na kraju te uvjere da je sve ono što osjećaš krivo...i da u biti, ne znaš i ne možeš roditi bez njih.
mislim, pokušaju te uvjeriti, jer u meni je taj osjećaj kako je trebalo biti i dalje ostao veoma živ.
bez obzira što su mi ukrali izgon...i u tom trenutku učinili me nemoćnom...upravo zastrašivanjem.

zato...mislim da mi, negdje u dubini znamo što je fiziološki porod...samo oni ne žele da znamo :roll:

drugi porod mi je izgledalo totalno nemoguće ponoviti tako nešto, svijesno, znajući što čeka bebu i mene.
pa sam doživjela pravi divan predivan fiziološki porod...porod koji svakako želim svojoj kćeri :) i zato mi je izuzetno drago da se upravo ona i rodila doma.

i sve te tehnikalije koje su se nametale u bolnici, za koje sam osjećala da su nepotrebne i nekorisne, i pokazale su se takvima...
a sve je totalno kontradiktorno...apsolutno sve...
od klistiranja....brijanja...čačkanja svaka dva sata da vide koliko se otvaraš...suzbijanja nagona za tiskanjem....

Nemam iskustva i jako mi je žao zbog toga, ... ali su me se jako dojmile scene iz Orgasmic birth... i mislim da bi tako to trebalo izgledati. Predanost, prepuštenost, vjera u sebe, svoje tijelo i proces. I naravno, suportivna okolina i nenametljivi pomagači.

A cemu sluzi brijanje ili pak amoxil nakon puknuca vodenjaka?

amoxil, antibiotik, su mi dali radi prevencije infekcije. koliko je to opravdano, ne znam, al s obzirom da sam u bolnici, nisam uopce htjela riskirati.
vodenjak mi je puko, bas sam imala dva ogromna izljeva na samom odjelu, nemoguce da se voda obnovi. jos sam jedan izljev imala u predradjaoni, no mnogo manji od onog prvog.

evo jedan stručni citat

Citiraj:

---

Brijanje područja oko otvora rodnice i međice.
Brijanje je higijenska mjera koja se preporuča u svrhu spriječavanja infekcija. Tijekom
porođaja glavica odnosno lice djeteta rotira se na izlazu iz rodnice među velikim usnama te
se odstranjivanjem stidnih dlaka s tog područja omogućuje temeljitije pranje i odstranjivanje
bakterija koje u normalnim okolnostima borave na koži i dlakama. Ako je potrebno urezati
epiziotomiju dlake smetaju pri šivanju i kasnijoj higijeni šavova i međice. Nakon porođaja
stvaraju se lohija koja se neprestano izlučuju, a vrlo su pogodan medij za rast bakterija.
Brijanjem dlaka onemogućava se zadržavanje krvi i lohija na njima čime je higijena olakšana.
Brijanje se izvodi posebnim kirurškim jednokratnim brijačem, a možete se obrijati i kod kuće.

---

Brijanje ne sluzi nicem osim da se malo pokaže moć.

Što se Amoxila tiče, kod nas svako rodiliste svoju politiku o administriranju antibiotika vodi. Znaci ako zena ima puknut vodenjak x sati, a nema trudove onda joj daju antibiotik, s tim da taj x varira od nekoliko sati do 2 dana.

sve sto pise u ovom citatu koji je blackberry stavila nema NIKAKVO znanstveno uporiste. NIKAKVO.
znanstveno je dokazano da brijanje ne utjece na smanjanje broja infekcija.
a na ovo o jednokratnim brijacima cu se grohotom nasmijati. mozda je to danas tako, al kad sam dosla roditi prvo dijete sestra je izvukla onu britvu ko iz kaubojskih filmova, samo sto ju nije na remenu naostrila... fuj...

Citiraj:

---

marta prvotno napisa

Brijanje ne sluzi nicem osim da se malo pokaže moć.

---

zaboravila sam stručan stavit pod navodnike i zakolutat očima :mrgreen:

Pa onda se moje dijete rodlo o izobilju bakterija kojekakvih, ja nisam stigla frizirati medjunozje jer mi je trbuh bio ooooogroman i svi su mislili da nosim blizance, rodila u kadi i neklistirana. Muz kaze da je po toj vodi plivalo kojesta a i boja je navodno bila triler. Al evo, zive i zdrave smo obje. Meni bilo super, njoj apgar 10/10. Nisam dobila ni antibiotik kad mi je puko vodenjak. Nisam medicinar al mi je taj amoxil malo upitan jer kad god sam ga pila ja mala je dobivala kandidu u pelenskoj zoni. A ja sam prevalila 4 mastitisa i toliko amoxila. U vrijeme kad se bebino tijelo tek treba kolonizirati bakterijama amoxil koji tamani sve zivo mi se cini too much, al se daje kad je bris pozitivan prije poroda na onaj streptokok beta emo...nesto, no dobro, to vec izlazi iz okvira ove interesantne teme

Citiraj:

---

Zuska prvotno napisa

Zar tiskanje nije dio normalnog (fiziološkog?) porođaja?

To bi mi možda objasnilo neke stvari.
Trudnoća nam je prošla divno, imala sam osjećaj da smo beba i ja potpuno sinhonizirane. Onda mi je par dana prije termina jedne noći pukao vodenjak, potpuno smireno došla sam u bolnicu, obavljala sve što je trebalo, legla u predrađaonu, odspavala koji sat i onda su počeli trudovi. Odbila sam epiduralnu i drip, fokusirala se na sebe i nas, šetala, sjedila na lopti, ležala, disala, radila sve što mi je odgovaralo, zamišljala da sam cvijet koji se otvara..i ja sam se lijepo otvarala, nakon samo nekoliko sati trudova, bila sam spremna roditi...bez ikakve drame i ijednog visokog tona.

I onda su mi u nekom trenutku viknuli "tiskaj!" i to me potpuno blokiralo jer nisam imala ni potrebu ni nagon za tiskanjem i nisam znala što trebam raditi.

Taj osjećaj da ne znam što trebam raditi, koji me oprao po prvi put otkako sam ostala trudna, je u meni proizveo drugi osjećaj, osjećaj užasa koji me u drugoj sekundi preplavio - jer osjetila sam se nekompetentnom, onom koja bi mogla nauditi djetetu koje upravo rađa...

Govorim vam o nekoliko sekundi autentičnog i najgoreg užasa koji mi je preplavio tijelo i jedino što sam u tom trenutku mogla je zaderati se da taj užas iz mene izađe van, slušala sam ih kako su nezadovljni mojom suradnjom, i drugi put su viknuli tiskaj, ponovo se ponovio cijeli krug nemoći, užasa i drugog zaderavanja, oni su se ponovo uskomešali, čujem ih ponovo nezadovoljne, jedan kaže drugom da zove pedijatra, u meni opet užas, zašto zovu pedijatra, jedan mi je doktor zalegao na trbuh dvaput i ...ja sam, cijelo vrijeme osjećajući nemoć i užas od straha da sam joj možda naudila, rodila...uz njihov komentar da kad mama ne zna što bi trebala raditi, barem beba zna.
Je li sve u redu? Apgar 10/10.
U meni osjećaj kako sam svoju bebu izdala na samom kraju. Toga se često sjetim.

---

Ovaj dio sa tiskanjem se dogodio i meni.

Moj prvi porod nije bio fiziološki nikako, ali taj dio mi je definitivno bio najgori, jer kad sam konačno bila spremna za izgon (na kisiku, u nesvjestici nekoliko puta, bez daha, suhih usta i grla koliko je to moguće, sva krvava, između ostalog od 14 uboda jer su mi pokušavali dati drip - s razlogom jer su trudovi potpuno prestali, ali su vene samo ekplodirale na svaki ubod), ali i tada iako je svima bilo jasno da više nema trudova vikali su "tiskaj, tiskaj", gdje i kako da primim noge, a ja više nisam mogla ni glavu držati niti u ležećem položaju i ono čega se jedino sjećam iz tog dijela poroda je baš to nezadovoljstvo babice i doktorice s "mojom suradnjom". Bio je muž sa mnom i on me držao za ruku, ali tada sam se osjećala apsolutno mrtvom, nemoćnom i taj odnos mi nije ni malo pomogao. Vikali su: "tiskaj, beba, beba...." spremali vakum, rezali bez trudova, ja sam jedva neki krik mogla ispustiti (nisam se ni čula gdje sam bila, MM kaže da i nije bilo baš tiho), ali bebu su doslovno izvukli nalijeganjem u nekoliko navrata, vjerovatno zadnjim pokušajem prije vakuma, jer je već bio spreman, a onda i posteljicu isčupali (potrgali naravno), pa sam nakon svega imala i kiretažu, anesteziju itd.

Drugi porod mi slijedi jako brzo i s ovim u glavi, malo je reći da me je strah, ajde dajte mi savjete kako da se ponašam i što da radim da drugi porod ne bude takav (jasno mi je da nisam kriva za prestanak trudova), ali kako postupiti u takvoj situaciji??? Znam da trebam razmišljati pozitivno i nastojim maksimalno, ali teško mi ide.

Do tog zadnjeg dijela kojeg sam opisala imala sam svoje trudove (i ta ista babica je baš bila zadovoljna s tim kakvi su prirodni trudovi), prokinuli su mi vodenjak uz najavu (bez pitanja za dozvolu, ali ne vjerujem da bi imala hrabrosti odbiti jer sam već tada bila jako iscrpljena), ležala sam spojena na CTG.....

Citiraj:

---

Tiziana prvotno napisa

Pa onda se moje dijete rodlo o izobilju bakterija kojekakvih, ja nisam stigla frizirati medjunozje jer mi je trbuh bio ooooogroman i svi su mislili da nosim blizance, rodila u kadi i neklistirana. Muz kaze da je po toj vodi plivalo kojesta a i boja je navodno bila triler. Al evo, zive i zdrave smo obje. Meni bilo super, njoj apgar 10/10. Nisam dobila ni antibiotik kad mi je puko vodenjak. Nisam medicinar al mi je taj amoxil malo upitan jer kad god sam ga pila ja mala je dobivala kandidu u pelenskoj zoni. A ja sam prevalila 4 mastitisa i toliko amoxila. U vrijeme kad se bebino tijelo tek treba kolonizirati bakterijama amoxil koji tamani sve zivo mi se cini too much, al se daje kad je bris pozitivan prije poroda na onaj streptokok beta emo...nesto, no dobro, to vec izlazi iz okvira ove interesantne teme

---

Pa tako i treba biti. Tvoje dijete treba dobiti tvoje bakterije a ne bolnicke jer ce na tvoje biti otporno, za razliku od bolnickih. Amoxil je turbo upitan kad se zna da su znanstvena istrazivanja potvrdila da antibiotik ne cini razliku u ishodu poroda ukolko se daje zbog pucanja vodenjaka unutar 48 sati.

Nela, mozes doci sto kasnije u bolnicu, sto si krace tamo, manja je sansa da ce biti intervencija.

Inace, taj Apgar 10/10 koji se u nasim rodilistima ide ko alva, cesto je pretjeran. Ali to je sasvim jedna druga tema.

Citiraj:

---

marta prvotno napisa

Nela, mozes doci sto kasnije u bolnicu, sto si krace tamo, manja je sansa da ce biti intervencija.

Inace, taj Apgar 10/10 koji se u nasim rodilistima ide ko alva, cesto je pretjeran. Ali to je sasvim jedna druga tema.

---

Pozitivna sam na BHS B pa moram doći na vrijeme za antibiotik.....

Šta bi bilo da tada u toj mojoj opisanoj situaciji nisam bila u bolnici?

Eno pogledaj tamo na topicu, llella je rodila u 15 minuta, sve je u redu, antibiotik joj je iscurio do pola, znaci djelovao nije sigurno. Taj BHS je jos jedna babaroga kojom plase trudnice jer taj antibiotik bas i ne cini neku razliku u konacnim ishodima.
Ako zakasnih na antibiotik, onda ce bebi vaditi krv i kontrolirati.

A sto bi bilo kad bi bilo na tvom prvom porodu je nemoguce odrediti. Sansa da bi rodila bez problema je veca od 90%, naravno da se postivala fiziologija.

Citiraj:

---

nela08 prvotno napisa

Pozitivna sam na BHS B pa moram doći na vrijeme za antibiotik.....

Šta bi bilo da tada u toj mojoj opisanoj situaciji nisam bila u bolnici?

---

u zadnjoj trudnoći sam odbila raditi bris na BHS, razlog : željela sam sto manje maltretiranja na porodu . Ne znam da li sam bila pozitivna, niti bi mi taj podatak ista značio . Dijete je imalo srčanu grešku , pa je pola sata nakon poroda bilo transportirno u drugu bolnicu ( planirano) pa sam očekivala da će postupiti kako treba u slučaju da se pokažu bilo kakvi simptomi.

Nakon porođaja stvaraju se lohija koja se neprestano izlučuju, a vrlo su pogodan medij za rast bakterija.
Brijanjem dlaka onemogućava se zadržavanje krvi i lohija na njima čime je higijena olakšana.

Citiraj:

---

marta prvotno napisa

sve sto pise u ovom citatu koji je blackberry stavila nema NIKAKVO znanstveno uporiste. NIKAKVO.
znanstveno je dokazano da brijanje ne utjece na smanjanje broja infekcija.
...

---

pa netreba mi nikakvo znanstveno uporiste da znam da na +35˙C (toliko je bilo danima nakon mog poroda) lohije + duge dlake otezavaju higijenu i doprinose mnozenju bakterija i sirenju mirisa...o tome se nedavno diskutiralo na temi o depiliranju ispod pazuha (te intimne zone)....

poanta je da netreba brijati dlake,dovoljno ih je maximalno skratiti,dakle da poslije nema onog neugodnog izrastanja dlaka,crvenila i svrbeza....
ali nemoze me nitko uvjeriti da je super kad mu se lohije zaljepe za dlake....ili ne do Bog jos na to i savovi....

ja sam u rodiliste dosla podsisana te zamolila da me ne briju....(to ni sama nikad ne radim radi gore spomenutih razloga a kamoli da jos njima dam da britvare)

Citiraj:

---

blackberry prvotno napisa

ja sam se puno pripremala za prvi porod...
osjećala sam kako bi to trebalo biti, a slutila sam kako će to zaista i biti u bolnici.
i koliko god se pripremala na bolnicu...ništa tamo nije bilo kako sam osjećala da bi tebalo biti.

čitavo vrijeme mi je bio strašan taj nesklad onoga što osjećam i onoga što se izvan mene događa.
dva totalno nakompatibilna svijeta.
na kraju te uvjere da je sve ono što osjećaš krivo...i da u biti, ne znaš i ne možeš roditi bez njih.
mislim, pokušaju te uvjeriti, jer u meni je taj osjećaj kako je trebalo biti i dalje ostao veoma živ.
bez obzira što su mi ukrali izgon...i u tom trenutku učinili me nemoćnom...upravo zastrašivanjem.

---

X
imala sam fiziološki porod dok nisam došla u bolnicu
tako da ne znam kak izgleda sam kraj fiziološkog poroda

Citiraj:

---

marta prvotno napisa

Nela, mozes doci sto kasnije u bolnicu, sto si krace tamo, manja je sansa da ce biti intervencija.

Inace, taj Apgar 10/10 koji se u nasim rodilistima ide ko alva, cesto je pretjeran. Ali to je sasvim jedna druga tema.

---

Tu u bolnici je 8/10 odlican Apgar, sve iznad toga je izuzetno dobar, a 10/10 je gotovo nepostojeci. Debeli je dobio 9/10, oduzeli su nam jedan zbog mekonija (objasnili nam na porodu, a i pise u papirima).




Sto se brijanja tice, ok, moje lohije su bile bezvezne (ali su zato trajale preko 8 tjedana), ali nisam dobila nikakvu bolescugu zato sto nisam bila obrijana. Odnosno nemam pojma kakva sam bila, nije me bilo briga tih zadnjih tjedana jer ionako nisam mogla najbolje dohvatiti strateska mjesta. Frizura medjunozja nije uopce zanimala niti mog ginekologa, niti primalju/med. sestru.

Citiraj:

---

marta prvotno napisa

Eno pogledaj tamo na topicu, llella je rodila u 15 minuta, sve je u redu, antibiotik joj je iscurio do pola, znaci djelovao nije sigurno. Taj BHS je jos jedna babaroga kojom plase trudnice jer taj antibiotik bas i ne cini neku razliku u konacnim ishodima.
Ako zakasnih na antibiotik, onda ce bebi vaditi krv i kontrolirati.

A sto bi bilo kad bi bilo na tvom prvom porodu je nemoguce odrediti. Sansa da bi rodila bez problema je veca od 90%, naravno da se postivala fiziologija.

---

Znam da će bebi tada vaditi krv i kontrolirati, ali zar nije istina da ta bakterija uzrokuje gadne boleštine (od sepse, preko meningitisa na dalje)? Ne mogu zamisliti da namjerno sama riskiram tako nešta i ne žurim (druga stvar je ako ne stignem) pa da budem u tom postotku kada ta bakterija napravi bebici probleme.

Zanima me šta mi je moglo tada pomoći, jer kažem imala sam navodno "divne prirodne trudove", zaista jake dok se iz bočnog položaja nisam okrenula na leđa za izgon, tada je sve prestalo i beba nije mogla nikuda, a ja nisam također mogla ništa....
Da li bi tada neka promjena položaja ili šta već pomoglo?

Citiraj:

---

marta prvotno napisa

Nela, mozes doci sto kasnije u bolnicu, sto si krace tamo, manja je sansa da ce biti intervencija.

Inace, taj Apgar 10/10 koji se u nasim rodilistima ide ko alva, cesto je pretjeran. Ali to je sasvim jedna druga tema.

---

Nama u Austriji nitko nije ni spomenuo Apgar. Dođuše, ja sam bila u dubokom snu, a MD kaže da su jedine brojeke bile težina i duljina.

nije ni meni. ja sam primalju pitala jel sve ok, ona je rekla: mama, pa pogledajte je (a S. polako gmize na trbuhu <3)
nasla sam u otpusnom 10/10.

Citiraj:

---

zasad skulirana prvotno napisa

Nakon porođaja stvaraju se lohija koja se neprestano izlučuju, a vrlo su pogodan medij za rast bakterija.
Brijanjem dlaka onemogućava se zadržavanje krvi i lohija na njima čime je higijena olakšana.



pa netreba mi nikakvo znanstveno uporiste da znam da na +35˙C (toliko je bilo danima nakon mog poroda) lohije + duge dlake otezavaju higijenu i doprinose mnozenju bakterija i sirenju mirisa...o tome se nedavno diskutiralo na temi o depiliranju ispod pazuha (te intimne zone)....

poanta je da netreba brijati dlake,dovoljno ih je maximalno skratiti,dakle da poslije nema onog neugodnog izrastanja dlaka,crvenila i svrbeza....
ali nemoze me nitko uvjeriti da je super kad mu se lohije zaljepe za dlake....ili ne do Bog jos na to i savovi....

ja sam u rodiliste dosla podsisana te zamolila da me ne briju....(to ni sama nikad ne radim radi gore spomenutih razloga a kamoli da jos njima dam da britvare)

---

ja ne vidim kako dlake otežavaju higijenu, kada se perem dolje operem i dlake, ne? :aparatic: friško obrijano područje (daklem hrpa mikro ranica) mi se čini puno boljom šansom za neku infekciju... inače te dlake i služe da drže prljavštinu podalje od osjetljivog nam organa i ulaza u njeg ;-) podšišavanje mi je kul, ali ne bih nikako rekla da je potrebno..

Mojca imas u otpusnom pismu Apgar za 1, 5 i jos neku minutu (meni je i u majčinskoj knjižici). Al nitko nije dramio oko toga, iako Ljepotuška nije plakala odmah ( odnosno ja se ne sjećam ) nego sisala. Nekako mi je i bilo normalno da nenasilno rodjena nema zašto plakati, a nitko je nije plesnuo po guzi da drekne. Još je bila s pupkovinom kad je sisala. Pregledali su posteljicu i pitala sam za to pa su mi pokazali, al se ja ne kuzim pa su rekli (primalja) da je baš lijepa za lijepu curicu koju je čuvala.

ni moja nije bas zaplakala vec je krenula na sisu i sisala skoro 2h i isto mi je bilo normalno da kod nenasilnog poroda nema razloga za plac. i bilo mi je divno, zbog nje.

[QUOTE][QUOTE]

Citiraj:

---

ekoi prvotno napisa

Ili je to neka evulocijska greška pa se tom nagonu ipak bolje oduprijeti i ne poslušati ga? Da i onda tiskaj kada ti se čini da to uopće nije moguće...

Također ne razumijem smisao te inekcije nakon poroda za vraćanje maternice, šta li već... Zar naše tijelo nije u stanju to samo napraviti kako treba?

Citiraj:

---

Općenito, zar su naša tijela postala tolko nesposobna?!

---

---

Dosta mi je toga zapelo za oko iz tvog posta, a ovo me motiviralo da upitam "friške" trudnice,
ako bi neke htjele odgovoriti,
one koje još nisu rodile, kako one stoje s informacijama o porodu, kakve stavove dobivaju iz okoline i što misle o sebi, o svojoj sposobnosti rađanja.

Draže mi je misliti da je mene vrijeme pregazilo i da pušu neki novi vjetrovi, a ne oni koji sustavno i uporno uvjeravaju žene da su zapravo neka falša roba, roba s greškom.

Stalno se nameće teza da taj "stroj" , genijalno programiran, koji može začeti i nositi nešto tako savršeno
u trenutku kad se dijete treba roditi, ispoljava silne greške i same zastoje.
Kao da je u nas netko kodirao
grešku i baš tada će ta bomba, u nekom nepredvidivom, munjevitom trenutku eksplodirati i baš tada sve ode u kupus.
Baš tada nismo sposobne same sa sobom napraviti ništa, dijete radi nešto bezveze, i mi radimo nešto bezveze, i hormoni su tu iz čista mira, i ti trudovi,

svega pametnog nestaje, i programa i plana,

to savršeno tijelo postaje nemoćno, a doktori nas spašavaju iz katastrofe.

Koliku količinu informacija danas trudnice dobivaju s optimizmom i vedrinom- sve će biti u redu, rodit ćete dijete, sigurni ste, ne brinite se, vi to možete, a mi ćemo pomoći ako zatreba,

a koliko se toga svodi na uvjeravanje da je tijelo žene pokvareni stroj koji treba spasiti iz te nevolje?

(ovdje ne govorim o trudnicama kojima je iz bilo kojih razloga nužna medicinska skrb, bilo zbog opasnosti od preuranjenog poroda, placente prev.,tlaka , bolesti ploda, slabog protoka žila posteljice itd, o situacijama i stanjima bilo kakvog zastoja trudnoće ili poroda,kad smo neizmjerno zahvalni na postojanju sigurnog carskog reza,a naročito skrbi za nedonoščad, bez koje ne bismo imali svu onu divnu dječicu koju danas imamo. Ovdje govorim o uobičajenim info za većinu poroda, ne o patologiji)

Citiraj:

---

nela08 prvotno napisa

Znam da će bebi tada vaditi krv i kontrolirati, ali zar nije istina da ta bakterija uzrokuje gadne boleštine (od sepse, preko meningitisa na dalje)? Ne mogu zamisliti da namjerno sama riskiram tako nešta i ne žurim (druga stvar je ako ne stignem) pa da budem u tom postotku kada ta bakterija napravi bebici probleme.

Zanima me šta mi je moglo tada pomoći, jer kažem imala sam navodno "divne prirodne trudove", zaista jake dok se iz bočnog položaja nisam okrenula na leđa za izgon, tada je sve prestalo i beba nije mogla nikuda, a ja nisam također mogla ništa....
Da li bi tada neka promjena položaja ili šta već pomoglo?

---

nela08, što se tiče te bakterije, opasna je za slabu i nedonešenu djecu, za ostale uglavnom ne. Puno žena je pozitivno, pa opet nije, pa opet je, ni ne znaju za to. ranije se nije ni radio taj bris.
Meni je bio pozitivan baš pred zadnji porod (nikad ga prije nisam ni radila, nije bio rutinski test), nisam stigla do kraja ni popiti antibiotik, a već sam rađala, pa sam to rekla neonatologu dva dana poslije poroda, a on je samo odmahnuo rukom u stilu - nije vrijedno spomena. beba nije dobivala nikakve antibiotike.

drugo, tvoj prvi porod koji si opisala, to je mrcvarenje, strahota živa, puno nas je to prošlo, bolje da to ovdje ni ne iznosimo jer je sve to miljama, miljama daleko od fiziolološkog poroda o kojemu pričamo.
ne znam šta bih ti rekla, žao mi te. imaš još vremena da malo pročitaš koju knjigu i tekst kako to prirodno može izgledati, budući da si imala svoje trudove koji su očito blokirani baš u bolnici (to je i moja stara dijagnoza), u razloze ne mogu ulaziti, ali nije da ti ne ide. probaj se smiriti, dan za danom vizualizirati kao sve ide dobro i tečno, i hrabro i neometano... ne znam...
možda nešto kasnije doći u rodilište, zbilja ne znam, ne usuđujem se baš savjetovati osobu koju ne poznajem, a vidim da tražiš način kako da se postaviš ovaj put. žao mi je, ne znam ima li tko da ti da neki "ekspresni", a efikasan savjet jer ti je porod blizu.

Kod one promjene položaja za koju pitaš, u literaturi o fiziološkom porodu navodi se da se tada zaista krene mijenjati položaj, hodati, pa jedna noga se podigne i giba kukovima, pa druga, čučne uz pridržavanje ili četveronoške...,u vodu se uđe ili iz vode na stolčić, ugl, znaš da u našim rodilištima od toga nema ništa. Ništa nije dozvoljeno osim leći i pratiti ctg.

Citiraj:

---

Nena-Jabuka prvotno napisa

nela08, što se tiče te bakterije, opasna je za slabu i nedonešenu djecu, za ostale uglavnom ne. Puno žena je pozitivno, pa opet nije, pa opet je, ni ne znaju za to. ranije se nije ni radio taj bris.
Meni je bio pozitivan baš pred zadnji porod (nikad ga prije nisam ni radila, nije bio rutinski test), nisam stigla do kraja ni popiti antibiotik, a već sam rađala, pa sam to rekla neonatologu dva dana poslije poroda, a on je samo odmahnuo rukom u stilu - nije vrijedno spomena. beba nije dobivala nikakve antibiotike.

---

kad bi kod nas postojala mogućnost primaljske skrbi, onda bi se možda antibiotik mogao dobiti kući, prije odlaska u rodilište, baš onda kada treba
ali ovako...niš, šta je tu je

znam jednu curu koja je rodila doma i dobila antibiotik čim su krenuli trudovi
a znam i nekoliko koje nisu htjele antibiotik (iako im je u jednom trenutku, u trudnoći, bris na bhsb bio pozitivan)
ovo je jako zanimljiv članak o bhsb i antibioticima

ali ovo je skroz OT, sori

[QUOTE=Nena-Jabuka;2368914][QUOTE]

Citiraj:

---

Stalno se nameće teza da taj "stroj" , genijalno programiran, koji može začeti i nositi nešto tako savršeno
u trenutku kad se dijete treba roditi, ispoljava silne greške i same zastoje.
Kao da je u nas netko kodirao
grešku i baš tada će ta bomba, u nekom nepredvidivom, munjevitom trenutku eksplodirati i baš tada sve ode u kupus.
Baš tada nismo sposobne same sa sobom napraviti ništa, dijete radi nešto bezveze, i mi radimo nešto bezveze, i hormoni su tu iz čista mira, i ti trudovi,

svega pametnog nestaje, i programa i plana,

to savršeno tijelo postaje nemoćno, a doktori nas spašavaju iz katastrofe.

Koliku količinu informacija danas trudnice dobivaju s optimizmom i vedrinom- sve će biti u redu, rodit ćete dijete, sigurni ste, ne brinite se, vi to možete, a mi ćemo pomoći ako zatreba,

a koliko se toga svodi na uvjeravanje da je tijelo žene pokvareni stroj koji treba spasiti iz te nevolje?

---

Pa nazalost, za pocetak je sve vise onih koje ni ne mogu zaceti bez "bijelih mantila", pa je njima citati i mantrati na knjige koje kazu:"ako je vase tijelo bilo sposobno zaceti,sposobno je i roditi...." malo teze...

Jucer sam bila u bolnici u posjeti prijateljici koja je po 2gi put zavrsila na ginekologiji s kontrakcijama....i onda vrtim u glavi film da u biti vise od pola trudnih prijateljica u zadnje ima nekih problema i smetnji...zasto je to tako? jer su u prosjeku starije? lose se hrane? premalo fizicke aktivnosti?
nisu to ne znam ni ja kakve dijagnoze ali dovoljno da do kraja trudnoce nastave u :ma samo da se dijete rodi zivo i zdravo tonu....

A Apgar, ha, valjda točno napišu, no neko je gadno fulao kad je mojoj bebi napisao u u moju trudničku Apgar 10/10, a trebali su 0/10. Nikad im to nisam išla pokazati, ali knjižica je kod mene i što bi mi značilo da sam im na tu minornu grešku ukazala. Apgar i same vidite, ako je beba ružičaste boje, ako snažno plače, ako je tonus mišića dobar, ako napravi grimasu to vidite, a puls je valjda dobar ako je i sve ovo dobro.

I beba mora zaplakati bez obzira na vrst i način poroda, bez obzira na lijekove, to nema veze sa udaranjem po guzi ili bilo čime. Beba zaplače jer joj prvi put u životu zrak uđe u pluća i pritom raširi alveole i to Boli. No, beba će prestati plakati čim dođe do mame. I pogledati onim širom otvorenim očicama pri tom izgledajući kao da sve zna. Da li ste primijetile onu mudrost u očima tek rođene bebe?

No, što se tiče odnosa prema meni i u tom porodu i u idućima, bili se suosjećajni, brižni, svaki put sa protokolom svih poroda od prije i pazili me i mazili. Ipak, na svu sreću, malo je takvih slučajeva. Pa valjda zato.

Kako je sve divno kad ostane na domeni fiziologije! Ali, kad patologija pokaže svoje zube, sreća da netko zna i s tim što treba. Najčešće zna.

Ma žensko je tijelo stvoreno za rađanje. Kod mene je moje tijelo uvijek pokazalo pravu snagu i meni je rodit bilo usputan posao. Ja ni trudove ne percipiram kao bol, nego kao naporan rad. Niti liječnike i sestre kao neprijatelje, nego kao nekog na mojoj strani. A o porodu znam teoriju i praksu, i mogu reći da mi je čudno čitati neke postove. Neki su stvarno napisani sa totalnim nerazumijevanjem svega što se događa.

I još sasvim prizemnu stvar, a to su dlake. Meni je čudno da netko nema ošišanu "frizuru" dolje. Ne treba vam stručnjak, pa zar vam dragi ne može to urediti. Fino, na kratko.

Citiraj:

---

Nena-Jabuka prvotno napisa

nela08, što se tiče te bakterije, opasna je za slabu i nedonešenu djecu, za ostale uglavnom ne. Puno žena je pozitivno, pa opet nije, pa opet je, ni ne znaju za to. ranije se nije ni radio taj bris.
Meni je bio pozitivan baš pred zadnji porod (nikad ga prije nisam ni radila, nije bio rutinski test), nisam stigla do kraja ni popiti antibiotik, a već sam rađala, pa sam to rekla neonatologu dva dana poslije poroda, a on je samo odmahnuo rukom u stilu - nije vrijedno spomena. beba nije dobivala nikakve antibiotike.

drugo, tvoj prvi porod koji si opisala, to je mrcvarenje, strahota živa, puno nas je to prošlo, bolje da to ovdje ni ne iznosimo jer je sve to miljama, miljama daleko od fiziolološkog poroda o kojemu pričamo.
ne znam šta bih ti rekla, žao mi te. imaš još vremena da malo pročitaš koju knjigu i tekst kako to prirodno može izgledati, budući da si imala svoje trudove koji su očito blokirani baš u bolnici (to je i moja stara dijagnoza), u razloze ne mogu ulaziti, ali nije da ti ne ide. probaj se smiriti, dan za danom vizualizirati kao sve ide dobro i tečno, i hrabro i neometano... ne znam...
možda nešto kasnije doći u rodilište, zbilja ne znam, ne usuđujem se baš savjetovati osobu koju ne poznajem, a vidim da tražiš način kako da se postaviš ovaj put. žao mi je, ne znam ima li tko da ti da neki "ekspresni", a efikasan savjet jer ti je porod blizu.

Kod one promjene položaja za koju pitaš, u literaturi o fiziološkom porodu navodi se da se tada zaista krene mijenjati položaj, hodati, pa jedna noga se podigne i giba kukovima, pa druga, čučne uz pridržavanje ili četveronoške...,u vodu se uđe ili iz vode na stolčić, ugl, znaš da u našim rodilištima od toga nema ništa. Ništa nije dozvoljeno osim leći i pratiti ctg.

---

Nisam ni ja radila taj bris prije prvog poroda, jer nisu tražili, pa si i sama mislim da je moguće i tada stanje bilo isto, a nije bilo nikakve zaraze, a sada ni ne osjećam nikakve poteškoće od te bakterije (znam da ni ne uzrokuje)....ajd taj dio sam preboljela, vjerujem da će biti u redu. Par dana sam bila luda od brige, traženja mogućih problema, rješenja itd...

Što se tiče mog prvog poroda, upravo to nakon prirodnih trudova koji su mi bili jako bolni i iscrpljujući, nisam ih najbolje podnosila (ali sigurna sam da bi mi malo manje ležanja olakšalo stvar ili barem malo vode) ali taj dio ne bi ni spominjala da kraj nije bio onakav - mrcvarenje je zbilja najbolji izraz i to je glavni razlog da se nikada nisam upuštala u pisanje priče s poroda jer nakon što sam pročitala većinu priča tu na forumu, činilo mi se da je moju bolje "ne čuti". Ne iz razloga jer nije na kraju dobro završila, nego sigurno ne bi nikome ništa pomogla, a ja sam i tako nastojala zaboraviti koliko se može.

Čitala sam neke kraće članke o ovoj temi, ali nikad pravu literaturu jer iskreno ne vjerujem da bi ikada bila dovoljno hrabra tražiti da izbjegnem sve intevencije, ne slušam doktore i prepustim se vjerovanju svom tijelu......jer moje tijelo je kukavica i loše podnosi bol. :mrgreen:

Jedini plan koji sam imala je da s obzirom da mi do bolnice treba sat i pol, da ipak računam na brži porod s obzirom da je drugi puta, ne žurim s kretanjem i da ne dolazim sigurno prije nego su trudovi na 5 minuta razmaka, odnosno pokušam se zadržati u nekoj šetnji oko bolnice s MM. Ta bakterija me malo pokolebala, ali vjerujem da ću ipak tako postupiti. Prvi puta sam dan ranije smještena u bolnicu, a u rađaonu sam došla nakon nekoliko sati hodanja po sobi i hodniku kad su trudovi bili na dvije minute, ali su zapravo jako dugo i bili tako, a onda nakon prokidanja vodenjaka su postali gotovo bez razmaka i zadržali se tako satima.....

Naravno, jasno mi je da mi neće dozvoliti promjene položaja, ali savjet o tome kako se psihički postaviti, što i kako vizualizirati u slučaju neke ponovne krize od pametnijih rodilja s boljim iskustvima bi mi jako dobro došao.

Ako bi svoj fizioloski porod usporedila sa kretanjem iz tocke A u tocku B, izgledalo bi to ovako:
Ustala sam. Pogledala kroz prozor. Divan dan. Obukla se. Izasla na ulicu. Pogledala u izlog. Presla ulicu i pogledala jos jedan izlog. Ozednila sam. Popila sok u kaficu. Ogladnila sam. Kupila sendvic. Sjela na klupu u parku. Pojela sendvic. Odmorila u zelenilu. Krenula dalje. Pozurila, potrcala. I dosla do odredista.

A cini mi se da lijecnici misle da taj put treba izgledati ovako:
Ustanes, uzmes torbu i istrčis na ulicu. Udjes u auto. Auto krene i vozi sve brze po praznim ulicama. Naglo se zaustavlja ispred odredista.

A zapravo to izgleda ovako:
Ustanes, uzmes torbu istrčiš na ulicu. Ulazis u auto, a on kreće cvileći prije nego si zatvorila vrata. Odmah zaglavite u guzvi. Vozač psuje i trubi. I drugi vozači psuju i trube. Nervoza ti raste. Guzva se rasčisti i krećete dalje, opet prebrzo. Odjednom ugledaš prometnu s druge strane i usereš se od straha. Sad ti je već muka. Ovaj opet trubi i psuje. Skreće na pločnik da bi zaobišao druge aute. Vozi sve brze. Zaustavlja se na odredištu uz skripu guma. Ispadaš iz auta i povraćaš na ulici.

Ovo je topic o fiziologiji. Preko 90% svih poroda jesu fizioloski porodi, bili bi i ostali da se ne umijesa sistem. Da nije tako, ljudi ne bi prezivjeli evoluciju, ne bi nas sad bilo 6 milijardi na zemlji. Nista se nije u nasim tijelima promijenilo otkad hodamo po zemlji. Ali se u zadnjim desetljecima mijenja u nasim glavama svijest o vlastitom tijelu i njegovim mogucnostima. Marketing koji nas uvjerava da ne mozemo je toliko jak, temeljit i dugotrajan da nije cudo sto se zene misle da ne mogu roditi bez pomoci tehnologije. Ali mogu. Ne postoji niti jedan stvarni argument koji bi to opovrgao.

beti, a zasto beba udahne po prvi put bas tada?
zasto ne udahne u kanalu?
i vani je, kao i u kanalu, spojena pupcanom vrpcom i dobiva kisik preko nje.
zanima me to, kad vec pricamo o fizioloskom porodu.

zbog cega taj plac mora biti bas jak i prodoran ako je jos spojena beba pupcanom vrpcom i na tvom je trbuhu i gmize te pokazuje da je s njom bas sve ok?
jel moguce da prvi udah nije bio tada vec u porodjajnom kanalu i od tud plodne vode u njoj koju izbacuje narednih 24 i vise sati?
(meni su rekli kad mi se pocela gusiti prvu noc da je udahnula pl. vodu u kanalu)

[QUOTE=zasad skulirana;2368922][QUOTE=Nena-Jabuka;2368914]

Citiraj:

---

Pa nazalost, za pocetak je sve vise onih koje ni ne mogu zaceti bez "bijelih mantila", pa je njima citati i mantrati na knjige koje kazu:"ako je vase tijelo bilo sposobno zaceti,sposobno je i roditi...." malo teze...

---

po meni je ovo uvredljivo za sve osobe koje se bore s neplodnošću. Misliš da njihovo tijelo nije bilo sposobno začeti? Kako su onda trudne? Njima je medicina pomogla (nije odradila posao umjesto njih), ali da njihovo tijelo nije bilo sposobno začeti (pa i uz pomoć medicine) one ne bi ni bile trudne
Tako je i s porodom. Svaka žena može roditi, ali nekoj treba pomoć medicine, zato je ona i tu, zar ne?

To je zabluda da dijete mora glasno plakati. Vazno je procijeniti da dijete ne plače slabašnim glasom zbog nekog problema pa su u sistemu to rijesili tako da ga rasplaču jako. To je ko kad sikirom odrežeš komad konca jer ti se ne da traziti škarice.

tako sam i mislila.

Citiraj:

---

marta prvotno napisa

To je zabluda da dijete mora glasno plakati. Vazno je procijeniti da dijete ne plače slabašnim glasom zbog nekog problema pa su u sistemu to rijesili tako da ga rasplaču jako. To je ko kad sikirom odrežeš komad konca jer ti se ne da traziti škarice.

---

Ovo nije točno.

Beba ne mora glasno plakati, ali zaplače. Mora zaplakati. To je znak da je dobro. To joj je prvi zvuk na ovom svijetu. A proizvoditi će ga mjesecima i godinama kasnije. Nitko ne rasplače bebu. To što je živa ju rasplače. A neka je glasnija, neka tiša, Kao što će biti u životu.

leonisa, ne može disati u porođajnom kanalu. Nema ni milimetra mjesta. Glavica je tako stisnuta, da se i kosti lubanje približe, zato i nisu još međusobno spojene, da bi glavica izašla bez traume.

U maternici fetus radi pokrete disanja. Disanje je refleks koji ljudska bića ne mogu zaustaviti samovoljno. Beba kad se rodi, nastavlja refleksne pokrete udisanja koje je radila u maternici i ...odjednom joj u pluća nahrupi zrak!

Ma zamislite koji je to šok za novorođenče. Mora zaplakati.

Pa zrak na koži koja to nikad nije osjetila. Još jedan šok. Dodir, pritisak, sve je to novo. Ali, to majušno biće je sposobno sve to prevladati. Samo ga treba držati s ljubavlju i sve mu šokove osim onoga sa zrakom, smanjiti na minimum. Zagrliti. Pa će prestati plakati.

Neko odmah, neko malo kasnije, zavisi od karaktera bebe.

Citiraj:

---

nela08 prvotno napisa

Naravno, jasno mi je da mi neće dozvoliti promjene položaja, ali savjet o tome kako se psihički postaviti, što i kako vizualizirati u slučaju neke ponovne krize od pametnijih rodilja s boljim iskustvima bi mi jako dobro došao.

---

Postoje neke knjige s vizualizacijama za porod. Nisu lose te vizualizacije, ali tesko se iskljuciti is stvarnosti ako je ta stvarnost ruzna i uznemirujuca.

Porodom se u bebi događaju anatomske promjene u krvotoku, u funkcioniranju organa. neke trenutno, neke kroz par sati. Doslovno, laički rečeno, smjer krvotoka se promijeni. Moraju sami sebi donijeti kisik, moraju sami brinuti o probavi...

Pupčana vrpca prestane funkcionirati prvim udahom. jednostavno se zatvori spoj u bebinom tijelu. Nema komunikacije. Ionako je već i posteljica završila svoju ulogu.

Još je Frederick Leboyer u svojoj knjizi "Birth without violence" (po kojoj je inace snimljen i film) objasnio taj plač koji se iz pogresnih razloga smatra necim dobrim i pozeljnim.
Tesko da djetetu udah moze biti bolan. Nema u otme nista logicno ni suvislo. To je samo jos jedna nedokaziva teorija koja sluzi kao pokrice sistemu. Da ga boli prvi udah, boli bi ga i drugi i treci, bolilo bi nas sve dan danas što dišemo. A nije tako.
Tjelesne funkcije ne bole.
Kad bole, to je znak da nesto ne valja.

Pupčana vrpca pulsira jos neko vrijeme nakon sto je dijete udahnulo.