baš tako!
Printable View
U praksi je ovo skoro nemoguće izvesti, pogotovo kada je izlet takav da se kombinuje po nekoliko dece iz više razreda i generacija u isti autobus.
Često se do poslednjeg trenutka ne zna ko je bolestan, ko zdrav, ko će ići, ko ipak neće, ( i od učenika i od nastavnika), teško je proceniti i kakva će biti disciplina na izletu sa tako mešovitom grupom, i kome treba izaći u susret iz nekakvih zdravstvenih razloga, a na kraju krajeva, i želje su jako različite, deca nekad žele suprotno od roditelja, nečije "najgore" mesto je drugome najbolje itd., itd...
Za takve kombinacije učenika ja ne mogu da se setim nekog zadovoljavajuće pravičnog metoda za unapred pripremljen raspored sedenja, a da nije sistem "ko prvi..."
Tada ne poznaju ni svi nastavnici sve đake podjednako dobro, pa im nije baš ni lako da prepoznaju da li su deca deo nekakve "moćne klike" ili su se sabila u grupu baš zato što ne poznaju dovoljno ostalu decu.
Ali, slažem se da deci može to razdvajanje da donese neku neočekivanu korist :).
Ja ga se evo mogu sjetiti ove sekunde, podijele se brojevi sjedala, može i na slučajan način.
Inače, sve što sam napisala ovdje sam napisala načelno, ja zaista ne mogu znati je li ravnateljica išla na taj put kao pratnja, ravnatelj ili kao privatna osoba, a zapravo nemam nikakvog razloga pomisliti da je putovala privatno na školskom izletu.
Na kraju, ispada da ovo i nije bio tipični školski izlet, nego nekakvo sindikalno putovanje (šala).
No, najvažniji dio priče koji sam htjela reći je da se zaista ništa strašno nije dogodilo, i da se ne valja toliko ljutiti, a čini mi se da se i
Nanoibeba ne ljuti više.
Ma, da, i onda ti se pojave mame onih koji uvek povraćaju i moraju sedeti napred, pa ti iskrsnu oni koji nikad do sada nisu povraćali, ali sad povraćaju, pa oni koji divljaju pa isto moraju biti poslati napred, itd., itd, da ne govorim o željama i aspiracijama nastavnika.... :) I tako...
ma odljutila sam se. Više mi je žao i nekako sam razočarana.
Jer sve to se moglo isto tako napraviti a da ispadne nekako normalno. Ok , nisu se napravile rezervacije za nastavnike, ali onda su ih odmah trebali razmjestiti. Ovak je ispalo kao teotrija zavjere ili pokazivanje moći.
Ha, ha kao sindikalni izlet - ma ne , to je nešto tipa muzička omladina u naše doba - obilaze mjesta vezana uz glazbu - tako se išlo u Beč, pa u Veneciju, pa sada Salzburg.
Istina je da su ti izleti baš onak skupi. jednodnevnu Veneciju smo platili prek 600 kn, ovo je prek 900.
A mene je podsjetilo na projekt učenja plivanja u mojoj OŠ, davno, davno. Nismo išli učiti plivati u Daničićevu, neg lijepo u Lipice. U onaj, i sada vrlo skupi hotel. I onda su naši učitelji (tada drugovi i drugarice) svakodnevno odlazili u shopping u Trst
To se sve može unaprijed odrediti, jednostavno se napravi raspored sjedenja, u kojem se svašta može uvažiti, i tko želi sa kim sjediti, ili baš obratno, tko ne želi s kim sjediti, i tko povraća, i koga učiteljica želi imati na oku, i gdje će sjediti pratnja. Nije to sad baš neka umjetnost, napraviti jedan takav popis.
Meni je najbolje Charlie napisala da postoje takvi ljudi al ne treba im dozvolit da ti pokvare dan.
U tom smislu nešto bih djetetu napisala.
Nano, baš me zanimaju dojmovi tvoje curice o Salzburgu, please malo mi javi jer mi planiramo obiteljski izlet 4 dana iza Božića upravo u Salzburg, grad mi je prekrasan prema slikama a ne da mi se otvarat novu temu. Zanima me što tvojoj curi najviše svidjelo.
točno, to su ionako radili i za raspored po sobama, pa su mogli i po busu
a ja mislim da je možda ravnateljičino mladunče zatražilo mamu da mu ispuni želju kada je vidjelo kako se djevojčice za stolom u autobusu lijepo zabavljaju!
"Mama, e ja bi baš ovdje sjedio/la".
"Mama će sve riješiti!"
I onda je ravnateljica rekla da stol mora biti slobodan
Ravnateljica sigurno ima ulogu pratitelja, a ne izletnika, a i nevjerojatno mi je što vjerujete kako nastavnici idu opušteno, radosno na izlet koji uključuje spavanje??? Sigurno se tuku za mjesto u busu, dok organiziraju doma obitelji s djecom da bi se, eto, malo u grču proveli, možda čistili rigotinu po busu i možda vodili alkoholizirane na hitnu u 2 ujutro. Gdje je Maria71 da pojasni kako to na izletu osmaša može izgledati?
Zašto putuje baš ravnateljica? Možda zato jer nije u nastavi, a drugi bi putujući nastavnici morali odrađivati svoje satove ili bi ih kolege morali mijenjati PORED svoje nastave.
Što se tiče kćeri, vjerojatno se nije skupilo dovoljno učenika pa je ravnateljica, naglašavam, UPLATILA i svojoj kćeri izlet. Zar zbilja vjerujete da bi drugi nastavnici bez ikakvog njurganja mirno prihvatili da ravnateljičina kći putuje besplatno, dok neki siromašni učenik-možda baš muzičar nikad neće dospjeti u Mozartovu kuću?
Možemo, naravno, raspravljati SMIJU li nastavnici uopće uplaćivati izlete i za svoju obitelj, a možemo i pitati bi li izlet možda bio skuplji ako je manje prijavljenih.
Postupak ravnateljice nije primjeren i ne odobravam ga. Da sam razrednik, itekako bih se zauzela za 8 svojih učenika. Kao roditelj sigurno ne bih uletjela u bus i sasula joj to u lice jer ako je Nanoibeba već znala za plan djevojčica (u kojem ne vidim baš ništa loše), onda je s roditeljima drugih cura trebala kod busa PRIJE ulaska odmah pristupiti razrednici i/ili ravnateljici i reći: Cure se jako raduju izletu, same su iz tog razreda, nije im ugodno sjediti među osmašima, mogu li se njih 8 smjestiti kod ova 2 stola, to bi im puno značilo, planiraju već dugo tako sjesti itd.
Razumijem razočarenje u ime djeteta, ali drami zbilja nema mjesta.
Netko je na 1.str.smatrao gotovo bezočnim da sami nastavnici putuju na teret đaka. Na čiji bi teret trebali putovati i brinuti o 40 učenika?
Glupo je i jadno dizati djecu zbog vlastitog ćeifa ako je to bio razlog.
Ali od početka čitam temu i pitam se - čemu drama? Nisu uspjele sjesti gdje su željele, neš ti. Život nije fer. Malo će gunđati i to je to. NI prvi ni zadnji put u životu.
Još mi je manje nejasna drama roditelja. Ravnateljica je digla djecu, ok, možda je kokoš, ali biti u drami zbog toga...ne znam. Ja bih svojoj djecu objasnila da se stvari ponekad odvijaju onako kako nismo planirali, da ljudi različito reagiraju, da postupak ravnateljice nije bio ok, ali da to nije razlog da im se pokvari izlet, ni putovanje. (Ravnateljici bih isto rekla da to nije u redu, kad bih bila u prilici.)
Razmišljam, koliko puta nismo uspjeli sjesti gdje smo htjeli i s kim smo htjeli i sigurno nismo roditeljima slali sms-ove, a još su manje naši roditelji zbog toga bili u drami, razočarani i nesretni što je to nama, možda, pokvarilo dan. Ne mogu to ni zamisliti, lol.
Meni je najveća nepravda to što si ovakav izlet nisu mogla priuštiti sva djeca. Zamislite njihovu dramu. I njihovih staraca.
uh, ostre ste
meni je iskreno taj izlet cisto preseravanje, to nije u okviru nikakvog redovnog programa, al je u vrijeme redovne nastave sto je cisti apsurd. vjerujem da niko ne ide na takav izlet po sluzbenoj duznosti niti ga se moze natjerati
Meni ne treba pojašnjenje kako izgledaju izleti i šta nastavnici rade na njima, MM ih je odradio sasvim dovoljno u životu.
Ako su u Hrvatskoj pravila takva da ravnatelj UVEK ide po službenoj dužnosti, a nikad kao privatno lice, u redu, na to nemam šta da dodam, osim, lepo je videti da su pravila takva i da se poštuju.
Ja sam pisala iz perspektive naše države.
A čemu drama?
Pa, stvarno, nije uopšte važno ako neko sebi uzme privilegije i službenog lica i izletnika.
Život je takav.
Ali to nije važno.
Važno je naglasiti da je ravnateljica sigurno jedna neverovatno poštena osoba koja sve igra po pravilima.
Osim kad ne igra.
Izlet je čisto preseravanje i zato i jesu jedva popunili bus. Starije dijete nije išlo jer smo zadnji izlet u Veneciju (jednodnevni) platili preko 600 kn.
U autobusu je bilo razrednika djece koja su bila - bilo ih je minimalno 3.
A čoksa, ono bitno je zašto dramim je samo ponašanje. Žena je vidjela da djeca sjede, sjedili su peko pola sata porazmještali stvari. Znači, mogla je odmah djelovati razmjestiti djecu. I to nije izlet koje je predviđen kao svakogodišnji školski izlet već fakultativan, kak je netko napisao sindikalni.
mene smeta to što gdjegod okreneš jači tlači slabijeg, jer meni je to to. Naravno da učitelji i ravnatelji sjede gdje želi, gdje im je najjednostavnije paziti na djecu, najsigurni i ako to već ide. Ali to je trebala napraviti na pristojan i civiliziran način - ja ne bih radila kao učiteljica, ne bih niti vodila djecu na izlete. Ali zato to niti ne radim.
Djece iz 8 razreda skoro uopće nije bilo - možda zbog loših iskustava otprije ili nebulozno skupog izleta
Od riječi do riječi potpisujem.
Samo bih još nadodala, općenito, da mi se čini suvišnim toliko silno zalaganje i ulaganje i uživljenost u svaki moment dječjeg života.
Nekako treba presložiti prioritete, naučiti oko čega se vrijedi gristi i za što boriti. I tako naučiti i dijete, kao što je netko rekao, da bira bitke.
Neki put staviti stvari u perspektivu, pa i odmahnuti rukom.
Tipa "ok, desilo se, znam da ti nije drago, ali nije kraj svijeta".
Kraj svijeta je onom roditelju koji takav izlet ne može priuštiti svom djetetu, a htio bi.
Znam to.
Pa, evo, sama si sebi odgovorila. Život nije fer.
Jači te je podigao sa sedišta jer mu se može-čemu drama? Život nije fer. To će ionako da traje 6 sati.
Nisi imao para za izlet-hej, pa život nije fer, čemu drama? Izlet ionako traje samo 2 dana.
Okreni, obrni, čemu dramiti za taj beznačajni vremenski period?
Pulinka, jedna sam od najaktivnijih forumskih promicateljica aktivizma. Ali stvarno mi se čini čudnim da roditelj bude u drami jer dijete nije moglo sjediti u busu gdje je htjelo. I da dijete zbog toga šalje tužne sms-ove.
A ovo izjednačavanje ti je bez veze. Ovi što nisu išli na izlet bit će ipak u životu malo češće tužni od ovih što drame jer nisu mogli sjediti zajedno par sati u busu na putu u Salzburg.
Svimbalo je to lijepo sažela.
Nisam za dramu, pogotovo ne roditeljsku, ali mislim da ne pišete korektno.
Nije stvar u tome što dijete nije sjedilo gdje je htjelo, nego je stvar u nepravdi i sili, odnosno u doživljaju da je bilo nepravde i sile (je li stvarno bilo tako ili nije ne možemo ovdje utvrditi).
ok, teško mi je biti objektivna i čitati svi+oje postove i zaključiti da sam u drami - i nisam u drami samo zbog toga, nego mi je to još jedna kap u svemu što se ovdje događa.
Zašto ta ravnateljica nije odmah djeci rekla da ne mogu sjediti gdje žele ili na točno određenim mjestima, nego je stajala izvan busa i čekala da taj isti krene i onda djecu digla. I smjestila ih tko zna gdje. Ona je četvero djece premjestila da bi sjele njih dvije. Ona je jača i moćnija i može to napraviti. I normalno je da službenica u banci uzme prek reda kfrajera koji joj nosi poklone, normalno je da svi čekau na semaforu a onaj sa bržim i jačim autom dojuri sa strane i ubaci se, normalno je da odeš doktoru i da uvijek nekog prije tebe ubaci, normalno je da se poslovi dobivaju prek veze i sve je nešto normalno. I ne, nije mi normalno da se roditelji petljaju učiteljici u piosao, žicajuu ocjene i tko zna šta. I normalno je da učitelji na školskom izletu sjete gdje želi i moraju, ali ona lijepo postave pravila i onda se svi tih pravila i drže.
Ovo nije trebala biti moja osobna drama, niti drama mog djeteta (jer to ne smatram dramom) nego nekakva rasprava za koju sam mislila da može teći na roditeljskom forumu. Moja jedina drama u cijeloj priči je sam način postupanja jedni prema drugima
Znam da je izjednačavanje bezveze, to i jeste poenta.
Nekome je drama što dete ne može da ide, a opet, neko je možda jedva skupio novac da dete ide, tad pa ko zna kad opet, pa mu je opet drama ako se za taj jedva odvojen novac dete u startu oseća loše i poniženo zbog nečije samovolje.
Mislim, ne možeš znati zašto je nekome nešto velika drama, a nekom drugom nije.
Život generalno nije fer, ali različito nas pogađaju različite stvari.
I nije uvek zahvalno porediti šta je kome veća drama.
Kao kad se aktivisti zalažu za prihvatilište za pse, pa se obavezno nađe neko da im prebaci što se ne brinu za napuštenu decu...
Edit: ovo je na komentar Zuski
Nanoibeba, je li tebi ravnateljica što odgovorila na tvoj prigovor?
nešto u stilu - mijenjati ćemo se tiijekom puta. Ali to je sve bilo nabrzinu, bus je već kretao a i ja se baš nisam imala namjeru svađati. samo sam joj rekla da je to trebala napraviti na normalan i pristojan način. N
Ona je na mjesto dolaska došla prije nas, djeca su sva bila na svojim mjestima dosta dugo, ovi prvi sigurno pola sata. Mislim da ona nije niti ulazila u autobus. Trebala je ili ona ili netko od nastavnika ili vozač ili vodič reći djeci da ne sjedaju na ta mjesta , ili ih odmah maknuti nakon što su sjeli. Ovo je stvarno meni izgledalo kao pokazivanje moći minutu pred polazak. Pa svi su vidjeli gdje djeca sjede, i nastavnici su bili u autobusu, i njena kćer je sjedila odmah na prvom sjedalu. Nisu ošli ona i učiteljica koja je zakasnila.
Ma baš mi je to bilo pokazivanje sile i moći - ne znam - sada stvarno ispada da sam u teškoj drami. ma to mi se valjda sve skupilo - gdjegod zagrebeš smrdi - ono reda nema nigdje.
evo sada gledam cijene - dvodnevni izlet tog tipa je 630 kn. Naši su platili 300 kn više jer imaju uračunatu jednu ulaznicu i jedan ručak.
I dalje se nadam da ne dramim nego raspravljam, i dalje mislim da pratitelji/vozač/ i vodič sjede gdje žele. No i dalje tvrdim da je netko od njih mogao djeci rećii bna koja mjesta ne smiju sjesti, a oko su to kojim slučajem djeca prečula (i to je mogući scenarij) onda ih odmah pristojno premjestiti.
I ne , nije mi bilo jednostavno dati 930 kn djetetu za izlet i još nešto novca za tamo. I jeftinije bi ju ja odvela na izlet - ali mislim da djeca više uživaju na školskim izletima
Da, apsolutno je mogao i trebao. Generalno, mislim da bi onaj tko vodi izlet trebao stajati u autobusu i raspoređivati djecu.
sada tek vidim koliko imam krivih č i ć - baš sam danas za neku lekturu spremna.
da, trebali su to bolje organizirati. I fakat, fala cure, valjda nisam toliko dramila i baš mi je zanimljivo čitati sve vaše komentare. Kaj je najbolje, fakat ne spadam u roditelje koji se idu buniti u školu - nisam nikad. možda sam valjda na malu osjetljiva - ona je onak dosta mirna pa stalno nadrapa - uvale joj uvijek najzločestije dečke da sjedi s njima. zbog toga sam htjela ići na razgovor, a nisam otišla
Meni se čini da je ipak puno lakše rasporediti decu po sobama nego po busu, jer obično se samo zapišu potenc. cimeri i odabir broja kreveta, tipa ko hoće, dvo-ili tro-krevetnu, ne piše se baš ko bi hteo koga suseda u sledećoj sobi i da li neko hoće prizemlje ili ne...I hotel nema prednji i zadnji kraj :).
A u autobusu treba iskombinovati svu decu, njih oko pedesetak, tako da svi budu zadovoljni rasporedom ispred/iza/pored, i uvažiti želje nastavnika. Naravno da nije nemoguće, ali je ipak dosta komplikovano.
Da citiram sebe sa prve strane:
Dakle, nigde, ni u sledećim postovima, ne spominjem nastavnike u negativnom kontekstu, isključivo ravnateljicu.
Odbaciću svoju tvrdnju da RAVNATELJICA možda putuje kao privatno lice.
Ne putuje tako, putuje u svojstvu službenog lica.
Neće platiti sebi put, i dobiće i novac za svoj rad.
I platila je ćerki put, ne ide ćerka gratis.
I sve je to sasvim u redu dokle god ona ne prekoračuje svoja ovlaštenja kao službeno lice.
Dakle, još jednom, po ko zna koji put, nemam ništa protiv da nastavnici i ravnateljica putuju gratis i pri tome rade svoj posao i budu za njega plaćeni.
Ali, u momentu kada ta službena ovlaštenja prekorači- a ova osoba ih je prekoračila u momentu kada je uz sebe postavila i svoju ćerku, ako već ne ranije- mislim da je opravdano podsetiti je da je ona i dalje samo radnik na svom poslu, a da su deca i roditelji njena klijentela, koja joj omogućava da uopšte ima taj posao.
I mislim da je opravdano zapitati se, a zapitati i nju, zašto misli da kao radnik na poslu za koji će biti plaćena, ona smatra da treba da ima i dodatne privilegije koje njen posao inače ni na koji način ne uključuje?
Dakle, problem mi je to što ravnateljica pokušava da ostvari sebi i svojoj rodbini nezaslužene privilegije, a sve to da maskira pod nekakva prava službenog lica, a ne to što ona putuje gratis.
Ali, koliko je realno očekivati ovo boldano? Vuk sit, koze na broju? I- koliko je to to bitno?
Sad nadilazim konkretnu situaciju, govorim opet općenito (NiB, i prije sam govorila općenito, oprosti što sad to razvlačim po tvojoj konkretnoj priči. Možda bismo mogli na nekom novom topiku?)
Većinu života provodiš u nekom kolektivu. U vrtićkoj grupi, razredu, pa kasnije na poslu. Sve se više cijeni timski rad.
Kako ćeš naučiti funkcionirati ako očekuješ da se tvoje potrebe (ili želje) stave ispred potreba i želja onih koji te okružuju, a jednako su vrijedni?
Ili, kako ćeš izbjeći svakodnevnu frustraciju ako to ne usvojiš, a u životu će biti puno gorih stvari od neispunjene želje za određenim mjestom u autobusu?
I ako svaku takvu situaciju doživiš kao duboku nepravdu?
Mislim da se roditeljskim angažmanom u ovom i ovakvim slučajevima cijeloj priči daje puno veća težina.
Meni je, zapravo, fascinantno da se našla skupina roditelja koja se dosjetila pretpostavljati i došaptavati se o tome gdje će ravnateljica sjediti.
Ne bi mi to palo na pamet sto godina.
Ma ne znam. Uz sve prepiske ipak sam i dalje ljuta. Zakaj ih odmah nije preselila? Zakaj bas svugdje moraju jaci moraju pokazati svoju moć. Zakaj mi svi nismo pristorniji. Zakaj su ravnateljica i njena kcer ( ne znam, mozda ide u nasu skolu) vrijede vise od četvero djece. Imam puno pitanja na koja ne znam odgivor. A ne znam niti drugu stranu. Mozda sam ja te sve umislila.
Ravnateljica je cijelo vrijeme stajala uz bus. I kaj je cekala da se sva djeca smjeste i raspreme pa da onda ide sebi birati mjesti
Evo, isla sam pogledati sto pise u ugoviru - cijena je napravljena za 60 djece. Na toliko djece dobije se 3 gratis mjesta. Ne pise za koga su ali mislim na za djecu nisu jer kako odrediti za koje dijete jer je izlet mjesoviti. Sasvim je normalno da ucitelji idu gratis. I normalno je da dobiju dnevnice iako nekako mislim da dnevnice ne dobiju. I naravno da nije jednostavno ici s djecom na izlet ali meni to ne opravdava postupak s premjestanjem djece na nacin na koji je to napravljeno
gratis mjesta su za djecu losijeg socijalnog statusa.
Koliko ja znam gratis mjesta su za ucenike. Za ucitelje se ne naplacuje.
O dnevnicama smo imali vec topik. Ali se ne sjecam da li ih vise ucitelji dobivaju.
Svejedno. Meni to ionako nije bitno za ovu priču.
Javilo se dijete i kao ste svi ovdje rekli - brzo je zaboravila nemili dogadjaj - kaze da je u busu bilo fora iako su ih potjerali.
Totalno je nerealno, to sam i napisala.
I možda nije ni bitno, ako je u pitanju nivo deca/deca.
Ali ovde nije ostalo na tom nivou.
Ne znam kako nije jasna razlika.
Evo, ružan ekstrem ekstrema kao primer, ali ne pada mi ništa blaže na pamet trenutno:
Jesse Owens - šta bi njemu rekla, čuj, pa nije bitno što ti je g. Hitler oduzeo zlatnu medalju, ipak, bitno je učestvovati?
Čemu tolika drama?
Mislim, čovek nije izgubio medalju jer nije bio dovoljno brz među sebi ravnopravnima, nego mu je oduzeta silom.
Tako i ovde, cure ušle, sele - i došao jači (koji je, btw. njihov vođa pedagoško-vaspitne institucije) i najurio ih.
Mislim, nije melodrama, ali nije mi nimalo u rangu timskog rada niti "jednakovrednih" koji te okružuju, jer ravnateljica očigledno nije jednako vredna, nego vrednija, kao i njena ćerka.
I ne znam čije su želje i potrebe ovde deca uskratila svojim ponašanjem?