Čitam sad ovo o vegeti što ste pisali...bogati, za zdravo se hraniti moraš fakultet završiti. Ništa od toga, bolje ne znati ništa
Printable View
Čitam sad ovo o vegeti što ste pisali...bogati, za zdravo se hraniti moraš fakultet završiti. Ništa od toga, bolje ne znati ništa
Od kad sam na neslanoj dijeti zbog zdravlja, kad god probam nešto "kupovno" padam u nesvest koliko je slano. Iako sam ja i kod kuće pazila da ne presoljavam, a detetu skoro uopšte nisam solila (što se pokazalo dobro sad kad su isplivali neki problemi sa bubrezima).
U restoranima uopšte više ne mogu da jedem, svi sirni namazi su mi otrovno slani, čak i običan, sveži sir mi je pre pre preslan.
ne znam...
ja ti čak ni nisam ovisnica o linkovima i guglanju; ako na nešto na forumu naletim, ok (govorim o hrani za odrasle, djecu sam apsolvirala)
ali, neke stvari mi jednostavno ne pašu, čine me teškom, umornom, sa onim užasnim osjećajem u jednjaku
i onda ih proglasim nezdravim za sebe
ali za neke stvari iz aviona vidim da ne valjaju
je li to instinkt ili zabluda, zapravo me i nije briga
ne pašu mi - i gotovo
kada imam pred sobom tanjur nečega s vegetom... kao da prolazim pored javne kuhinje
kao što se nesvježa (ajme, izraza) riba "maskira" češnjakom i peršunom, tako i ta neka neukusna jela - vegetom
a nekad sam mogla namazati kruh mašću i "povegetiti"
sad su mi kruh i mast sasvim dovoljni
Ufff, ovo je fakat previše... Meni je još u stara vremena (kad se puno manje govorilo o štetnosti vegete za zdravlje) išao na živce Karapandža + Oliver Mlakar kad su vegetu zasipavali ko lopatom. Da je i superzdravo, to je preprepreviše... Pa to bi ispalo 10 dag tjedno, a meni količina od 150 g vegete natur koju sam kupila za godišnji još uvijek ne izgleda ni do pol potrošeno. Ali imam je u kući i tak stoji, navlači vlagu ko blesava (zbog kvasca koji je u njoj) i čeka predbožićno čišćenje kuhinje kad će otputovati savskim ribama.
a otkud ti znaš koliko je toga bilo :-P
nije bilo puno, samo između dva prsta
Ma ne mislim na tebe, mislim na onu tv emisiju svaki dan prije dnevnika gdje su fakat lopatom sipali vegetu... I mi smo je doma stavljali u sve živo, ali na kruh i mast ipak ne... MM je ipak maštovitiji - taj si je radio "cedevitu" tako da je pomiješao vegetu s vodom i to mu je bio omiljeni napitak! Takva smo generacija, što reći??!!!
Sad pitanje je šta Apricot umače u mast, obićno se umače kruh :), vidiš da masna kruha jede.
Meni je super kad pečemo janjca ili prasca pa pred kraj pečenja kruhom kupimo sokove koji curkaju.
Nije da to smatram zdravim, ali fino mi je.
A jela s vegetom.... ajme... sve istog okusa, meni baš ono fuj :-/ I osjetim je uvijek u jelu. Nema šanse da je ne osjetim. Ne osjetim uopće hranu, samo nju. Koma mi je to.
A dok smo je konzumirali baš mi je bila dobra i trebalo nam je vremena da se skinemo s nje. Sad kad je ne konzumiramo, stvarno ne razumijem kako smo je mogli jesti sve te godine.
Ja obično u doba kada svega ima (kasno ljeto) nasjeckam sitno, veoma sitno crvenu papriku, zelenu papriku, puno mrkve, pastrnjaka, peršuna, celera, prase(poriluka:)) i sve to lijepo zamrznem, tako izmješano, u nekom plehu. Onda izvadim, razlomim, i pospremim u male zdjelice i vrećice. Za nepovjerovat kako odlično bilo koje kuhanje bude ako staviš ove smjese jednu supenu kašiku. kada spremam supu, stavim kost da kuham u pretis(dio koke, teleću/juneću koljenicu) a ovamo u drugoj šerpi na malu kašičicu ulja propržim lagano sastojke gore navede, dodam vodu od mesa, meso koje sam skinula sa kosti, i kasnije po potrebi rezance.
Omjer gore navedene smjese je po ukusu onog koji je sprema.
u zadnje vrijeme me zaokupirala knjiga Savršeno zdravlje Deepaka Chopre, a on ovo sa mastima objašnjava ovako:
...Čaša punomasnog mlijeka sadrži 120 kilokalorija, bez obzira na to tko je pije, ali jedna osoba koristi te kalorije
uglavnom za taloženje sala, dok druga većinu pretvara u
energiju; tijelo djeteta ekstrahira mnogo kalcija da bi
izgradilo nova koštana tkiva, dok starija osoba izlučuje
isti kalcij kroz bubrege (a može ga pretvoriti u bolne
bubrežne kamence ako tijelo više efikasno ne obrađuje
kalcij). Znajući vaš tjelesni tip, ajurvedski liječnik može reći
koja vam hrana, fizičke aktivnosti i medicinske terapije
mogu pomoći a koje ne, ili su čak štetne. Pizza s malo
više sira može biti potencijalno smrtonosna nekom s
uznapredavalom bolesti arterija - konzumirana masnoća
može biti posljednja slamka koja će do kraja izgraditi
blok depozita masnih pločica
i zatvoriti dotok krvi srcu. I najmani pomak tih pločica
rezultira teškim srčanim udarima. No ista pizza bit će
relativno bezopasna za ostale ljude; mnogo masnoće
čak je poželjno za one koji ne mogu povećati tjelesnu
težinu normalnom dijetom. Znanje o tome tko ste -
vaša prakriti neprocjenjiv je ključ za ono što trebate
jesti.
Postoje tri važna razloga zašto je poznavanje vašega
tjelesnog tipa prvi korak prema savršenu zdravlju:
1. Sjeme bolesti rano je posijano. Teško je naći
četrdesetogodišnjeg pacijenta oboljelog na srcu koji nije
pokazivao neke sumnjive znakove u svojim dvadesetim
godinama. Patolog koji istražuje arterije preminulog
dvadesetogodišnjaka može vidjeti prerane naslage
masti koje mogu u budućnosti prouzročiti srčani udar.
Čak i desetogodišnjaci već pokazuju sklonosti prema
alergijama ili kroničnoj debljini, visokom kolesterolu ili
čiru na želucu. No u tom dobu kada se početne bolesti
mogu lako tretirati i spriječiti, često je teško pročitati
simptome. Razumijevanjem tjelesnih tipova i njihovih
specifičnih snaga i slabosti možete početi poduzimati
preventivne korake kada su najkorisniji, mnogo prije
nego što se pojavi očita bolest.
2. Tjelesni tipovi omogućuju specifičnu
prevenciju. Nitko nije sklon svim bolestima, no mnogi
od nas pokušavaju ih spriječiti što više - rak, srčane
udare, osteoporozu itd. - i kreću se nesigurno od
jednoga medicinskog straha do drugog. Ako pokušavate
spriječiti svaku bolest, a ne znate svoju određenu
predispoziciju, tapkate u mraku. "
nisam bila na sistematski od osnovne škole, baš bi i mogla
Tu nema sistematskih pa uglavnom zivis u neznanju. :mrgreen: Osim ako ih ne namolis da ti nesto ipak ne pregledaju. Ponekad. Prije nego krepas.
No svi imaju povisen kolesterol, cak su ga i meni pripisali. A nije bio, niti kad sam prevela njihove vrijednosti u nase, niti kad sam provjerila doma u Zagrebu par mjeseci kasnije.
Zato ja vucem svoje trigliceride, povremeno. UH uber alles. No trudim se, ne bi ih vise trebalo biti. Vadilo mi danas krv pa cemo vidjeti.
Vegetu imam doma, muza fascinira. No jedemo je rijetko. Mora je biti u mahunama na cuspajz, vjerojatno zato sto mama tako radi. No jedemo ih rijetko pa me bas i nije briga.
Znala kupiti zrnetu, to su na sitno nasjeckani celer, mrkva, peršin, pastrnjak, ljupčac i sol. To mi se čini dobra alternativa ako želite izbaciti vegetu.
Mislim da u tome nema dodanoga ništa više nego što piše.
a koji je to proizvođač, di ću to naći?
Zrneta je Bio Zrno, a mislim da ima u Bio bio trgovinama
jer to sam kupila par puta na nekim sajmovima tako da nisam sigurna za trgovine
meni je zdrava hrana - domaće meso, znači uzgojeno na otvorenom, bez koncentrata i kojekakvih smjese
domaća jaja
domaće kiselo mlijeko i sir
povrće iz vl. vrta, bez upotrebe pesticida, herbicida i dr. ida...
voće sezonsko, također domaće
sve ostalo mi miriše na ubojice današnjice
samo što nisam u mogućnosti priskrbiti svojoj obitelji sve ovo gore navedeno, nažalost :-(
zapravo mene je strah dublje razmišljati o ovoj temi
jer se onda nekako svaki put prestrašim i osjećam se jadno...
i sjetim se svoje bake i njene domaće palente s kiselinom
pa me još i tuga obuzme usput
možda bi bilo preko web shopa, trebalo bi zvati i pitati u bio zrno
ima recept za zrnetu u Zlatinoj knjizi, mogu napisati sutra
uh, nema me par dana i odmah mi promakne super zanimljiva tema
ajme, tko će pročitati sad svih 6 (šest) stranica
a što mi znači zdrava prehrana - prehrana sa što manje prerađevina - dakle:
kruh pravim sama (pekač),
mliječne proizvode kupujem domaće ili u trgovini i to mlijeko, putar, jogurt, sir, vrhnje (bez voćnih jogurata, namaza...)
jedemo integralne žitarice - zob, ječam, proso
mahunarke - grah, leća
povrće uzgajamo sami, ono što ne možemo uzgojiti, kupim na pijaci od ljudi koji ga ne tretiraju ničim, a zemlju gnoje stajskim gnojivom, sezonsko
voće - trudim se kupovati organski uzgojeno, sezonsko
meso - piliće drži snaha pa kupujem od nje, junetina sa sela, svinjetinu jedemo samo kod svekija, ponekad teletinu ili svinjetinu kupim u mesnici, ali zaista rijetko i u potrazi sam za domaćim
ribu upeca sveki (smuđ, štuka) ili kupujem u trgovini svježu ili zamrznutu - znam da je većinom iz uzgoja, ali u Osijeku nemam alternativu
kolače pravim sama
grickalice - jedemo kokice, kikiriki, špice
čokoladu i kekse ne kupujemo, ali nekada dobijemo pa za dobrobit djeteta ja potamanim:oops:
e sad, znam da bismo se mogli i zdravije hraniti jer, volimo prženo i pohano, ne često, ali ipak jedemo
znam da rafinirano ulje nije najbolji izbor, maslinovo koristimo, ali ne u svim jelima
mogli bismo (odnosno ja) smanjiti doživljaj s kruhom i općenito s ugljikohidratima, ali eto...
inače, stvarno se trudimo ne kupovati prerađenu hranu kojoj su dodani aditivi, emulgatori i sl. (paštete, namaze i sl. ne kupujemo, a kad kupimo, ne znam, sad mi na pamet pada ajvar ili pekmez, iako rijetko, gledam da nema konzervansa)
da, jedemo domaću slaninu, kobasicu, kulen, pršut i koristimo svinjsku mast
vezano uz vegetu i restorane - vegete sigurno nema u receptima vrhunskih restorana. kad ste anu videjli npr da stavlja vegetu u hranu? pa se niko ne žali na prazan ukus. :mrgreen:
al nisam to htjela reći, nego, kad smo već kod restorana, jučer sam jela u jednoj konobi u puli koja ima domaću, jednostavnu hranu.
tako fino i ukusno već dugo dugo nisam jela. ono, kao doma, al bolje. najbolje mi je kad ti je vrhunac izlaska u restoran kad kažeš - odlično je, kao doma. pa koji k onda trošim novce kad je kao doma :mrgreen: ok, u zadnje vrijeme s ovom recesijom, ne jedemo po vani, osim ovako službeno :mrgreen:
uglavnom, nemam pojma u čemu je kvaka, za predjelo je bila najfinija moguća marinada od sardela i najfinija moguća salata od mrkača i najfinija mogući fileti od inćuna. al ta marinada, đizs koji pun okus, a sirotinjsko jelo - možda je tajna u kaparima, koje ja ne stavim, il u pečenoj kapuli (mi stavimo sirovu) il u finom ulju. ne znam jel bio aceto il ocat. i bila je unutra pečena paprika narezana na trakice, to isto ja ne stavim. pomno sam proučila :mrgreen:
trebali ste vidjeti pjate poslije, nisu se ni prati trebali koliko smo ih polizali :mrgreen:
Daj suti, cvijeta. Vadis mi mast. :drama: :lol:
Vidim ja da ćemo morati ponoviti onaj topic o začinima... Znam ja nešto od toga, ali volim i naučiti.
Inače, danas sam smislila novu salatu koja se odlično prodala: slanutak s porilukom (svježim i narezanim na vrlo tanke kolutiće, ali ga hitro isperem vrućom vodom da isperem zemlju i višak ljutine) + malo morske soli + bučino ulje + jabučni ocat u koji sam ljetos uvaljala grančicu svježeg ružmarina pa je fino aromatičan... Tko voli, može si gore samljeti malo svježeg papra (nemam mlinac, reći ću mužu da mi to kupi za pod bor, he he he).
kako nemaš mlinac za papar.? pa to mi je doma najvažnija stvar. Prošli put mi je u Lidlu pobjegao onaj niži - imam onaj visoki drveni pa ga se stalno prevrće i lupa po stolu. Uvije ga netko trkne laktom
Za mene je zdrava prehrana izbalansirani obrok koji se sastoji iz svih grupa namirnica.
Pokusavam kupovati prirodne namirnice i koristim sezonske proizvode.
Isto tako na razne nacine pripremam namirnice, u woku, na pari, itd.