Viteski turnir u Sv. Heleni 21.-22.5.2011.

[emily]

Turistička zajednica grada Sv. Ivana Zeline i Vitezovi zelingradski će dana 21. i 22. svibnja 2011. na prostoru oko kapele Sv. Helene i dvorca u Svetoj Heleni organizirati Međunarodni viteški turnir.

Ohrabreni dobrim iskustvima i velikom interesu građana za takve turnire u Sv. Heleni proteklih godina, ovogodišnji turnir će biti bogatiji, raznovrsniji i spektakularniji od prijašnjih. Povijesno gledano turnir je smješten u 16. stoljeće u vrijeme kada su tim prostorima gospodarili grofovi Zrinski.

Uz desetak srednjovjekovnih tabora, maketa utvrda, srednjovjekovnih bojnih strojeva, bitaka preko stotine vitezova, događanje nudi brojne radionice, od srednjovjekovne kuhinje, kovnice novca, streličarstva, pa do srednjovjekovne inkvizicije koja se predstavlja prvi puta. Na turnir dolaze brojne srednjovjekovne skupine iz Mađarske I Slovenije.

Bitka kod Sv. Helene predstavlja jednu od značajnijih pobjeda Hrvata nad Turskim osvajačima, a odigrala se 19. kolovoza 1557. godine na ravnici uz rijeku Lonju podno Sv. Helene. U toj bici je hrvatska vojska predvođena kapetanom Ivanom Lenkovićem pobijedila nadmoćnu tursku vojsku i natjerala je u bijeg.

Naša je zajednička obaveza da obilježimo ovaj značajni događaj, a obilježavanjem ćemo pokazati da su se i na našem zelinskom području događala zbivanja od značaja za hrvatsku povijest.

U programu će se prikazati predvečerje bitke i jedan dan u životu hrvatskih seljaka, obrtnika i vojnika te presudne godine za obranu ovog dijela Hrvatske od napada Turaka. Taj dan će se okupiti obrtnici starih zanata i pokazati svoje izrađevine i svoje umijeće, a njihovu zaštitu osigurat će vojni tabor i vojnici opremljeni replikama srednjovjekovnog oružja.
Na ovaj veliki spektakl i nezaboravno događanje ulaz je slobodan.
Dobrodošli na 20 sati nezaboravnog programa za cijelu obitelj!

http://www.tz-zelina.hr/helena/index.hr.htm

[klu.]

Mi idemo svake godine, sve preporuke. Pretpostavljam da je vrlo slično, ili isto, i na drugim takvim "turnirima", no ovo bude baš fora i skroz simpatično, dođu i ljudi/skupine koje njeguju "viteštvo" i "srednjovjekovlje" iz inozemstva, dovedu i malu djecu, svi odjeveni u srednjovjekovnu odjeću, kuhaju jela u kazanima pred šatorima krcatim oruđem, oružjem, štitovima, bude konja i lukova i strijela, katapult i neki vrtuljak s pletenim košarama umjesto sjedala (pa skroz mala djeca mogu sjesti u košaru, a roditelj ih okreće snagom vlastitih mišića), i štandova sa hranom, drvenim igračkama, pa dvorac koji osvajaju..svaštara, slikovita i zabavna.

[iva1602]

Preporučam vam večernju bitku u 21 sat u subotu navečer... koja je jako zanimljiva i atraktivna (vatrene kugle, i slično).... jedino što je strašno glasno i nije baš za skroz malu djecu (ispod 3 god recimo) baš zbog te glasnoće... ne znam kak da vam drkučije opišem. ali je svakako lijepo i dođite vidjeti

[Davor]

...kuhaju jela u kazanima pred šatorima ...

zar su u srednjem vijeku jeli
Ma zezam se, odlična informacija, možda navratimo.

[emily]

vecernja bitka je stvarno super, i ja preporucam

[Lucas]

gdje je točno ta kapela sv.Helene i dvorac?... kad se ide s koje strane, gdje? lijepo molim....

[big milky mum]

mi se spremamo naveliko! ako sam ja dobro skužila kartu to je na onom brežuljku pokraj one crkve, u šumi na cesti koja vodi prema ulazu na autocestu? Ili sam
se dobro zeznula pa se budemo opet izgubili?!
velite u 21 bude zanimljivo? To mi je malo kasno za čekati-dal se ispalti? pošto je klinac 4 god i imamo dosta za voziti se!

[Davor]

Budemo sutra, vani se sprema nevrijeme. Nekako mi se padajuća kiša, sjekire i fratri ne uklapaju u koncept kvalitetnog vremena.

[Lucas]

mi idemo...tu je ok vrijeme....palo 2-3 kapi kiše i mislim da bude ok (za razliku od zg )

[klu.]

Bili danas oko podneva, svisnuli od žege i sparine, ali je bilo super! Šire se, ove godine ih je više nego ikad do sad i stvarno se ufuraju skroz, nepočešljani, zarasli, zmazani (ok, ne svi, ali par fanatičnih skupina zbilja izgledaju onak zmazano kak je to zapraf i bilo, valjda, u blatu srednjeg vijeka).
Ja sam u kladama završila. Nikad nisam kužila zakaj bi to bilo tak jako neugodno (fizički). Sad kužim. )
Spremite se na trošak: samo događanje je besplatno, ali odasvud vrebaju štandovi s drvenim mačevima, štitovima, kacigama i sl., a i klinci vole jahati (20 kn), pa gađati lukom i strijelom (20 kuna), pa iskovati vlastiti novčić (20 kuna), pa jesti, pa... nastavite niz.

[Davor]

... pa jesti, pa...

dakle nije autentičan

[apricot]

i mi pali pokošeni vrućinom.
ali, bilo je jako zgodno, nimalo pretenciozno, baš zabavno...
i, da... ima tih "mamipara" koliko hoćeš, na svakom štandu možeš ostaviti po 20 kuna...

aaaaaaaaa, zaboravila sam kupiti gvirc!

[Vrijeska]

Zelinske vitezove gledali smo prošle godine na Vranskom jezeru kod Biograda. Krajem 8. mjeseca imaju manifestaciju Vitezova Vranskih i ovi su bili gosti. (Tamo su ostaci utvrde koju su svojedobno napali Turci.)
Sve je bilo odlično pripremljeno, tekstovi, vatrene kugle, napadi, krađa djevojaka i sl. Tijekom izvedbe, Turci imaju i dio teksta što govore dok se vrše pregovori i u jednom trenutku Turčin kaže, nešto u stilu: "Kaj hoćete?"
Mi, iz sjevernih dijelova Hrvatske,naravno, počeli smo se smijati na "kajkanje" jednog Turčin, ostali nisu baš shvatili ...

[Lucas]

...otišli oko sedam ...vratili se maloprije....
bilo je fenomenalno.....
noćna borba je predivna....
naš mališan ima 2 godine i opće se nije splašio nit mu je bilo prebučno...dapače,smijao se kad su pucali s topovima, kad su bacali kugle na utvrdu i sve mu je bilo super....
jedini trošak nam je bio jahanje.... 20kn
a ove đinđurije ni inače ne kupujem jer mi je to bacanje novaca....
jako zanimljivo, puno kostimiranih ljudi, puno događanja....
prije same glavne večernje bitke svirali su dečki iiz zagreba (grupa slip) koji sviraju irsku narodnu glazbu
i čisto je bila milina doć na neko okupljanje bez da narodnjaci trešte sa svakog čoška (što me više nigdje nemože začuditi)
parking ogroman, sve odlično organizirano, ne naplaćuje se niti parking niti ulaz....
mi prezadovoljnji....

[apricot]

ma kakve đinđuve
kupili palačinke od udruge "Srce"
pa kupili sireve sa začinima koji su fenomenalni (one Ličke koje inače ne možeš u Zagrebu kupiti)
pa dvije ture pića na onih 30 stupnjeva
i jahanje, naravno

nakupi se

[emily]

prije same glavne večernje bitke svirali su dečki iiz zagreba (grupa slip) koji sviraju irsku narodnu glazbu

oni su mi odlicni , bili su i prosle godine

[klu.]

dakle nije autentičan

jok. nije. a ni mi nismo trošili na hranu, osim 10 kn na mjericu jagoda. ovi iz srednjeg vijeka valjda jedu to što skuhaju ( zavirila ja u kazan, zbilja se kuha grah), ali posjetitelji kupuju na štandovima.
hm, Davore, graha je bilo i u srednjem vijeku?

[Davor]

Nope. Počeo se koristiti tek u Renesansi i spasio Europu od ljute gladi. Prije toga su jeli nekakvu kaljužu od žitarica ... ako je bilo.

[iva1602]

ja živim blizu Helene, i baš mi je drago da vam se svidjelo... nama je isto bilo super, mislila sam da će mojem trogodišnjaku ona noćna bitka bit prebučna ali nije bila, uživao je.... ali najviše mu se naravno svidjelo jahanje!

a niš druge godine jedan štandek s udrugom "Roda" pa da se mi članovi nađemo ))))

[klu.]

Ojoj, nisu autentični. A možda ipak jesu? http://vegetablewithmore.com/PDF/04/Rev2/BeansThroughHistory_GRN.pdf
Ovisi o tome koji su kultivar kuhali. A morti su kuhali bob? Onda bi se ispravili u mojim očima.

[klu.]

Ojoj, nisu autentični. A možda ipak jesu? http://vegetablewithmore.com/PDF/04/...istory_GRN.pdf
Ovisi kakav su grah uzeli... Ok, čisto sumnjam da je to neka grahorica koja se kuhala u antičkoj Grčkoj, ili oko 1000. godine po Europi..

A morti su zapravo kuhali bob? U tom slučaju, skroz su strejt.

[klu.]

o, kako se možeš zeznuti s više verzija. )

[Davor]

ajd nema veze, ali uzmi u obzir da se stvarno širenje graha dogodilo tek kada je Kolumbo donio nekoliko vrsti graha iz Amerike. Uzimajući sve ostalo u obzir, gospoda koja su se poput neandertalaca hranila s oko 100% mesa i pojila s oko 100% piva uživala su u savršeno zbaljansiranoj dijeti u odnosu na sirotinju koja je jela posnu kašu od žitarica.

Smrt od gladi (i bolesti) prije punoljetnosti je bila jako vjerojatna

[krumpiric]

ko o čemu, davor o spizi ))

nama je super bilo u Heleni, baš imaš na što potrošit jutro/dan.

[apricot]

ko o čemu, davor o spizi ))

nama je super bilo u Heleni, baš imaš na što potrošit jutro/dan.

pretpostavljam da si ti bilau outletu

[krumpiric]

pretpostavljam da si ti bilau outletu

mda, ja i shopping (nužnozlo)

najviše nam se svidio princezin dvorac s igrama.

[apricot]

princezin dvorac su jučer otvorili taman kad smo mi krenuli dalje; nismo više mogli trpjeti ono sunce i vrućinu.
bili smo od 11 do 13:30.

[rossa]

princezin dvorac su jučer otvorili taman kad smo mi krenuli dalje; nismo više mogli trpjeti ono sunce i vrućinu.
bili smo od 11 do 13:30.

bio je princezin dvorac otvoren i ranije. Mi smo došli u 12 i prvo smo tamo išli.

[Davor]

E, tamo nismo kročili

[rossa]

E, tamo nismo kročili

pa bilo je zgodno. nekakav poligon, recimo, vještina.
Prvo nabacivanje obruča na štapove, zatim sinjska alka, pa ono kuglanje gdje je kugla zavezana na konop, pa gađanje mete i na kraju gađaš pračkom. Mo je bilo interesantno kad se malo opustila. Onda je sama sebi slagala čunjeve i razbacivala. A nitko nas nije tjerao nakon jednog kruga.

[andream]

Bili danas, sve je bilo odlično osim vrućine...

[Peterlin]

Bili danas, sve je bilo odlično osim vrućine...

I mi isto svratili jučer na povratku iz vikendice. Bili jedno sat i pol i to nam je dosta. Vidjeli predstavu s konjima, provozali se u kočiji, stariji sin pojeo palačinke (mi ostali smo samo lokali vodu) i pobrali se.

Ne bih mogla ostati cijeli dan, nema šaMse...

Više volimo koprivnički turnir zato jer je početkom rujna, pa obično bude ugodnije vrijeme (iako i tada zna bit vruće). Koprivničanci su i na Heleni imali plakate - njihov renesansni festival je ove godine od 1. do 5. rujna. To ne propuštamo.

[Zdenka2]

Kad je već riječ o sajmu i oživljavanju srednjovjekovnog života, možda će vas zanimati ovaj doprinos raspravi o hrani u srednjem vijeku.

U srednjem vijeku pšenice nije bilo dovoljno (pogotovo na sjeveru Europe), uvozila se pa je bila skupa - zbog toga su ljudi najviše jeli crni, raženi, zobeni, ječmeni i proseni kruh, ponekad miješan s kestenom i nekim travama. Jeli su i kaše od žitarica, na vodi ili mlijeku. Također su jeli mesne i povrtne juhe - srednjovjekovna jela su uglavnom jela sa žlicom. Jede se puno mliječnih proizvoda - najviše sir i maslac. Mesa se jelo jako puno - to je došlo s pobjedama germanskih plemena nad Rimom i nastavilo se kroz čitav srednji vijek. Jede se najviše ovčetina, pogotovo na jugu, zatim svinjetina, kozletina, govedina, perad i divljač. Pogotovo su bogati jeli puno mesa, pa su giht i kostobolja bili njihove bolesti. Spašavao ih je kalendar vjerskih blagdana koji je predviđao brojne nemrsne dane, odnosno prehranu na bazi ribe, biljnih ulja i povrća. Na jugu Europe jelo se više ribe i povrća, a sjever je ostao mesožderski. Na jugu se, uz vodu, pije vino (najčešće razblaženo), a na sjeveru pivo.
U srednjem vijeku nije bilo graha, ali su poznavali i uzgajali slanutak, leću, grašak i bob koji su pojačavali unos bjelančevina u prehrani nižih slojeva. Od povrća najviše se spominju mahunarke, kupus, luk i repa. Poznate su i tikve, poriluk, salate, mrkva, blitva, peršin, rikula, krastavci, žućenica, rotkva, komorač itd. Južna Europa je obilovala povrćem i voćem. Na sjeveru se jedu najviše jabuke, kruške i trešnje, a na jugu tu su i naranče, smokve, višnje, grožđe. Uzgajaju i jedu i bademe, lješnjake, orahe. Jako je važna kultura maslina i proizvodnja maslinovog ulja. Koristili su začinsko bilje, a bogatiji i mirodije s istoka: papar, đumbir, cimet, šafran, muškatni orah, kim. Hranu zaslađuju medom, a bogati i uvoznim šećerom.
Veliki problemi s prehranom nastaju u novom vijeku, u 16. st. zbog toga što proizvodnja hrane nije mogla pratiti porast stanovništva. Opada potrošnja mesa, pogotovo kod seljaka i radnika, a raste potrošnja kruha. Novovjekovni problem s hranom pojačavaju i monokulture - one čine prehranu jednoličnom, a u slučaju propalih ljetina posljedice su katastrofalne epidemije gladi koje su prisutne sve do 18. st., odnosno velikih inovacija u agrikulturi.
Nove namirnice u novom vijeku su pšenica, riža, heljda, rajčica, grah, kukuruz, krumpir, paprika. Kukuruz se dugo nakon što je stigao u Europu (s Kolumbom) koristio kao stočna hrana ili povrtna kultura, a onda se otkrilo da ima vrlo visoke prinose i počeo se širiti po obradivim površinama na račun drugih žitarica. Zbog prevelikog udjela kukuruza u prehrani pojavila se pelagra, bolest koju uzrokuje nedostatak vitamina PP. S krumpirom je bilo slično - ispočetka se teško probijao, jer je gomolj, a to bogati nisu jeli. U 18. st. se uzgoj povećava - prinos je bio velik. Krumpir je spasio neke dijelove Europe od gladi, ali je potiskivao druge kulture i doveo do jednolične i kalorijski slabe prehrane, a to je vodilo u bolesti.
U svakom slučaju, generalno gledajući, u srednjem vijeku je prehrana bila bolja i raznovrsnija nego u ranom novom vijeku. Iako je i u srednjem vijeku bilo epidemija gladi i područja u kojima je ona bila endemska, novovjekovne gladi i bolesti zbog loše prehrane donijele su mnogo veće probleme mnogo većem broju ljudi.

Nama je isto najdraži sajam u Koprivnici i spremamo se opet ići u rujnu.

[Peterlin]

Zdenka !

Ne mogu odoljeti oftopičarenju: podsjetila si me na moju najnajmiliju knjigu svih vremena (Gunter Grass: Lumbur; antropološka bajka) gdje su uz ostalo u detalje opisane prehrambene navike ovog i ostalih povijesnih razdoblja.

[Davor]

Svaka čast.

[Peterlin]

Zaboravih pitati - što je žućenica? Cikorija?