vidiš, zanimljivo, zar ne?Mima prvotno napisa
e sad, morati ćeš mi vjerovati
jer ja znam, a na testovima je loš: jer prvi preda i ne da mu se prekontrolirati test, jer ni ne pogleda dan prije, a kamo li da riješi zadaću itd.
 |
|||
|
|
|||
vidiš, zanimljivo, zar ne?
e sad, morati ćeš mi vjerovati
jer ja znam, a na testovima je loš: jer prvi preda i ne da mu se prekontrolirati test, jer ni ne pogleda dan prije, a kamo li da riješi zadaću itd.
vidim, vidim. no to je djeci odlicna zivotna lekcija. neko ima izvrstan potencijal i svojom precicom dolazi do odlicnog rezultata i time i ocjene.
neko ima manji potencijal, ali velik trudom i zalaganjem takoder moze doci do odlicnog rezultata i ocjene.
a ako se ne zalaze, rezultat ce biti losiji, pa i ocjena.
upravo tako.
cilj je znanje.
A čuj, on onda ne uči, ako ne pogleda dan prije, a tko ne uči taj ne zaslužuje dobru ocjenu koliko god učiteljica mislila da je bistar.
(btw. ako je tako bistar zašto bi uopće i trebao pogledati, pa ipak se radi o oš ako sam dobro shvatila)
A ako ima problema sa pažnjom pa zato brzopleto piše testove, to je onda svakako problem za stručni tim.
ja se slažem s mimom.
Posljednje uređivanje od cvijeta73 : 02.05.2014. at 15:11
no sto je cilj skole? ovakva kakva sad jest?
sigurno neće, ali uvela bi ju učiteljima kao lektiru-čisto da stvari ponekad sagledamo i iz nekog drugog ugla od onog na kojeg smo navikli.
Suncokret, baš me zaintrigiralo ovo - darovita djeca također mogu imati poremećaj pažnje, ali on se baš ne percipira jer djetetu "sve ide". Ova zvrkastost i zaigranost i to da ne prekontrolira test i preda prvi, to je čisti poremećaj pažnje.
da bar znam
evo nas, nakon par stranica, imamo dijagnozu.
darovit, sa poremecajem pažnje.
suncokret, nisam sve do sad povezala da govorimo o istom uceniku.
sad mi je puno jasnije.
Posljednje uređivanje od sirius : 02.05.2014. at 15:18
odoh sad mozgati kako da podjelim temu.
da ovogogodisnji srednjoškolci ne budu zakinuti...
ocjene nisu prvenstveni problem skole. ali meni se cini da taj pokusaj ukalupljivanja i normiranja svega i svacega, sto niti mozes normirati, niti objektivirati, donosi samo probleme.
postoje petice i petice i petice. i ne moraju sve biti dobivene na isti nacin. (niti uopce mogu biti, osim ako ne zelis imati 30 klonova u razredu)
kao ni dvojke, kao ni jedinice.
kad ivarica kaže da djeca slabije obrazovanih roditelja obično imaju slabiji uspjeh u školi onda je to ok,
ali kad to isto kaže annvili odna je to totaaaaalna gupost
pitanje sam postavila cvijeti.da bar znam
čokolada, moguće, a možda je i tako zvrkast jer mu doma nitko neće reći-daj napiši zadaći i zašto si dobio tri, a mogao si bez problema dobiti 5, pa ni njemu osobno nije pretjerano važno koju će ocjenu dobiti? ne znam.
ono što mene muči, nije niti toliko ocjena tog jednog učenika, nego što se takvim učenicima nitko ne bavi i oni često izlaze iz sustava obrazovanja nakon srednje škole, a itekako bi imali što ponuditi društvu koje olako trati takve potencijale.
niže obrazovani i niže inteligencije , nije baš jednak pojam.kad ivarica kaže da djeca slabije obrazovanih roditelja obično imaju slabiji uspjeh u školi onda je to ok,
ali kad to isto kaže annvili odna je to totaaaaalna gupost
Posljednje uređivanje od sirius : 02.05.2014. at 15:22
Pa eto, ja sam uvjerena da je u pozadini svakog takvog slučaja: bistro dijete koje nema najbolje ocjene ili dijete koje se trudi a svejedno ima loše ocjene - neka vrsta problema sa učenjem, koju treba prepoznati i rješavati/prilagođavati nastavu takvom djetetu prema uputama stručnjaka.
koja je u meduvremenu promijenila post.
baš super da se na forumu dobije dijagnoza
techna, annvilli je rekla da su ta djeca manje inteligentna kao i njihovi roditelji, a ivarica samo činjenicu da djeca roditelja slabijeg socioekonomskog statusa imaju slabije uspjehe. ne vidiš razliku?
ja sam to izrela kao problem oko kojeg se treba angazirati drustvo, a annvili kao cinjenicu koju treba prihvatiti jer se ni ne moze promijeniti, jer su "naslijedili glupost"kad ivarica kaže da djeca slabije obrazovanih roditelja obično imaju slabiji uspjeh u školi onda je to ok,
ali kad to isto kaže annvili odna je to totaaaaalna gupost
zao mi je sto ne zelis ili ne mozes vidjeti razliku
a ja nisam rekla da obicno imaju slabiji uspjeh, nego da je dokazano da imaju slabiji uspjeh
http://hrcak.srce.hr/file/90281
Pa nisu rekle baš isto. Ovo što je ivarica rekla je činjenica potvrđena statistikom, a annvilli je razlog tome pronašla u nasljednoj nižoj inteligenciji.kad ivarica kaže da djeca slabije obrazovanih roditelja obično imaju slabiji uspjeh u školi onda je to ok,
ali kad to isto kaže annvili odna je to totaaaaalna gupost
Ova djeca iz druge skupine, ovi koje si navela kao "ograničene" (uče, trude se, rade, ali ne ide pa ne ide) zasigurno imaju neke smetnje. U prirodnjačkim predmetima dovoljna je blaga neprepoznata disleksija/disgrafija (bez ikakve ozbiljne diskalkulije koja bi "vrištala" i u usmenim odgovaranjima) da omete cijeli proces pisanja testa. Imam doma jedan primjerak
Greške koje takva djeca rade jednostavno su nevjerojatne - evo, konkretno: apsolutno zna što je u geometriji paralelno/usporedno, a što okomito, ali ipak od 10 takvih sličnih zadataka jučer svih 10 riješi točno, danas u 5 zadataka pobrka tu paralelu i okomicu, a sutra će pobrkati to isto u 9 zadataka, preksutra ispočetka - kako joj koji padne grah.
Ista stvar će se događati u algebri, kasnije kemiji i sl.
pa njihove teze su upravo dijametralno suprotne. jedna tvrdi da je slabiji uspjeh u školi uzrokovan genetikom, ono - od glupih roditelja, glupa djeca. a druga tvrdi da je uzrok (ne)podrška društva.kad ivarica kaže da djeca slabije obrazovanih roditelja obično imaju slabiji uspjeh u školi onda je to ok,
ali kad to isto kaže annvili odna je to totaaaaalna gupost
možda cvijeta znapitanje sam postavila cvijeti.
ja mislila da bi trebalo definirati što je cilj ove naše današnje škole-jer to i nije uvijek znanje.
Tko ? Ja ? :roditelj sa poremaceajem pažnje i moderatorskim ovlastima:koja je u meduvremenu promijenila post.
ja takoder ne znam.
ali ono sto znam jest da uniformiravanje ocjenjivanja (postoji samo jedan jedini nacin na koji mozes dobiti 5 ili 1) nije dobar. odnosno prilicno je los.
i nema, ali nikakve veze sa zivotom.
eh, šta misliš, znala sam ja koje pitanje slijedi, a na koje nemam odgovorkoja je u meduvremenu promijenila post.
baš super da se na forumu dobije dijagnoza
techna, annvilli je rekla da su ta djeca manje inteligentna kao i njihovi roditelji, a ivarica samo činjenicu da djeca roditelja slabijeg socioekonomskog statusa imaju slabije uspjehe. ne vidiš razliku?
bez brige , frka. Trebas timsku obradu tri strucnjaka da bi bila (barem malo) ozbiljno shvacena u sustavu. Tako da nikakva prevelika korist od nas. :D
ma cvijeta je promijenila post.Tko ? Ja ? :roditelj sa poremaceajem pažnje i moderatorskim ovlastima:
prvo je napisala. da nije jedini cilj skole znanje,
pa sam je ja pitala sto je cilj.
a posto je promijenila post, moje pitanje je ostalo visjeti u zraku.
a jos je doslo nesto postova izmedu..
i eto kupus
To je isto apsolutno moguće, ali moguće je i da doma ima par roditelja koji rezoniraju ovako (ne izmišljam, pročitala sam puno puta tu na forumu) :
- škola je njegova odgovornost
- apsolutno ga neću podsjećati na zadaće
- primijetit ću da ne radi, ali ću čekati dok se ne probudi i dok mu ne klikne
- sve gore navedeno moje je ulaganje u njegovu budućnost
eh, šta misliš, znala sam ja koje pitanje slijedi, a na koje nemam odgovor
opet o rezultatima pisa testova
http://www.jutarnji.hr/hrvatski-su-u...blema/1188007/
a da jos malo prosirim temu:
moje dijete je nedavno izjavilo, da bi ona najradje isla u skolu kao Hogwarts (Harry Potter).
moguće, ali ako takav pristup ne pali, trebalo bi ga mijenjati.
u matematici se kod nas puno više pažnje posvećuje drilu nego razmišljanju i primjeni-tako je gradivo koncipirano, pa me rezultati ne čude.
ali otkad sam u juulovoj knjizi pročitala postotak samoubojstava među učenicima škole koja je u tim pisa testovima uvijek među boljima, nisam više sigurna bi li nam trebao biti cilj uspjeh u tim testovima. ne znam ga više napamet-morala bi potražiti, ali je za zamisliti se.
ako se dobro sjecam 7 %.
Malo offt., ali dijelom ipak ont - koja je cijena azijatskih uspjeha (Japan, Kina, Singapur itd.) koji su vodeći na tim testovima? Pa to je sasvim druga kultura i odgoj, probajte zamisliti našu djecu u tom filmu .
Mogu vući paralelu s glazbom: nadaleko poznata Suzuki metoda učenja sviranja (počela je s gudačima) zahvaća i roditelje od prvog vrtićkog dana (jer, naravno, poduka počinje čim se izađe iz pelena). Roditelj doslovno sjedi na svim satovima, uči zajedno s djetetom, lovi upute i primjenjuje ih kod kuće, dakle dijete u prvih nekoliko godina NIKAD ne vježba samo, nego roditelj nadgleda svaki potez gudala.
Kako gudala, tako vjerojatno i materinjeg jezika, matematike i svega drugoga. Kažnjavanje, da ne kažem maltretiranje djece sasvim je uobičajeno.
A mi ovdje raspravljamo kako djeca trebaju preuzeti odgovornost i biti samostalna pa im nećemo pomagati u školi, škola služi tome da ih se nauči itd, dok nastavnici smatraju da se i doma uz nadzor mora raditi itd, itd.
cokolada, slazem se s tobom globalno.
no ono sto je vrijedno u pisa testu jest, da se vidi da jedan velik, prevelik broj djece nije u stanju rijesiti najednostavnije probleme.
Rajović daje sasvim drukcije objasnjenje zasto bas djeca iz azije imaju vodece rezultate na tim testovima - a to je slikovno pismo, tj snazna stimulacija u toj predskolskoj dobi kad nasi eventualno citaju brendove s kutija i znakove na automobilima
znači balkanska snalažljivost je mit (svi smo tu negdje po tom testu)?
u dansnjem svijetu je bome mit.
tako je, ja mislim da se ne smijemo zavaravati opravdavajuci lose rezultate nase djece jer se radi o prakticnim zadacima
nedavno sam ih citala, nisu to integrali i derivacije, radi se o tme da djeca ne znaju koristiti informacije koje imaju da bi ih jednostavnim operacijama pretvorili u korisne
npr trebalo je izracunati u koje vrijeme se mogu na skajpu naci troje djece iz tri razlicita kraja svijeta, a da se nijedan ne treba buditi usred noci
u ovom danasnjem clanku pise i da gimnazijalci u hr imaju sasvim solidan rezultat, ali je problem los rezultat u strukovnim skolama
mislim da je istina izmedu rajovica i juula.
možete vrlo jednostavno usporediti gradivo naših nižih razreda u matematici s onim što uče mali amerikanci ako odete npr. na stranicu ixl.com gdje su zadaci za vježbanje podijeljeni po razredima i vidjeti ćete da amerikanci uče više (kvalitetnije)-ne uvježbavaju samo osnovne računske operacije.
s azijatima se ne bi uspoređivala, ne bi svom djetetu željela takav oblik školovanja.
vidiš ti to, kažem ja da je naša osnovna škola prelagana.vidjeti ćete da amerikanci uče više (kvalitetnije)-ne uvježbavaju samo osnovne računske operacije.
a onda opet, sjećam se u našem razredu, u gimnaziji, dvoje ih je, čini mi se treći razred, završilo u americi. po njihovim pričama, to je bila takva smijurija naspram našeg programa, sve s puškama M48 i obradom metala
mislim da je razlog to, sto je raspon kvalitete u americkim skolama ogroman.
Posljednje uređivanje od seni : 02.05.2014. at 16:18
a osim toga, sto ivarica kaze, razlika je da li gledas stukovne skole i npr. mioc.
Znam Rajovićevo tumačenje (obožavatelj sam njegovih jubitu ukazanja), ali ne možemo zanemariti ni taj nemilosrdni trening od najranije dobi. Japanske se mame sigurno ne žale na puno domaćeg rada i nepravednu ocjenu.
A uzrok naše inferiornosti sigurno leži u lošem sustavu, programu, načinu podučavanja itd., to je valjda već svima jasno.
Neki dan u voćarni gledam mamu i djevojku (valjda kći) kako pokušavaju izračunati je li isplativije kupiti 27dag nekih rinfuzno pakiranih sjemenki/grožđica/čega već koje koštaju 17,68kn ili nekih drugih od 48dag za 36,14 kn. (lupam napamet) Pa uključe kalkulator na mobitelu i mozgaju kako doći do cijene za 100 dag, pa nikako... pa treba li dijeliti ili množiti, pa bi li dijelili dekagrame s kunama ili obratno
Znam i ja te priče sa razmjena sa Amerikom, ali sve mi se više čine kao one da je naša obala najljepša, a naša zemlja bogata rudama. Niži razredi naše osnovne škole su definitivno prelagani, a za više ne znam.
Aha, zbog takvih ispod nekih cijena piše koliko nešto košta na 100gr/mlNeki dan u voćarni gledam mamu i djevojku (valjda kći) kako pokušavaju izračunati je li isplativije kupiti 27dag nekih rinfuzno pakiranih sjemenki/grožđica/čega već koje koštaju 17,68kn ili nekih drugih od 48dag za 36,14 kn. (lupam napamet) Pa uključe kalkulator na mobitelu i mozgaju kako doći do cijene za 100 dag, pa nikako... pa treba li dijeliti ili množiti, pa bi li dijelili dekagrame s kunama ili obratno
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
