Hvala puno svima što ste podijelile svoje iskustvo sa mnom. Da sad ne nabraja, pronašla sam se u skoro svakom postu i tek sad vidim da je normalno što se tako osjeća(a mislila sam da je to di mene, da sam luda i sve krivo radim, da druge majke to puno bolje uspijevaju,baš mi je samopouzdanje bilo na nuli..). Sad vidim da sam možda ja previše očekivala od sebe kao majke. Meni zaista ne fale noćni izlasci i partijanje, jer niam nikad bila taj tip. Meni je falila bezbrižnost, ono da nemam odgovornosti. Sada nastojim ne biti prestro prema sebi i nadam se da ću se vremenom priviknuti na obšveze , alii odgovor, nost oko domaćinstva i djeteta..ti. Pronaći modus da svi budemo zadovoljni i sretni. Svim majkama skidam kapu, ma mi žene smo lavice i nema toga što ne možemo postići vlastitim trudom i zalaganjem