U Tehničkom muzeju ZG u petak 17. listopada u 18.30 sati je predavanje na temu Ženska radnička prava i problem revolucionarnog subjekta
 |
|||
|
|
|||
U Tehničkom muzeju ZG u petak 17. listopada u 18.30 sati je predavanje na temu Ženska radnička prava i problem revolucionarnog subjekta
Vidjevši komentar gospodina plemenitog Makaneca starijeg na FB stranici koju sam linkala, baš sam provjerila kome se on sviđa (tj. tko ga je lajkao) i tako se lijepo uklapa u sve stereotipe. Ali sam i nešto naučila, a to je da postoji Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo. Ne mogu si nikako zamisliti da ima nekoliko ljudi koji bi bili članovi tog društva i koji bi još k tome sudjelovali na tribinama.
Posljednje uređivanje od Jelena : 15.10.2014. at 10:54
Sviđa mi se da je članak linkan na pravi izvor, premda nemam mogućnost pročitati cijeli članak, nego sažetak, al vjerojatno i ne bih čitala pa nema veze.Jurana prvotno napisa
Je li ovo na tragu onoga što je pisala MGrubi?
Edit: ne bih čitala jer mi je predug
Posljednje uređivanje od Jelena : 15.10.2014. at 11:54
Raspravljali smo nedavno o citatu iz udžbenika za vjeronauk u kojima se stigmatizira ateiste pa smo se smirivali činjenicom da ne znamo u kojem kontekstu se taj citat nalazi. Pa evo ovdje: http://www.cficroatia.hr/wp-content/.../vjeronauk.pdf se može vidjeti kontekst, kao i pismo upućeno nadležnom ministru.
Tx!
Bravo, mama.
Komenar Slavenke Drakulić Sve-vise-javnih-bolnica-odbija-izvrsiti-pobacaj--je-li-hrvatska--tek-formalno-sekularna-drzava
Uf.
http://m.tportal.hr/vijesti/355298/T...eda-Teslu.html
Znanost, pseudoznanost i demokracija.
Članak u okviru zanimljivog serijala na Lupiga "Zaslijepljeni-svjetlom-mogu-li-nove-generacije-razumjeti-da-je-ovo-bilo-moguce-u-hrvatskoj"
u sridu!
što reći? istina je jedna, valjda.
imam pitanje cure;
je li ikome od vas čija djeca ne idu na vjeronauk netko iz škole javlja kad katolički pop dolazi u školu?
ima li gdje kakva uputa o tome, pravilo?
ja sam zapanjena da se to događa! točnije, dogodilo se u školi prije dva dana u kojoj je naše dijete koje ne ide na vj
slavili su dane kruha i napravili feštu i pozvali katoličkog popa da blagoslovi!!!
nekak ne vjerujem da se sam pozval...
naše dijete nije znalo kaj da dela!?!
a mi saznali tek navečer
kak to funkcionira
odnosno, još bolje
kak bi trebalo funkcionirati?
pitam se bi li se katolici pobunili da je u školi bila fešta na kojoj su doveli nekog svećenika neke druge vjere ...
Ne znam za školu, ali kod nas u vrtiću se ti Dani kruga obilježavaju bez ikakvih vjerskih obilježja i konteksta.
Ne čini mi se normalnim da vjersko osoblje sudjeluje u obrazovnim i odgojnim programima izvan okvira vjeronauka i svakako bih otišla na razgovor i nekako reagirala.
Naravno da ne javlja
Obično bi učiteljica njima koji ne idu na vjeronauk rekla da ne moraju biti na ceremoniji, pa su za to vrijeme sjedili u razredu, ali mislim da je jedne godine i bio na cijelom cirkusu i slušao i osjećao se bedasto jer nije znao što da radi.
Ove godine smo dane kruha, srećom, preskočili jer nije taj dan bio u školi
Inače je škola jako ponosna na suradnju s obližnjom crkvom, donedavno su čak i Dan župe imali neradni, ali su prošle godine roditelji reagirali (svi, ne samo oni u manjini) da je to bezveze, pa se od tog običaja odustalo. Tako da me uopće ne čudi da župnik povremeno dolazi u školu na takva događanja. Uostalom, i dani kruha su zapravo zamišljeni kao vjerska manifestacija, ja za to nikad nisam čula u sasvim svjetovnom kontekstu.
(a i o cijelom sklopu "dana kruha" imam izdvojeno mišljenje, ali to sad nije tema)
kontekst je rekla bih vrlo poucan. no ja se zaista vise nicemu ne cudim. jedino sto me jos ipak cudi, jest da tako malo roditelja i nastavnog osoblja reagira. no kao i uvijek ljudi ce dobiti, sto su trazili. pa ce im poslije svi drugi biti krivi.
uz to, morala sam se zaista nasmijati formulaciji:
"stovise ima ih koji su odgojeni protiv bilo kakve religiozne prakse ili vjerovanja u boga.
(obratite paznju na protiv)
gdje zivi crkva u hrvata. na marsu?
jer stovise, stovise ima ih jako, jako puno - u nekim europsim drzavama i do 50 % u austriji oko 40% s tendencijiom porasta.
s tim da je i od onih koji su krsteni, placaju crkveni porez, dakle evidentirani su kao vjernici - oko 60, 70 % uopce ni ne sudjeluju u vjernickim aktivnostima, ali zbog tradicije su krsteni i vjencani u crkvi.
Mene to na sprovodima muči. Dođeš nekome i iz poštovanja prema obitelji bi možda trebao odigrati ulogu. Ako ne znaš riječi, onda ništa, ako znaš, što onda - izgovarati riječi jer ih znaš, al ne vjeruješ da trebaš preporučiti nebesima umrlu osobu ili ne izgovarati riječi jer nisi ni najmanje iskren u tome? Još kad znaš i da je obitelj linijom manjeg otpora pozvalo svećenika, još je besmislenije igrati ulogu.
Što se dana kruha tiče, ne znam zbilja odakle je to došlo, ne moram ni spominjati da mi za to nismo nikad čuli. Ja sam prvi put čula za to kad sam išla gledati predstavu osoba s poteškoćama u razvoju tim povodom. Zvuči prilično pogano, al ne znam.
Pokušala sam naguglati nešto više pa mi je ispao film Dan kruha o zabačenom ruskom selu i dostavi kruha utorkom. Totalni je OT, nemam ni ton na ovom kompu, malo sam preskakala po filmu, zanimljiva mi je scena koja počinje negdje 18:33.
Mislila sam - mi u djetinjstvu nismo čuli za dane kruha.
Kod nas u školi ista stvar za Dane kruha. Samo mog to uopće nije zbunilo, rekao je da su svi molili, ali da on nije jer ne vjeruje u boga. Čak mi je rekao da je to sve vodio striček koji se zove Sveti Ivan
Ja sam već ovdje pisala da sam svojedobno imala neki vid tnejdžersko/nacionalnog otklona, pa sam išla na ponoćke. Posljedično znam gotovo cijelu misu napamet. Ali i na sprovodima i vjenčanjima i ostalim prigodama kad sam u crkvi ne kao turist, jednostavno odlušam bez odgovaranja.
ma i moje dijete je komentiralo da su se svi križali i molili, a da ona nije..
ali iskreno, mislim da nije znala kam bi.
i da ih je svećenik "pošprical s vodom, ali da su srećom naši kolači bili pokriveni!" (uvijek mi je zakon čuti kak objašnjava jer dijete ne barata pojmovima) )
Pa ni kod nas toga nekad nije bilo.
Ali evo što na webu naše škole piše o tome:
Svečanostima Dana kruha, uz molitvu, blagoslov i simbolično blagovanje kruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine kao narod i kao pojedinci bili podareni.
Mislim da ne moram dalje tragati za smislom cijele ceremonije
A nije da je to obaveza ili tradicija. U vrtiću u koji je A. išao, 100 m dalje od te iste škole (dakle, isti kvart!), uopće nisu imali dane kruha. Imali su sredinom listopada "dan jabuka" pa su jeli jabuke i kolače od jabuka, crtali, čitali pričice, i sl. Kad već mora biti dan posvećen nekoj hrani.
Sjetili ste me jedne sličice, klinac s roditeljima ateistima u crkvi, vjernici idu po hostiju, a malac ateist kaže mami 'mama i ja bi žeton'.
Nama je teta u vrtiću na sastanku prije dva tjedna rekla da se kroz Dane kruha zahvaljuje prirodi na plodovima zemlje. To mi je prihvatljivo.
to se vidi i na njihovim web-stranicama. znači moj feeling me ipak nije prevario.
nije ni čudo, kad si živjela u tamnici naroda.
i meni.
ali, to nije TO! šta se mi imamo zahvaljivati prirodi. zna se tko je prirodu stvorio.
samo malo šale.
i u našem vrtiću se pristupalo svim vjerskim praznicima na sličan način. pitala sam tetu, pa mi je objasnila, a ja sam rekla da s takvim objašnjenjem mogu živjeti.
Nije. Ali, da ne ispadne da samo kritiziram, moram reći da je situacija nakon 4 godine ipak bolja nego u 1. razredu. Ili mi je dijete starije pa nas sve to skupa manje dira, odnosno, on ima već izgrađene stavove i ne dira ga previše što drugi komentiraju ili rade. A i ove godine napokon uživa blagodati vjeronauka 1. ili zadnji sat
mene zanima, je li "prirodna prisutnost" katoličkih svećenika u osnovnim školama regulirana isto nekim ugovorom između kat crkve i države ili se to ugnjezdilo onak samo od sebe
mama courage jel ti možda znaš?
otkad i otkud je to postalo normalno?
dani kruha, uf to mi je bolna točka-kod nas dolazi svećenik. čak je jedne godine i obilazio više razrede, jer su niži imali zajedno, a višima je učiteljica hrvatskog jezika (!) naložila-savjetovala neka u svojim razredima prirede sto, donesu nešto za jelo i onda je pop obilazio blagoslivljat. tu sam "ceremoniju" presjedila u zbornici, a ove godine sam ih zamolila da održe to, ako već moraju, zajedno jer ću ih zamoliti ako mi upadnu u razred da izađu van. moji klinci su prisutni, ja im vele neka pristojno šute, ne ostavljam ih doma jer je bit u gozbi-ne blagoslovu
a sad nešto "novo"
jeste čitali:http://www.slobodnadalmacija.hr/Scen...5/Default.aspx
ne znam, možda sam ja premalo potkovana u humanističkim znanostima, ali meni je to što ona piše, onak-bez veze.
jedino sam naučila da je homoseksualnost, očito, religija i da su pravo religiozni ipak moralniji od ateista.
dajte humanisti kakav osvrt.
I moj dojam je sličan.
Ali, priznajem, ni ja nisam potkovana u humanističkim znanostima (doduše, nisam uspjela uhvatiti koje je njezino specifično znanstveno podruje).
Ne znam ima li tko doma zanimljivu kombinaciju poput moje: ja sam uvjereni ateist, rođena u socijalizmu u obitelji partijskog funkcionera nižeg ranga, nekrštena ni kao dijete a ni kasnije. Vjenčana u crkvi
Živim u dugogodišnjoj izvanbračnoj zajednici sa agnostikom, njegovo dvoje djece koje su kao i njihova majka izraženi vjernici, pohađaju vjeronauk i stiču sakremente, te mojih dvoje koji mojom odlukom ne idu na vjeronauk. Moj sin tvrdi da ne vjeruje u Boga. Kćer tvrdi da vjeruje, zna sve molitve (baka ju je naučila, ex-ova mama) i uporno želi ići na vjeronauk.
Ne poteže se ta tema često, nekoliko puta dosad i baš me zanima hoće li opet.
Objasnila sam joj da to nije njezina odluka već moja a ona kad bude punoljetna može odlučivati o tome dalje sama, pa ako će još uvijek htjeti neće nigdje zakasniti.
Toliko za upoznavanje, dalje ću na temu. Mojoj djeci je blagoslov potpuna nepoznanica pa samim tim nejasno i šta točno radi svećenik u školi za dane kruha no znaju da dolazi. Općenito su dosta indiferentni prema vjerskim/ crkvenim događajima sa kojima se susreću, nisam nikad imala dojam da se osjećaju drugačiji niti izopćeni.
Barbi, teško te itko može sustići
moje je podrucje vis etehnicko-umjetnicko nego humanisticko, ali evo.
dakle krenimo od uvodnika novinarke:
Religija potiče moralnu odgovornost ili moralnu izvrsnost više nego sekularni humanizam, stoga zdravi religiozni ljudi mogu biti motiviraniji za moralno ponašanje. - novinarka ovo navodi kao jedno od promisljanja mlade znanstvenice. no, no, bas me interesiraju dokazi.
e sad, na pitanja Curkovic odgovara ovako:
Na ovo pitanje nije jednostavno odgovoriti, jer je vrlo teško kvantificirati, odnosno izmjeriti ljudsku moralnost budući da na našu moralnost, osim religije, utječe također i širi društveni kontekst, javno mnijenje, zakonski kodeksi, društvene norme i konvencije, obrazovanje, posebno obitelj i tako dalje.
Međutim, ugrubo se može reći da istraživanja u nas i u svijetu upućuju na to da su religiozni ljudi skloniji konzervativnijim i restriktivnijim stavovima na području moralnosti, posebno u području individualne moralnosti, ali se općenito ne može reći da su religiozni ljudi moralniji od nereligioznih, barem ne postoje istraživanja koja to potvrđuju.
dakle tvrdi upravo suprotno od onoga sto stoji u uvodniku.
da su religiozni ljudi u prosjeku skloniji konzervativnijim i restriktivnijim stavovima na području moralnost, znamo i bez clanka, a konzervativnije nikako ne podrazumijeva i bolje.
zatim govori kako nije tocno da su razvijenija i demokratskoja drustva kriticnija prema religiji, a onda pokazuje statistike koje upravo to pokazuju 76 % Afrika do 36% zapadna Europa
uz to ima i par tvrdnji, koje uopce ne razumijem, kao npr.:
jer istraživanja govore da je 1970. u Europi bilo oko 75 posto kršćana a da će do 2030. taj postotak biti prepolovljen. No, ne treba zbog toga očajavati već i dalje zdušno „vjerovati u svoju vjeru“, te promovirati ljudski rast i opće dobro, ono što spada u samu bit religije.
sto je promoviranje ljudskog rasta?
pa zatim:
S druge strane, čini se puno žalosnije kad vjernici ne svjedoče svoju vjeru nego kad humanisti ne svjedoče svoj humanizam, iako se kod oboje radi o nerazmjeru uvjerenja i prakse.
zasto bi to trebalo biti zalosnije?
i jos:
Mislim da se vjernike ne treba automatski povezivati s moralom, ništa više nego druge ljude koji zagovaraju neka moralna uvjerenja, a sigurna sam da ih većina ateista ima.
s tvrdnjom, da vjernike ne treba povezivati s moralom vise nego ateiste, se slazem.
no sto je uopce smisao ovog intervjua i sto nam znanstvenica zeli reci, nisam dokucila
Posljednje uređivanje od seni : 03.11.2014. at 17:03
barbi, veselo kod tebe.
sad mi je lakše, već sam se zabrinula da sam naglo oglupilano sto je uopce smisao ovog intervjua i sto nam znanstvenica zeli reci, nisam dokucila
na pitanje kako to da imamo predjednika i premijera agnostika i ateista, odgovor sljedi:
No to ne govori da je religija irelevantna kao društveni faktor, već da je malo vjere u vjernika. Izbor predsjednika agnostika po mom mišljenju je posljedica toga što nismo ni imali baš neki izbor istinskog vjernika s druge strane, pa ljudi nisu ni birali po toj osnovi. S druge strane, pak, izbor predsjednika agnostika također govori da je ljudima sve manje važan svjetonazor, što je zapravo odraz potrošačkog društva u kojemu više toliko ne vlada neprijateljstvo prema religiji, kao u doba komunizma, već prije indiferentnost.
e da, ovo sam jos zaboravila.
ja kad ovo citam (a i puno slicnih stvari u zadnje vrijeme po novinma i medijima), pomislim da sam se probudila negdje otprilike 1890, ili 1912. i da sanjam.
mi koji sebe tako ponosno micemo sa balkana, jer mi smo naravno oduvijek bili Europa, pisemo ovakva cudesa.
u kojoj je zemlji zapadne europe (kojoj mi od stoljeca 7og kakti pripadamo) je religijska pripadnost ili ne pripadnost premijera, clanova vlade i slicno, uopce bilo kakva tema?
birati predsjednika ili stranku po kriteriju istinskog ili neistinskog vjernika?u 21. stoljecu? u Europi?
i na to jos odgovor, da to sto su izabrali predsjednika agnostika, a ne vjernika je odraz potrosackog drustva.
ja stvarno ne znam koja je znanstvena disciplina doticne znanstvenice sa Pilar instituta, ali ako je ovo njen domet i level, onda se bojim da ce joj znanstveni festivali u Sinju zaista biti vrhunski domet.
sve mi se cini da je ekonomska kriza samo manji problem.
Posljednje uređivanje od seni : 03.11.2014. at 17:27
seni, blago tebi, ti to samo čitaš, mi ovdje uspijemo ponekad (tj. prečesto) takve nebuloze čuti i uživo.
Meni ova žena prilično suvislo govori. Rekla bih da govori iz perspektive nekoga tko jest vjernik i obraća se publici koja je mahom vjernička ili deklarativno vjernička (ono, u smislu identiteta). Ali ne vidim baš nekih nebuloza...
Recimo, ovo zadnje što kometiraš, seni...
Možda se možemo čudit novinarki koja pita o izboru predsjednika agnostika, ali i ne moramo, jer to danas u Hrvatskoj nije nelogično pitanje, pa svrstavalo nas to u ne znam koju godinu. Tu smo gdje jesmo, i meni je veselje što ljudima ne smeta da su im premijer i predsjednik agnostici. Amerima bi, recimo, smetalo.
Žena je odgovorila da ljudi u današnjem društvu (koje se zove potrošačko, ne vidim neku specijalnu konotaciju u tom nazivu) postaju prije svega indiferentni prema religiji - a to je upravo ovaj poželjni smjer o kojem ti pišeš, nije li?
seni, da ti netko tko nije vjernik kaže da želi ljudski rast (koliko god to bio donekle nezgrapan izraz) i opće dobro, bi li onda razumjela o čemu se radi?
Meni se čini da se to baš lako razumije, ako misliš da drugi dijeli s tobom neka bazična općeljudska načela. A "općeljudsko" je otprilike jednako određeno kao "ljudski rast" :D
Posljednje uređivanje od vertex : 03.11.2014. at 20:46
pa sad, vertex, ne znam sto bih ti rekla. mozda sam u drugom postu bila preostra, moze biti.
prvo sto meni onako ozbiljno zasmeta je to (sto vjerojatno ide novinarku): teza u uvodniku, a onda znanstvenica da odgovor koji taj uvodnik demantira.
moze bit da sam se ja navikla na na neke druge standarde novinskog pisanja, a i sjecam se vremena kada su novinari poput mihovilovica ili danas beskera, zaista vladali zanatom novinarstva i pisanja.
ja ne znam kome se gda. curkovic zeli obracati, ali clanak je u slobodnoj, koja je ako ne ne varam dnevni tisak sekularne drzave. u uvodu ja iscitavam da bi povod razgovoru trebalo biti zapazeno predavanje na znanstvenom festivalu, pa onda nekako ocekujem nesto sto bi bilo znanstveno.
ona u tekstu nije sad govorila neke besmislice, (osim one greske s postotcima, gdje samu sebe demantira) ali ja nisam zaista uspjela razumijeti (mozda je do mene) sto je poanta tog teksta, a jos manje sto bi bio neki znanstveni doprinos.
ili nesto sto ne moramo definirati kao znanstveno, ali ono procitas i kaze wauo, wau, stvarno pametno!
niti je kao razgovor sa ozbiljnim intelektualcem kao recimo sa vladom gotovcem, matvejevicem, sbutegom... niti je nesto kao razgovor sa nekom znanstvenicom koja obrazlozi neki novi pogled na stvari, neke nove spoznaje ili nesto slicno.
vise onako kao: na kavi sa... recimo sandrom bagaric, pa sad ide neki sarmantni razgovor. ok, to je u redu, nemam nista protiv. (sandra je kao metafora. nista lose misljeno, odlicna pjevacica, simpaticna i draga)
ali ja stvarno ne znam sto je poanta:
da amerikanci prije biraju homoseksualca za predsjednika, nego ateista? (uzgred budi receno odnos amerikanaca i religije je jedan poseban issue, a mi sa americkim kontekstom imamo puno manje zajednickog, nego sa europskim. pa ako se na nesto trebamo referirati, onda to sigurno nije amerika. to da ljudi ne razumiju o cemu im to bartulica i batarelo pricaju, je jedan par cipela, a ja se toplo nadam da taj njihov liberalisticki koncept prosjecan hrvat nece morati na svojoj kozi upoznati, - po onoj ponekad je stvarno sreca ne dobiti ono sto zelis)
da je utjecaj religije u zapadnoj europi vrlo slab i biti ce jos slabiji?
da se broj deklariranih vjernika u europi stalno smanjuje? da je onih radikalnih jako mali broj, koji postaje sve manji?
to stvarno svi znamo i vise je nego logicno.
ajde onaj dio o potrebi dijaloga mi je ok.
ja mislim da ljudi prema religiji ne postaju indiferentni zbog potrosackog drustva, nego zbog kritickog pristupa stvarima i pojavama - procesu koji je zapoceo prosvjetiteljstvom i oznacio pocetak moderne.
pa mi je takav neki odgovor o potrosackom drustva, vise za neobavezni razgovor uz kavu, nego za neki ozbiljni razgovor znanstvenog diskursa (bez obzira sto je u dnevnim novinama) osim toga americko drustvo, gdje je religija pozitivnije konotirana, je izrazito potroscko, puno vise nego europsko, pa ocito ta teza ima poprilicno rupa.
sto se tice predsjednika agnostika, razumijem ja tvoju poantu i drago mi je da te veseli. mozda bi i mene u drugim okolnostima.
no takva sam kakva jesam, (nije samo do konteksta), te me takva pitanja i takvi odgovori nimalo ne vesele.
dapace ispunjavaju me sto tugom, sto uzasom. i nadam se samo da ce biti sve vise onih, koje ce takva pitanja nalaziti i sokantnim i neumjesnim, jer to je jedini nacin da se nesto promijeni i to na bolje.
a mene zaista stegne srce, kada vidim sto je sve u hrvatskoj postalo normalno.
ps. ja ne znam sto podrazumjevas pod pozeljnim smjerom?
moj isseu sa religijom je vrlo jednostavan, ona je privatna stvar pojedinca i odvojena je od civilne, gradanske, sekularne drzave. i to nije nikakva specijalna umotvorina. to je temelj moderne europske demokratske drzave.
ma nema to veze sa vjernik ili ateist. i naravno da je to lijepo, ako se pod ljudskim rastom radi o opcem dobru. ali naprosto ne razumijem, sto je smisao, posto je tako opcenito i globalno. ono kao da pitas merkel - sto je novi plan i program za razvoj njemacke privrede- a ona ti odgovori - prosperitet, ljubav i sreca.
ali evo proguglala sam, ona je teologinja, pa je taj pristup valjda ok. mozda da je tekst naslovljen sa:
u europi se broj vjernika rapidno smanjuje - pa onda ona kao teologinja objasnjava - nema veze, mi vjernici i dalje radimo na opcem dobru i ljudskom rastu (mada je meni taj ljudski rast, nevezano na vjeru, cisto semanticki nekako nezgrapna formulacija, ali ok)
ovako, nisam bas shvatila sto je poanta tog njenog razgovora, odnosno tog zapazenog predavanja u sinju.
I lajkam i potpisujem Seni, ali svaku rečenicu.
Festival nije znanstveni, nego je festival koji služi popularizaciji znanosti i namijenjen je širokom i šarolikom pučanstvu.
Ni ja ne mislim da je rekla nešto wow i visoko filozofski, ali s druge strane, ovdje se piše kao da je rekla hrpu notornih gluposti, pa sam evo htjela reći da ja tolikih gluposti ne vidim u tom tekstu. Eventualno uredničkih.
Konstatirala je da je sekularizacia realni trend koji proživljavamo i poručila je kršćanima da se ne bave masovnošću i institucionalnom moći, nego da se usredotoče na bit svoje vjere i poruku svoje religije (ja bih rekla da je to ljubav?). Skroz ok, po meni.Iako su neki autori govorili o „sekularizaciji kao mitu“ i „megatrendu duhovnosti i religije“, prije sam mišljenja da će kršćanstvo u Europi imati sve više marginalan utjecaj na društvo jer istraživanja govore da je 1970. u Europi bilo oko 75 posto kršćana a da će do 2030. taj postotak biti prepolovljen. No, ne treba zbog toga očajavati već i dalje zdušno „vjerovati u svoju vjeru“, te promovirati ljudski rast i opće dobro, ono što spada u samu bit religije. Dakle, usredotočiti se na snagu koja dolazi iz poruke religije, a ne brojčanu ili institucionalnu snagu. Na koncu, ranokršćanske zajednice su bile posve marginalne, a ipak su imale toliki utjecaj na tadašnje moćno Rimsko Carstvo.
A sad, pripadaju li teolozi pod znanost uopće, o tom bi se dalo raspravljati.
Mislim, meni je malo smiješno da se pitamo kojim povodom je jedan intervju u kojem nema nekog vrhunskog sadržaja dospio u neku dnevnu novinu. Inače kad prolistaš novinu, samo padaš na dupe od pameti što pršti sa svake stranice.
Ovo pokušavam naći pa nikako. Ovo sam našla, i opet ne vidim što je tu glupo?zatim govori kako nije tocno da su razvijenija i demokratskoja drustva kriticnija prema religiji, a onda pokazuje statistike koje upravo to pokazuju 76 % Afrika do 36% zapadna Europa
No, kako ste spomenuli na predavanju, čini se da ipak u zapadnoj Europi raste kritičnost prema religiji.
- Gallup je u travnju ove godine proveo istraživanje na svjetskoj razini o tome što ljudi misle o tome utječe li religija pozitivno na društvo. Rezultati su vrlo zanimljivi: u najvećem dijelu svijeta ljudi još uvijek misle da religija ima pozitivan utjecaj na društvo (Sjeverna i Latinska Amerika oko 68 posto, Afrika 76 posto, Azija 60 posto, istočna Europa 54 posto), dok je iznimka jedino zapadna Europa (ono što se nekad zvalo kršćanski zapad) koja je najkritičnija prema religiji i u kojoj čak 32 posto ljudi misli da religija ima negativan utjecaj na društvo, a pozitivan tek malo više, odnosno 36 posto. Dakle, za razliku od zapadne Europe, ljudi u Americi općenito puno pozitivnije gledaju na religioznost i tamo je religija u svojim denominacijama u porastu, a ne možemo reći da je Amerika nerazvijeno ili nedemokratsko društvo.
nisam išla u dublje analize, al ovako, nakon čitanja - ne sviđa mi se.
onda sam pokušala čitati vertexinim očima
valjda mi se ne sviđa sama tema predavanja. i ne sviđa mi se što nema jasan odgovor na uvodno pitanje.
u hrvatskoj, kako dalje nastavlja novinar, zemlji dubokih podjela, ne možeš ovako odgovoriti na ovo pitanje.Daju li aktualna istraživanja jasan odgovor na vaše pitanje - jesu li vjernici doista moralniji od „nevjernika“ i bi li to trebali biti?
- Na ovo pitanje nije jednostavno odgovoriti,
ili onda, kako kaže seni, to potkrijepiti nekim dokazima, istraživanjima - što ona nikako nije učinila. daje paušalne izjave, navodi neka nevezana istraživanja, sve nešto vrda, ništa konkretno.
čovjek je slobodan vjerovati ili ne vjerovati, a ne vjerovati nije kriminalno djelo, niti zločin - da parafraziram jednog svećenika. ex. :D
Aha, a tu bi da ti odgovori paušalno, ha? :D
Ne mislim da vjernici ikako mogu biti moralniji od nevjernika jer to najviše ovisi o čovjeku kao takvom a ne o tome jel vjerujes u Boga ili ne. Pokajes se i onda udri ponovo
a to da bi trebali biti, možda zapravo i da, izgubih sad samu sebe
pa sad, kako god novine lose bile, ja kad napisu: razgovor sa znanstvenicom ipak nesto ocekujem. pa mi je razgovor kako cvijeta kaze "nako".
ono s predsjednikom mi nije "nako", neko mi je koma. jer i na pitanje o predsjedniku agnostiku, mozes odgovoriti da je pitanje neumjesno - eto to bi bio doprinos ljudskom rastu i opcem dobru.
no ne kuzim, zasto novinarka nije napisala - teologinja, stvari bi bile jasnije.
pa bi covjek razumio recenice kao "zdusno vjerovati u svoju vjeru", te "pretjerani scijentizam" (sto god to znacilo) kao opasnost.
da, ja sam se isto pitala sto je to festival znanosti, pa sam mislila mozda se to sad tako zove, ne kongres ili konferencija. okej sad razumijem - radi se o popularizaciji znanosti. eto. super za siroke mase.
ako su te mase dobile poruku:
"Konstatirala je da je sekularizacia realni trend koji proživljavamo i poručila je kršćanima da se ne bave masovnošću i institucionalnom moći, nego da se usredotoče na bit svoje vjere i poruku svoje religije (ja bih rekla da je to ljubav?)" (citat vertex), odlicno.
i eto, vertex nalazi razgovor ok, ja ga nalazim "nako". i to je to.
podižem svoje pitanje!
evo na jednom drugom novom postu 1 mama se jako buni da su predstavnici banke bili u školi jer nisu pristrani..
a meni je to potpuno isto s dolaskom predstavnika/djelatnika katoličke crkve
i stvarno me zanima jel to regulirano negdje ili?
Posljednje uređivanje od mama pticica : 04.11.2014. at 10:09
Pravila pisanja postova
