što je slijedeće?
vrtićke prirpeme za upis u osnovnu?
 |
|||
|
|
|||
što je slijedeće?
vrtićke prirpeme za upis u osnovnu?
To već imaju u sklopu predškoleOriginally Posted by aleksandra70vanja
ali to nije to, ne plaća se dodatno...
to se ne računa
treba nešto što se plaća
vikendima
O da, nekadasnji sibenski mioc, onaj Suvarov iznjedrio je generacije pametnih i lepih studenata elektrotehnike i strojarstva, s jednim vec godinama dijelim sve. Al nekad bilo sad se spominjalo.
Je li i dalje lijep?
Današnji miočani više nisu lijepi ili nisu pametni?
Last edited by čokolada; 22.09.2018 at 21:37.
Ili Martin više nije
Last edited by larmama; 22.09.2018 at 21:41.
a ja pomislila vidi kako larmama auta martinog muža, pa piše da se zove MartinIli Martin više nije
Ovo je onaj trenutak kad uopce ne skuzis da si napisala/rekla nesto dvosmisleno. U mojij glavi je mm super zgodan, tako da samo skola moze bit bezveze.
možda šibenski nisu
zagrebački jesu
Ovo je onaj trenutak kad uopce ne skuzis da si napisala/rekla nesto dvosmisleno. U mojij glavi je mm super zgodan, tako da samo skola moze bit bezveze.
fakat ako se ne čita u slijedu svašta može ispastia ja pomislila vidi kako larmama auta martinog muža, pa piše da se zove Martin
O, da.možda šibenski nisu
zagrebački jesu
I lijepi i pametni.
Od miočana su zgodnije samo miočanke
zato su svi zgodni slavonci i istrijani bili na mom faksu.:D
Stanje s upisima u ZG ima prve dramatične posljedice, po meni.
Naša škola koja ima realne ocjene (2-3 učenika s 5.0 u razredu MAKSIMALNO) svake godine upisuje sve manje učenika definiranih u upisnom području.
Pa eto.
Kod nas je jedan učenik s 5.0 u razredu.
Isto OŠ u Zagrebu.
Last edited by kajsa; 23.09.2018 at 10:26.
Mislim da je kod mog starijeg bilo 2, a kod mlađe 5.
Navale su na matematičke i prirodoslovne gimnazije, na opće ne toliko. Kaj nije pao upisni prag za II i VII.
34 učenika s 5,0 nije upisalo MIOC, 40 koji nisu bili 5,0 su upi. O dodatnim bodovima neću sad
Razmatra li netko mogućnost da je premalo p-m gimnazija za Zagreb sa svojim prstenom?
Naša osnovna je velika. Ne znam koliko ih je bilo u prosjeku po razredu 5.0 no u našem je mislim bilo najviše
i više od 2,3. Ne znam za sve kako su nastavili u srednjoh no za one koje znam i dalje su prošli s odličnim. A i oni kojima su se zalomile u osnovnoj neke četvorke u srednjoj u prošle s odličnim.
I ja se to pitam. Naročito sto u puno gimnazija izvan Zagreba niti nema PM gimnazija.
Ne mogu naći statistike osim ono Jokićevo istraživanje osmaša iz 2013. u kojem kaže da u HR u prosjeku ima 4.9% petnulaša (od 5. do 8.r.), a u Zagrebu 7.72%.
I da 53.7% njih u HR upisuju opće, 27.8% pm, 5.5% jezične, a 3.1% klasične gimnazije.
To sam još davno zaključila. Više je nego očito da ih je premalo.
Još do prije par godina problem je bio upisati XV. ili V., ali u zadnjih godinu-dvije sve je više bodova potrebno i za III. i X. Za p-m smjer u Lucijanki je ove godine trebalo imati više bodova nego za V.
i gorička gimnazija ima prirodoslovno-matematički smjer i čula sam da je dobar, samo za info
doduše, nastava počinje već u 7:30 u jutarnjem turnusu što je nezgodno za putnike, ali ujutro nema gužve u prometu prema vg (za razliku od prometa prema Zagrebu koji je koma)
Da ali ako bus prema Zagrebu kasni onda kasni i i prema vg
voziš se tim linijama?
Ne nužno, u ovom slučaju je promet vrlo nesmetan prema Gorici.
Ima i TŠRB isto nastavu od 7:30 i to je odlično, jer ljudi dođu dosta ranije doma. Za putnike je malo nezgodno ujutro, ali popodne je bolje. I nezgodno je za putnike ako u popodnevnoj smjeni imaju predsat, jer neki kreću od doma u 11, a dolaze iza 21h.
Moguće je, ne znam, ali znam da ima priličnan broj loših gimnazijalaca na fakultetima, kojima ne fali samo znanja, nego i bistrine, tako da mislim da kvotu treba povećati da ne budu zakinuta djeca od nekih 4,8 do 5,0. Povećavaju se kvote na fakultetima, ali time jako pada kvaliteta. U našoj maloj zemlji za neka zanimanja naprosto nema toliko zainteresiranih kvalitetnih ljudi, onda dođu zainteresirani netalentirani... Onda se to vidi i na tržištu rada.
Očito treba i dalje biti oštriji u osnovnoj školi, samo se komplicira i zavarava situacija kasnije.
A nije mi čudno da je u Zg viši prosjek, nego u manjim mjestima. Djeca često odrastaju u boljim uvjetima i ne znam podatke, ali zbog strukture je vjerojatno i veći broj obrazovanih roditelja. Što ne znači da su individualci iz Zg bolji, to nikako. Znam za mali Čakovec da su djeca baš OK.
Last edited by Jelena; 12.10.2018 at 15:06.
pa velik je manjak prof. matematike i informatike, npr.
Biologije i kemine isto nema previše (znam po nemogućnosti nalažwnja zamjena).
nedavno su zvali mog tatu koji je u mirovini johoho vremena da dođe radit u jednu osnovnu školu jer ne mogu naći prof.matematike na burzi.
Je ali nisam često preskoči red,recimo naš bus 134 je jako zagušen i često preskoči red
Tko će zaštititi profesora matematike koji pokuša uvesti mrvicu složenije zadatke u nastavu?
Kako razviti logičko razmišljanje ako nema takvih zadataka?
Roditelji imaju osjećaj da se drugoj djeci poklanja a njihovim je teeeško..
Loš sustav upisa sada jede svoju djecu.
Iste zadatke iz iste knjige ima moj veliki u matematičkoj gomnaziji ko i ja pred trideset godina u zanatskoj,s time da smo mi imali par tema kojih nema kod mojeg velikog
Na žalost, nitkos različitih strana (i u različitim školama) sam čula za roditeljske inicijative da se razredu promijeni "prezahtjevni" nastavnik.
Problem je što se logičko razmišljanje ne razvija od samog početka.
I što se logičko razmišljanje uopće ne traži u školskom sustavu
Dobro je cipelica rekla, Loš sustav upisa sada jede svoju djecu. Zato i jesu roditeljima problem "prezahtjevni" profesori.
Napredni sustavi počinju odbacivati ocjene. Finska je to već započela, a Singapur upravo radi isti plan. Ne zaboravimo, to su vodeće zemlje na međunarodnim testiranjima. Shvatili su da su dobili utrku za ocjenama, a ne znanje. Mnoge druge zemlje došle su do zaključka da im veliki standardizirani testovi ma kraju nižih i srednjih škola u 20 g. nisu ništa dobrog donijeli - niti su studenti postali pametniji i bolji, niti je sistem utjecao na gospodarstvo.
Ali gdje smo mi od toga, tamo gdje su oni bili prije 25 g.
Last edited by čokolada; 13.10.2018 at 09:39.
Neki dan u školi revolucija. Profesor je zadao zadatak usmeno, poznate vrijednosti je napisao rukom na ploču. Roditelji su poludili...kako se osuđuje petpostaviti da djeca trebaju koncentrirano slušati i samostalno upisati vrijednosti..to je vraćanje školstva u u prošlo stoljeće i naravno žalbe, protesti....ne može tako ocjenjivati...
Istovremeno, suprug je na veliko naručivao nekakvu opremu. Dečko koji zaprima narudžbu nije bio u stanju verbalna uputstva o željenoj robi napisati u ponudu. Pa vraćaj, pa vraćaj...
Čini mi se da će ovakvi događaji sve manje biti slučajnost.
ali kako onda vrednovati nečija postignuća?
opisne ocjene?
to je bilo kod nas uvedeno još u prošloj državi, ali je brzo propalo
Opisne ocjene su propale, između ostalog, i zbog tadašnjeg pritiska roditelja.
Najgore od svega je što nas djeca gledaju. Moj sin je nažalost slučajno pročitao poruke na jednoj roditeljskoj grupi. Rasplakalo se dijete. ‘Ali mama, to ništa nije istina. Profesorica je dobra. Mama, molim te izađi iz te grupe.’ Treba li napomenuti kako se u razredu ponašaju djeca čiji su roditelji najglasniji u napadima?
Meni se čini da u ovom trenutku u Hr mogu pomoći samo standardizirani testovi na kraju svakog razreda.
Moja kći je u OŠ imala profesora iz povijesti koji je slovio kao jako strog i zahtjevan.
Zapravo je bio odličan profesor i takvi bi svi trebali biti.
Nažalost, razbolio se i u tri mjeseca preminuo od leukemije.
Kći i ja smo otišle na uspraćaj i dok smo čekale u preogromnom redu da izrazimo obitelji sućut, moja kći je rekla:” mama, on me je naučio razmišljati...”
I uistinu jest.
I hvala mu na tome ❤️
Sent from my iPhone using Tapatalk
Ja se s ovim ne bih složila.
Iskustvo koje imam je, na žalost, samo moje i kćerino, s možda previše odmaka...
Naravno, imala sam i ja onih profesora koji su tražili puku reprodukciju pročitanog, ali ti su bili u manjini. Uglavnom su me naučili razmišljati uzročno-posljedično i to je jedno od najvećih postignuća moga vlastitog srednjoškolskog školovanja. Drugo je širina znanja iz različitih područja društvenih znanosti. Za prirodne sam bila ponešto zakinuta, ali to sam nadoknadila na faksu. Opet s uključenom potrebom za logičkim razmišljanjem, jer bez toga ne bi ni išlo, pretpostavljam...
Sličnu shemu uočavam i kod M. Od njenih profesora na prste jedne ruke mogu se nabrojiti oni koji ne traže razmišljanje, a to mi je jako bitno.
Inače, tamo gdje u svakodnevnom životu vidim da joj šteka logika, nastupam ja
Da li se u sustavu trazi logicko razmisljanje?
Pa ne bih rekla. Korisno ga je imati , ali niti je presudno niti je vazno. Jer da je vazno i presudni moje iznimno darovito dijete u tom podruciju bi sigurni imalo znatni bolji prosjek od onog koji je imao . Na kraju u prosjek ulaze i sve ( ne)napisane zadace, sva (ne)zalaganja i sva pitanja odgovorena na nacin koji se od njega ocekuje.
Uglavnom, da je logika bitna vjerojatno bi izuzetni darovito dijete u tom podruciju imalo i bolji rezultat od teskom mukom navucene cetvorke uz izuzetno veliku agaziranost roditelja i instrukcije.
Lidija Kralj je bila u posjetu finskim školama i izvještavala o njemu na svojoj FB stranici. Stvari koje su mi prve upale u oči:
Škole uopće nemaju nikakvu stručnu službu (pedagog, psiholog, defektolog) jer su svi učitelji tijekom studija dobro potkovani kako prepoznati i pomoći darovitim i djeci s teškoćama tj. kako individualizirati prema potrebama, kako držati disciplinu itd.
Učitelj je dužan usavršavati se i učiti do 8h tjedno.
U školi je malo učitelja po glavi učenika tj. učitelji koji podučavaju učenicima od 7. do 16. godine predaju puno predmeta istovremeno. Primjer neke manje škole bio je 14 učitelja i 3 asistenta na 236 učenika.
Ravnatelji pola satnice rade u nastavi. Tajnica radi 2x tjedno. Spomenuta škola ima 4400m2. Ručak za sve besplatan. Slike učionica i okoliša su MRAK.
Nema prosvjetne inspekcije, povjerenje roditelja i odgovornost učitelja ogromne su.
Uveli su novi kurikulum 2014. i već izrađuju novi.
Sad sam pogledala - sustav školovanja im je 6g osnovne+3g. niže srednje+3g. više srednje.
I ispravak - postoji usluga školskog psihologa, a u okviru škole postoje i učitelji specijalno trenirani za rad s djecom s posebnim potrebama.
Posting Permissions
Reply With Quote