Stvarno ne znam čemu ovaj komentar.
Prije par tjedana nadugo i u detalje se pisalo o XVIII. gimnaziji pa se nitko nije osjetio pogođenim jer se tema vrti oko jedne škole. O Miocu se svake godine potegne tema u doba upisa jednostavno zato što uvijek na forumu ima netko tko je za tu školu zainteresiran, a kako je velik pritisak zbog ocjena i ostalih bodova, onda su i emocije vezane uz prijemni i upis intenzivnije pa se i tenzije dižu.
Mogli bismo možda otvarati teme za svaku školu pojedinačno, kao na forum.hr, ali mislim da bi se vrlo brzo razvodnile i pomiješale.
Meni ne pada na pamet s visoka komentirati druge škole u Zagrebu, niti Mioc smatram bogomdanim rješenjem, iako mi dijete onamo ide (po vlastitom izboru, ne po mojem). Zanimljivo mi je čitati i iskustva o drugim školama i žao mi je ako se itko ovdje osjeća pogođeno jer se previše piše o jednoj školi. Tema je ionako već jako, jako dugačka, ima gotovo 200 stranica (prvi post je bio prije gotovo 7 godina, svašta se u međuvremenu izmijenjalo), možda je vrijeme da dobije novi nastavak.
Da, znam.
Ja uopce nisam odusevljena njegovim izborom. Ide najtezim putem (razred koji bi bio pandan mioc-u), iz vise razloga mislim da bi mu strucni smjer tipa mehatronika bio bolji izbor. Ali on je zapeo bas za taj razred (mat gimnazija s pojacanom matematikom) i ja mu se puno ne petljam. Uvijek se moze prebaciti.
Pa ja sam i za XVIII komentirala. Valjda smijem. Ali mioc je specifičan. I vibra koja se širi na ovoj temi oko te škole. Tolikoe drobi o njoj i svake godine jedno te isto da ostale škole , a ima ih more dobrih, i ne samo gimnazija, nikako ne dođu do izražaja.
I ovo ne ide tebe, tanja, ti sei jedna od najkonstruktovnijih na temi, ali što je previše, previše je.
Najbolje je kad recimo krene isčuđavanje oko recimo desete koja prolazi ispod radara, a odlična je škola. Tituš se spominje samo u kontekstu prijemnih, prelog isto, povremeno ga spomene netko, ali isto izblijedi, a o tehničkim školama ni neću, nema ih ni u talonu. Osim ruđera, jer osim što ga spominje peterlin stalno, on je "po bodovima ipak visoko, ko dobre gimnazije", pa valjda nije bed ako ide u tehničku škkolu , jer je ipak pametan ako upadne u ruđer. Ahahaha.
O stavu koji se uporno provlači, a to je da se samo iz mioca i mozda još dvije škole moze na faks koji hoćeš neću ni počinjat. Ta glupost jednostavno nije točna.
I kako da se onda osjećamo mi koji nismo blagoslovljeni miočanima nego pametnom dragom sposobnom i talentiranom djecom koja eto imaju drugačije interese ili ssu zbog xy razloga nemioc materijal?
Da se razumijemo, ja nisam frustrirana, samo iziritirana.
Posljednje uređivanje od babyboys : 30.06.2021. at 22:20
Ljudi pišu uglavnom o uspjesima svoje djece i dojmovima o školi iz tog kuta. Nema baš anonimnosti na forumu pa je to, vjerujem, razlog zašto se malo nas kritički osvrće na škole.
Voljela bih i ja insajderske informacije iz par drugih škola, ali nema ih.
Ne treba forum uzimati tako k srcu i dozvoliti da te iziritira.
Posljednje uređivanje od čokolada : 30.06.2021. at 23:35
Ja bih čak rekla da i djeca tu imaju svoje prste. A i to je već bila tema - iz nekog razloga V.ta je medju djecom na nekom čudnom glasu. Zbog lokacije, mi smo probali djecu uputit tamo al dobili smo kolutanje očima.
Moji nisu društvenjaci tak da im opće gimnazije nisu bile izbor. A nisu ni nešto spretni rukama za kakav profitabilni zanat.
Pa ne trebaju ni pidati o djeci pere perića. Ali na forumu ima more roditelja djece koja ne idu u mioc. Nije baš da su se ubili od javljanja, a ako se i jave, to se izgubi u priči o miocu. A još da saznama nešto novo , nego se eto drvi svake godine isto, polako dosadno već i bogu i narodu.
Nano, nemoj se osjećati prozvana, meni je drago da su ti djeca pametna uspješna i zadovoljna odabirom obrazovanja. Ne ide što sam napisala ovo osobno tebe već općeg dojma na temi.
Ma nisam to ni shvatila osobno.
I dalje mislim da bi V.ta možda bila bolji izbor za moju mladju. Al ona je to skroz odbijala. A do škole bi mogla pješice.
Oboje su "matematički" tip što se kod starijeg pokazalo da ga i zanima i u tom smjeru je nastavio školovanje. Sad ćemo vidjeti kaj bu ona odabrala.
Al recimo, te dve škole su bile najjače u moje vrijeme. S tim da su se "podijelile". Oni koji su htjeli na tehniku, išli su u MIOC, oni za medicinu i srodne fakseve u V.tu. Naravno uz iznimke.
A i je istina da se druge škole manje spominju tu na temi iako smo sad nedavno dobili puno informacija o XVIII oj.
Dojmovi su različiti - ja sam upravo iz ono malo postova o Desetoj na ovoj temi stekla dojam da je ta škola puno bolja nego što je bila u moje vrijeme, kad je se doživljavalo kao nasljednicu "Tesle". A dokaz tome je i to da im popularnost, a time i prag za upis rastu iz godine u godinu.
Tituš je, npr., vrlo popularna gimnazija među učenicima-glazbenicima, i mom sinu je to bio 2. izbor na listi (iako ga program opće gimnazije nije pretjerano zanimao, ali škola kao takva jest). Zeznuo ih je ove godine potres i selidba na drugi kraj grada, ali navodno se ove godine vraćaju na Gornji grad.
Stvar je vjerojatno i u tome što na forumu nema neograničen broj roditelja srednjoškolaca, pa se uglavnom uvijek vrte priče o istim školama.
Iako se pise o MIOCu pa i ja, cije dijete nije u njemu, treba raci da se parag za X jako digao. Ta skola je postala jako popularna.
Sve sto pisem o gimnazijama pisem o PM jer moji, kao i oni od Nano nisu doma s povijesti, geografijom a ni maternji jezik im nije bas najbolji.
Mi zivimo van ZGB i ja sam svom klincu rekla da po meni bi bilo za njega najbolje da bira skolu zapadno od Savske, sto su V, X i Lucijanka.
On je sam jedno vrijeme brijao na MIOC koji iako je bilizu mog posla i mogla sam ga voziti svaki dan u skolu mi je za moj pojam predaleko. Zezala sam se da je na drugom kraju susjedne zupanije od nas.
Na prijemni je izasao ali je i sam vev prelomio da nece tamo iako mu je vrticka ekipa tamo. Oni su vezani iako nisu od vrtica zajedno.
Upisao se u zeljenu skolu. Prvi razred nije zablistao. Bar ne onako kako smo mi ipak ocekivali. Prirodoslovni predmeti su mu OK. No 9nline skolovanje nije ozbiljno shvatio kao skolu. Pa se tu svega nakupilo.
Ja sam mu predlagala i strukovne skole. Jos na pocetku kad su ih poceli drilati da shvate da se u skoli mora i uciti.al tvrdoglav kakav je je odbio.
Sve u svemu evo i ja mogu reci da su i druge PM gimnazije dobre. Znam klince u sve tri nabrojane koje su u mojoj glavi prihvatljive bile za upis s obzirom na mjesto stanovanja. Rade dosta.
Ocjene kod mog zbilja odgovaraju ulozenom trudu. Na problem koji se pojavio profesor je reagirao i odradili su posao vrhunski. Radilo se o krpanju rupa iz HJ iz osnovne skole. Dakle ulozen je u njega veliki trud od starne profesora da se rupa bar malo zakrpa. A na sinu je da sam dalje zecepljeno sanira kako spada.
Za kci sam napisala da ce biti stresno jer je ona takva. Kod nje je stres svaki test za koji pocne raditi i tjedan dva prije. Sad zadnji tjedan kad su imali misli 3 testa i 2 provjere smo joj samo govorili opusti se mozes i 4 dobiti. I kako je neko napisao zagrljaj je najbolje sto smo joj mogli ponuditi. A bilo je tu suza.
Svi smo odahnuli nakon testova. Za nju brat kaze da je ovisnica o skoli.
I zato me strah njenih upisa. Jer to ave traje dugo. Al na srecu znam da joj the skola nije na pameti. Bar za sad ja tako mislim.
Strukovne skole ne poznam bas najbolje sem Preloga. Koji je izvrsna skola s ravnateljem koji je napravio puno za tu skolu.
Sama sam zavrsila strukovnu koja mi je na faksu podarila lake prolaze u strucnim predmetima. Za rezliku od gimnazijalaca koji su lomili zube na nekim stvarima. Tako da ne mislim da i strukovne ne nude dovoljno.
No s uvodjenjem mature i povrsnim raspitivanjem kod nas u drustvu postoji neka misao da ako ne ide dijete u gimnaziju da nece moci na faks. Mislim da je to mjesto gdje treba poraditi na reklami skola. Jer to naprosto nije istina.
Iako ni faks nije nesto sto ce podariti lagan i siguran zivot.
Nije samo MIOC. Situacija je suluda u Zg s PM gimnazijama, a bome se i s općima priblizava.
Znaci, 8 skola u Zg nudi prirodoslovnu ili PM gimnaziju. Od toga se u 3 održavaju prijemni, a u 3 se upisuje sa 79,5 bodova minimalno (ne znam točne decimale).
Kako je Vrijeska rekla par strana prije, dijete nema pravo na kiks. Na jednu četvorku od bitnih predmeta, na ne-voljenje hrvatskog ili engleskog toliko da bude vrlo dobar, a ne odličan, a uskoro ni na jednu četvorku uopce, kako je krenulo. O pritisku na profesore necu ni govorit koliko bude strasno. O tome da četvorka kod nekog profe po znanju vrijedi koliko petica kod drugog, isto necu.
I ne znam sto rec na to. Evo ne znam. Osim da mi je zao djece i da tu nesto treba mijenjati.
Moj odabir je prijemni za sve skole i to 40 ocjene, 20 prijemni. Sama sam upisivala tako i cini mi se manji stres za djecu nego ovo sad. U strukovnoj koja mi je bila drugi izbor zadaci su bili abc pitalice iz zbirke zadataka za prijemni, a u gimnaziji u koju sam na kraju upala i "neocekivana" pitanja. Taman kako treba.
I da, ima dobrih strukovnih, i ne, nije ti zivot gotov ako ne upišeš željenu gimnaziju, ali je prvo veliko razocaranje u životu. Pogotovo ako si dosad bio cum laude cijelo skolovanje.
Kaj se ne mogu u zg prebaciti kasnije u matem.smjer?
Ovoj mali od kolegice na kaj je sad na stomatolgiji je u 3 r se prebacio iz opce u matem.smjer.
Upao je na sve prijavljene fakultete .
Medicina,farmacija,veterina ..
U vecini je bio u top 10 osim na medicini.
To prebacivanje treba uzeti s velikom rezervom. Sigurno nije isto prebaciti se iz jednog smjera u drugi unutar iste škole, ili mijenjati kompletnu školu. PM gimnazije većinom imaju pune razrede, pa će teško odobriti prebacivanje iz neke druge škole ako za to ne postoji debeli razlog. Osim toga, ovisi i o kojoj školi se radi - neke škole će lakše prihvaćati prebacivanja, neke ih a priori odbijaju.
Ne znam
Kod velikog je došla cura iz V, znači isti smjer druga škola. Ali treba biti oprezan kod prebacivanja,ima tu caka
primjer je moj mali koji je među najboljima u školi (generaciji) u matematici ali nema šanse za PM gimnaziju jer ima četvorke iz društvenih predmeta
a nije lumen da bude 1.-3. mjesto u državi
Ovo je poanta cijelog našeg filozofiranja.
Dobro je ako dijete već pri upisu u srednju zna što ga zanima. Jer onda nastavlja školovanje u tom smjeru. Moj je završio prvu godinu faksa vrlo uspješno, a tome je, osim njegovog rada, pridonijela i dobra podloga koju je dobio u gimnaziji. S tim da je cijelo vrijeme govorio da mu se čini da ima puno bolju podlogu od svojih kolega.
Mi idemo u Privatnu gimnaziju. Ono što mene čudi je da roditelji tamo upisuju djecu sa 50 i manje bodova. U gimnazijski program. Kako, zašto?!
To je velik problem kod dodatnih bodova, i oni koji su slagali pravilnik nisu to uzeli u obzir. Već dospjeti na državno natjecanje je ogroman uspjeh, jer se radi o cca 2% najboljih učenika u cijeloj zemlji, a na kraju nastupa veliki nesrazmjer između nagrade za prva tri mjesta i sve ostale. Pri čemu je razlika između 3. i 4. mjesta često vrlo mala, a u konačnici je to razlika između stresa i ležernog upisa. U nekim natjecanjima tu se doslovno radi o sretnom trenutku.
Svojedobno je prijedlog pravilnika bio da se sudjelovanje na državnom natjecanju boduje sa svega 0,5 bodasjećam se javne rasprave koja je uslijedila, i sama sam pisala komentar na to (zajedno s još mnogima), i na kraju je tih pola boda dignuto na čak cijeli jedan bod. Ali za sva državna natjecanja u sve četiri godine. Pa tako ima djece koja idu i na 2 ili više državnih natjecanja u jednoj godini, ali ako nisu u prva tri mjesta, za sve to dobiju samo 1 bod. Ili djece koja se više puta plasiraju na državna iz matematike, ali ako su ispod 3. mjesta, opet neće dobiti ništa više od jednog boda.
Netko je ranije napisao da ni natjecanja u znanju nisu svima jednako dostupna - i to je istina. Adekvatna podrška nastavnika je rijetko prisutna, imala sam prilike to dobro naučiti.
Pa razvidno je da je osnovni problem u Zagrebu premalo mjesta u pm gimnazijama, a to je posljedica nedostatka profesora matematike, informatike i fizike, a to je posljedica lošeg stanja u školstvu.
Pm gimnazije su djeci očito privlačnije, i meni bi logično rješenje ove zagrebačke upisne groznice bilo otvaranje više mjesta u tim školama, a ne prijemni, male mature, nacionalni ispiti i slično.
Ali ako smijem pripomenuti, mislim da tvoj sin ako je među najboljima u generaciji u matematici nema nikakvog razloga da nema petice iz društvenih predmeta.
Sin mozda ne uci dovoljno i redovito.
Barem tako moj .
Tek je zavrsio 5.r ide na dodatnu iz mat i natjecanja ali ovi drustveni predmeti uzas.
Imao je sve petice na kraju ali morala sam ga dosta ganjati da se uhvati knjige.
Da jednostavno mora sjest i uciti a njemu se to bas i neda.
Nakupio bi puno lekcija za uciti odjednom pa je bilo panike kako ce to on tako puno odjednom nauciti.
Samo bi mu rekla sjedi i uci cijelo popodne .
Mogao si uciti redovito.
Rekao je da ce nagodinu pametnije makar cisto sumnjam.
Super mi naslov ove teme - Gimnazije i srednje škole. Pa i gimazije su srednje škole što nevaljda bi bilo gimnazije i strukovne škole za veću razliku i obuhvat
Baš vas čitam iako su mi klinci mali, volim se o svemu informirati.
Ali jel ovdje nema djece koja idu u ekonomsku školu? Ili strukovne tipa trgovačka, ugostiteljska, frizerska,nešto trogodišnje?
hm, može on ali sad mu je već kasno jer ima po 3 četvorke u 5. i 6.
Općenito za gimnazije kod nas vrijedi da nema tu puno razlika, za sve trebaš biti odličan u svemu, ne tolerira se da u nečemu odskačeš a u nečemu i nisi baš tako blistav.
Jedino za jezične možeš biti malo slabiji u nekim predmetima u osnovnoj.
Mislim da je gimnazijski program tako i zamišljen da nema milosti iz nijednog predmeta, bez obzira radi li se o jezičnoj, općoj ili pm. Čitam tako da u V ubijaju s latinskim i društvenim predmetima (pa ako nekom ide matka a društveni ne toliko, naravno da su je počeli zaobilaziti) a onda npr. da u IV (jezičnoj) baš pile s matematikom (a tamo se upisali jer ne vole matku).
Jednostavno ti za gimnaziju treba sve jednako dobro ići. Vidjet ćemo kako će moj malac biti u 7. i 8., mislim da će prije biti kandidat za tehničara za računalstvo nego za XVIII gimnaziju (iako mu jezici odlično idu)
Posljednje uređivanje od Willow : 01.07.2021. at 09:59
Shvaćam ja to, samo treba imati na umu da su gimnazije prilično zahtjevne što se tiče učenja, i da društveni predmeti u njima nisu ništa manje zahtjevni.
Dakle, ima puno učenja, a često se ne stiže redovito učiti sve predmete pa treba baš savladavati velike količine gradiva odjednom, i to je baš tipično za povijest i zemljopis.
Kako sada stoji da mu i ostanu super ocjene ne bih ga upisivala u gimnaziju .
Tamo vise ne bi moga pratiti tempo sa tolikom kolicinom gradiva.
A sumnjam da ce nagodinu i svaku sljedecu prestati biti lijen i
pretvoriti se u vrijedno marljivo dijete koje uci redovito.
Budem ga vjerovatno u neku tehnicku upisala.
Pa ima zanimanje ili ako mu se ukljuci zelja i volja za ucenjem moze probati i neke fakultete ili vise skole.
Ali daleko smo jos od toga.
Tako je, i dobro da ste ovo napisale jer imam dojam da se često provlači misao "dobro mu ide matematika" = "mora ići u PM gimnaziju", ali ups, tu su i predmeti kao što je hrvatski (koji je obavezan na državnoj maturi, zato ga namjerno ističem, a mnogim STEMovcima predstavlja gnjavažu).
Kad je moj sin birao srednju, među njegovim vršnjacima bila je fama da se u V. moraju puno učiti apsolutno svi predmeti, a u Miocu samo prirodni. Za V. ne znam, jer je na kraju nije upisao, ali ovo za Mioc nije istina. Sigurno ovisi i o tome koji te profesori dopadnu, ali vidim da on puno vremena mora posvetiti hrvatskom (koji mu, btw., izvrsno ide i među najboljima je u razredu iz hrvatskog - ali to ne znači da ga može tretirati kao nešto usput). Engleski također traži više uloženog truda nego što je on očekivao. Povijest i geografiju obožava zbog dobrih profesora, ali većini razreda su i ti predmeti tlaka jer su opsežni gradivom, a dešava se baš ovo što Mima kaže, često se desi da treba savladavati velike količine gradiva u malom roku. Pa kad se samo sjetim koliko je vremena posvećivao zadaćama iz likovnog(koje su bile zapravo jako kreativne i zanimljive, bar meni sa strane su tako djelovale, ali daleko od toga da su bile trivijalne).
Jedino priznajem da se oko latinskog nije morao pretrgnuti od posla. Učio ga je dosta, ali ne mogu reći da mu je oduzimao puno vremena.
Ki ki , a da se sam upiše? Mislim ono, nije to baš prvi osnovne i roditeljski angazman bi trebao biti minimalan osim u slučaju neke velike nebuloze.
Vrci, očito nema. Ili im je bed pisati . Op.a. ima, ali se izgube u moru pm gimnazija
Posljednje uređivanje od babyboys : 01.07.2021. at 10:50
Pa ako nastavi tako ne uciti i hvatati sve zadnji tren kako ce u gimnaziju.
Od susjede mali bio kao moj u osnovnoj i upisao se u gimnaziju jer mu tamo idu i svi frendovi.
Starci ga malo odgovarali i ipak pustili i sad ide na popravni.
A tek zavrsava 1.r di je jos 4 r..
I eto nas na mojoj poanti. A ZAŠTO mora u gimnaziju ako nije spreman zagrijati stolicu? Da se razumijemo, u tehničkim školama se itekako uči, često predmeti koji su djeci nepoznati jer su stručni, a drve se i opći predmeti bar prva dva razreda. I MOZE se upisati faks, ako se želi.
Pa ne mora ići u gimnaziju, tko kaže da mora. Možda netko ima plan studirati, što ja znam, matematiku ako je dobar u tome, pa bi radije išao u gimnaziju nego u strukovnu školu u kojoj ima hrpu stručnih predmeta, praksu i ne znam ti što još sve ne. Vi isto pišete kao da su strukovne škole reducirane gimnazije, a uopće nije tako, strukovna škola ima stručne predmete koji mogu onome koga to ne zanima biti teška tlaka.
Mislim da je ovdje vrlo važno napomenuti - neke se strukovne škole "reklamiraju" gimnazijskim programom određenih maturskih predmeta, tj. satnica im je kao u gimnaziji. Zaboravite. Nivo znanja naprosto je puno niži bez obzira na broj sati, učenici su slabiji i manje ambiciozni, zahtjevi su manji.
I smiješna mi je tvrdnja - tko hoće učiti, učit će bilo gdje. Učit će onoliko koliko se od njega traži.
(rijetke iznimke, naravno, uvijek postoje)
Ali to je razlika izmedu obrtnickog programa, medicinske i gimnazija.
Ne moze biti toliko razlike u gimnazijama koje imaju iste programe.
Meni se cini na temi da su djeca koja upisu gimnaziju koja upisuje ucenike sa npr 78 bodova osudena na propast. Ono, gotovo je. Nikad nece upisati zeljeni fakultet.
Pa ja mislim da ti se to samo čini. Mislim da je sasvim normalno da je upis u gimnaziju stres, i da je očekivano da je dijete (i roditelj) nezadovoljan ako se ne uspije upisati u željenu školu.
Kasnije smo svi već puno puta vidjeli da su djeca uglavnom zadovoljna u školama u koje se upišu.
Što se tiče 78 bodova, pa stvar je u tome da ispada da se s tim brojem bodova teško upisati u matematičku školu i meni je sasvim jasno da je dijete nezadovoljno ako želi matematičku a može samo u opću gdje recimo informatiku ima samo u prvom razredu. Naravno da ništa od toga nije sudbinski događaj, ali nije sad baš niti potpuno svejedno.
A s druge strane, objektivno je problem sa gimnazijskom djecom, koja je nastave školovanje ili ga prekinu. Nemaju neko konkretno zanimanje.
E sad, tko na to može utjecat? Samo dijete, roditelj?
I zakaj bi svi uopće i morali studirat?
Iz moje strukovne koja ima visok bodovni prag samo 2 od njih 70 upalo na fax koji je te struke .
Njih desetak otisli na prehrambeni,kemijski,novinarstvo.
Drugi se odmah nakon srednje zaposlili u struci.
Ovo znaš provjereno? Iz točno određenih škola? Provjeravala sam još prije par mjeseci HTŠ na onom rudniku, je prosjek hrv i eng na maturi niži od jezične, ali gotovo svi su A razinu odabrali. Matematika B razina. Zato me zanima pozadina tvoje tvrdnje, čitam li ja krivo podatke
Poslano sa mog SM-G920F koristeći Tapatalk
Moja poznanica upisala gimnaziju jer nije znala kud bi dalje, rođakinja isto upisala, pa nek idu skupa.
Sve je bilo ok za vrijeme srednje, pomagale si.
Faksove su odabrale različite. I naravno, ta koja nije znala što bi je imala problema na 2.godini, nikako ništa. Odabrala je drugi faks koji ju ne zanima previše (totalno drugo područje) samo da završi nešto i da ima neko zanimanje.
Sad radi opet nešto deseto, nema još stalni posao (a 30 godina došlo). Jednostavno se nikako nije mogla nigdje pronaći
Znate li koliko razreda Prelog upisuje u gimnaziju?
Slučajno sam jutros prošla pokraj Preloga baš u trenutku kad je zavrsio prijemni,
nisam mogla vjerovati koliko djece je bilo na prijemnom.
Jako jakooo puno.
Koliko se ja sjećam od lani, oni upisuju neki mali broj djece.
Moj sin je upravo zavrsio 1 razred opće gimnazije, jedne od ovih za koje je bilo dosta 76 i nešto bodova
on je sretan i zadovoljan u skoli, svi profesori su super osim jednog izuzetka i meni se čini da će se on (ako bude želio i ako se bude trudio)
moći pripremiti za maturu bez problema isto kao i đaci ovih zahtjevnijih škola.
Ne citas krivo podatke nego je to realnost. Statisticki.
Naravno da su ucenici manje ambiociozni i zahtjevi manji.
Jasno, to ne znaci da pojedinacni slucajevi ne mogu iskociti kao posebno pozitivan primjer. Ili posebno negativan. To ovisi i o djetetu samom .
Cak i u vrlo zahtjevnim srednjim skolama koje imaju bodova kao gimnazije ucenici su manje konkurentni na vrlo trazenim fakultetima nego da su pohadali gimnaziju.
Npr. Farmaceuti ili laboranti su u puno losijoj poziciji za bilo koji srodni fakultet od vecine gimnazijalaca. Jer vecina ima losije bodove za opce predmete na maturi.
Pa to nije zbog manjka ambicije, nego zbog programa koji je takav kakav je.
Ali nije da se ne moze.
Moja šogorica jedna je završila ekonomsku, pa učiteljsku akademiju , druga HTŠ pa psihologiju , šogori su svi informatičari osim jednog, on je iz jezične gimanzije završio šumarstvo. Iz moje tehničke škole masa nas je završila razne društvene fakultete, ostali stem područje. Moj T je iz matematičkog razreda pm gimnazije otišao na lingvistiku, kolegica iz razreda na psihologiju, masa njih na pravo, jedan na dramsku akademiju. I imam još mooooore takvih primjera.
Na ovoj temi du u zadnje vrijeme stavovi prilično ograničeni i ponekad s visoka. A i u zadnjih par postova pojedinaca se da isčitati točnno ono što sam pisala, jadni strukovnjaci, nize inteligentni, manje ambiciozni i općenito prikraćeni. I nemojte reći da nije tako.
I još - tehničke škole su četverogodišnje škole uglavnom i ti đaci u svom strukovnom području sve gimnazijalce smazu za doručak, što se kasnije i te kako vidi na faksu, koliko god bili u lošijem položaju pri upisima.
A sad odustajem.
Naravno da se moze.
Prije 25 godina moglo se i puno lakse.
Ali cinjenica je da su ucenici gimnazija vise konkurentni cak i na visoke skole koje su direktan nastavak odredenih srednjih.
Cak ne srodni fakulteti nego visoke skole koje su nastavak obrazovanja. Istina, dobiju odredeni broj bodova na srednju, ali na maturi dobiju manje bodova zbog programa. Sto je po meni totalno fulano.
bb i sama sam napisala da mi je srednja omogucila lak prolaz na strucnim kolegijima. Tehnoloske operacije mi nisu uopce bile teske. Dapace 2. dio sam prosla na temelju srednoskolskog znanja. Tako da su strukovne dobre. Ali samo za one koji imaju neku ideju sto ce dalje.
Ne vidim kcer da uci u mlinovima, pumpama, skruberima.....prije je vidim u frizerskoj. Bez omalovazavanja. Mala fakat ima dara i volje za rad s kosom.
Ako ja dobro pamtim, i frizerska ima veliku navalu.
Pisala sam tu da je od kolegice sin upisao medicinu nakon medicinske škole.
A znam i više primjera. Kao što su u naše vrijeme neka djeca iz strukovnih škola htjela na faks i uspjela, tako i današnja.
Možda je previše tipkanja o nekoj školi posljedica toga kaj su istu školu pohađale i mame koje tu tipkaju.
Moj je kao 5. i 6. izbor stavio 2. jezičnu i MIOC. Njemu su to rezerve. Trenutno upada u obe, ali želi strukovnu. I ja ako ćemo iskreno želim da upadne u strukovnu. Dijelom jer je njemu to velika želja, dijelom jer mislim da je bolji izbor za njega.