Ok, ne bi izdržala pa zato i nemaš šestero djece. Ja mislim da država treba davati socijalnu sigurnost obiteljima s više djece na svaki mogući način, od dječjih doplataka do besplatnih sadržaja, pa i porodiljne naknade bi trebalo povećati, ali nikad neću smatrati da je u redu da žena dobiva plaću za majčinstvo. Nemam nikakve predrasude prema obiteljima s više djece, s jednom sam posebno bliska![]()
Sklisko je to područje, šta ćemo plaćat, šta nećemo plaćat. Kad krenemo u tom smjeru, svašta bi se moglo ne plaćat. Ali u svakom slučaju, odgovornost za svoj život i briga društva za svoje članove meni nisu suprotstavljene kategorije, nego se nadopunjuju.
Ja recimo nisam sigurna da se baš slažem s time da je društvo dužno plaćati obiteljima s puno djece. To mi se čini da je u domeni osobnog izbora, koji bi morao kod svakoga bit bar djelomično racionalan. S druge strane, kad imaš ljude koji su u teškom stanju, onda se po meni više ne pita kako su tu došli, nego im se treba pomoći. Po mogućnosti, na neki način koji vodi osamostaljivanju.
Ovo nije tema o majkama odgojiteljicama, niti o prodaji...
Pa nije bila ni o prethodnih 6 stvari o kojima se diskutiralo, tako da se čini da je ovo tema o bilo čemu :D
Pa ni ne treba to biti plaćanje za majčinstvo, to bi bila mjera unutar programa demografske politike, koja bi pak bio jedan od prioriteta države. Nije šija nego vrat
Općenito sam pisala o predrasudama ljudi.
Eto ako imaš blisku obitelj, pogotovo s malom dječicom, sve ti je jasno kako to izgleda, pa rješenje baš i nije nakon 3 god. vratit se u smjenski rad i plaćat druge žene da odrađuju dio posla koji bi inače majka i to novcem koji zaradi majka. Pričam o mnogobrojnim obiteljima (to su za mene obitelji s 4-oro ili više djece). Meni to ne pije vodu. A istodobno pričamo kako sve više Hrvata iseljava, nema radne snage, ...pa treba poradit na natalitetu i općenito boljoj gospodarskoj situaciji, al da sad ne idem u širinu.
Načelno se slažem vertex.
Trebaju za početak bit posloženi prioriteti na razini države, a meni je demografija izgledan kandidat za prvih 5 prioiriteta.
Na mom otoku di ljetujem shvatili su da otok može napredovati samo ako imaju što više mladih koji ostaju na otoku, uveli su veliko povećanje rodiljnih naknada, neke poticaje i evo moje selo malo od ove godine uz vrtić ima i jaslice i to u odvojenom objektu. Znači može se, samo treba sustavno pristupiti problemu. Uveli su im i dvosmjenski rad jer većina roditelja u sezoni radi u smjenama.
Koliko ima vrića u velikom ZG koji rade dvosmjenski, možda 2-3? Svakako nedovoljno na broj stanovnika i korisnika.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 01.06.2022. at 11:42
Slažem se, broj djece je ipak u domeni osobnog izbora. I to kažem iz perspektive nekoga tko uz ovih troje želi još u budućnosti. Ne bih se složila s tim da bi mi ostali građani trebali financirati takav izbor nikako. Iako se slažem s Mimom za besplatne sadržaje, porodiljne naknade itd., ali svima s djecom, bilo koji broj.
Jasno. Gradjani placaju o cemu se gradjani dogovore. Placanje majke odgojiteljice je od pocetka nailazilo na zestok otpor i bilo je za ocekivat da ce otic s barba bandicem u povijest. Isto tako, gradjani su se dogovorili da se abortus placa, pa se sad malo koskaju, pa su zasad ipak u vecini da se placa. Nista to nije fiksno, nije bogom dano. Pa se ja ko gradjanka borim da se ne placa boravak a 6 djece doma, a da swe abortus placa. Borim se na forumu, glasanjem, na prosvjedu. Jer ja to tako smatram ispravno. I svi se tu vorimo i u politici za svoje. Nije sistem meni svi placaju moje izbore pa cu aj svima drugima njihove. Resursi nisu beskonacno i treba neki trenutni konsenzus za postupanje. Zato i idemo na izbore. Trenutno su izbori u zg rekli da zg "ne voli djecicu".
Kud bismo dosli s time ti mozes to i to, onda moze i onaj to i to. Ne mogu svi sve u svakom trenutku. Meni je to djecja posla.
Posljednje uređivanje od ina33 : 02.06.2022. at 15:36
Ova tema je dovoljan kupus da mogu to ovdje... jednostavno moram negdje u bespućima interneta napisati ovo:
Ovo je sve. Ovo je Hrvatska u jednom sms-u. Da rade veliku sociološku studiju ovih prostora ne bi to tako rječito napisali kako je lijepo stalo u ovaj sms.
'Šefe, odlučile. Može Makarska sutra. Čujemo se. Rodica još uvijek ne može vjerovati za posao. Hvala na svemu do neba. Pusa'.
(sms M.H. poslan Bandiću).
p.s. Ja bih tiskala majice s tim sms-om. Evo ideje nekom poduzetniku.
Posljednje uređivanje od Bubilo Bubich : 09.06.2022. at 14:37
Bubilo, o čemu je taj SMS? Ne mogu vidjeti nikakvu vezu ni s čim. Potpis: Neupućena.
Ni ja nista ne povezujem a bit ce ima neke veze s nekim informacijama koje se pronalaze na portalima (a portale ne pratim).![]()
A strrašni portali, isisavaju čovjeku životnu radost, a ipak znatiželja vuče da saznamo nešto novo makar bilo i prepričano
Objašnjenje za neupućene i namjerno neinformirane: presuda u aferi Agram. Za one kojima se gadi sve čitati, a ipak ih zanima spomenuti citat, čitajte tekst u sivom okviru na dnu članka.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna...ttonu-15208411
Pa ako u poruci netko zahvaljuje Bandiću a rodica ne može vjerovati za posao onda se lako može pretpostaviti o čemu se radi, čak i ako se ne zna tko je M.H.
Ja ću samo reći da blago onima čiji je život toliko zanimljiv i dostatan da je informiranost o dogadjima izvan njega, suvišna.
Baš nikako to ne kužim. I ok, sudjenje za aferu Agram, sa svojim predvidljivim ishodom, ne mora biti na vrhu ljestvice prioriteta, više se generalno to pitam.
Radije neću komentirati nikoga pojedinačno, previše mi se gade, osim Pripuza. Koliko sam puta gledala tog ljigavca, razmišljajući o tome kako mu je valjda sam Bog dao to prezime. I valjda sam se naivno nadala kako se ovaj put zaista neće moći izvući. Ono, želudac ti se okreće od hrvatske stvarnosti...fuj...
Pročitala sam sivi okvir, hvala tanja. Sad vidim o čemu se radi.
No, stvarno se može živjeti i bez tog saznanja, ma koliko to nekome bilo čudno.
Možda se može živjeti i bez tog saznanja, ali meni je ovo saznanje daleko od kardashians i Lidija Bačić klikova.
Iz ovog sms-a meni vrišti saznanje o milion stvari...
I još mi je tu najmanji problem korupcija, nepotizam i zapošljavanje rodice. Na to smo valjda toliko navikli da više niti ne trepćemo.
Ali kad se ona njemu obrati sa "šefe" svi mi feministički radari odu u crveno. Pa on njoj/njima dvema organizira zabavu na moru za koju su one spremno odlučile da idu. I kao omot naravno zapošljavanje rodice. I još kaže "pusa" kao šlag na kraju, toliko su si dobri i bliski da ga pozdravlja s pusa? A pokorno hvala, i to ne obično nego do neba?
Jednostavno mi je prestrašno koliku je i kakvu moć taj čovjek imao.
Mislim, kao da to nisam znala i prije... ali ako preslikam ovaj sms na sve pametne i mlade djevojke i hrpu nekih takvih "šefova", načelnika, pročelnika, tajnika i slično, dođe mi da se upucam koliko još takvih sms-ova kola okolo i šta je svim tim curama.
Posljednje uređivanje od Bubilo Bubich : 10.06.2022. at 15:14
Najnovije: zamagljena slika neceg sto neki glumac drzi izmedju palca i srednjaka, ocito cigareta.
Ček, ček, ovo na TV programu tako?
Dobro je pa TV gledam skoro nikad. Mene bi ovo taaako iritiralo. To znači da bi pola ekrana u starim filmovima bilo blur-ovano.
Ja recimo ne podnosim taj tip imbecilne patronizirajuće cenzure -hvala, imam dovoljno godina da rešim sama da li ću se sablazniti na vrh cigarete ili ne...
To mi je u rangu pokrivanja Mikelanđelovih kipova i freski. Ako je umetnik smatrao da treba da budu bez ikakve odeće, onda ih takve i ostavi! Ako su filmovi šezdesetih obavijeni dimom cigarete, onda im ne ubijaj estetiku svojim smešnim kružićima!
Generalno slabo podnosim cenzuru fotografija, uz izuzetak zamagljivanja lica dece radi zaštite privatnosti. Fotka ili jeste za javnost ili nije, isto kao i film ili pisana reč, a ako će već izazivati kontroverze, pusti me da na originalu sama formiram svoje mišljenje pre nego što mi ga cenzor nametne. Takva neprilična cenzura je samo korak do "podobnih" umetničkih i drugih dela, i "podobnih" tema.
Na fb feedu sam vidila taj blur. Isto tako na fb-u blurraju ruzne rijeci. Onda neki portal izreciklira snimku krikova dvoje koje jede medvjed, to je ok.
Na domaćim programima na tv-u zasad nisam vidjela, na stranim jesam. Recimo baš smo sinoć muž i ja vrtili programe, naišli smo na neki reality show, blurana cigareta koju drži ženska u tangama + ispala joj jedna sisa.
Ali čuj, za cigaretu znamo da je štetna, a ovo drugo možda ulazi u body positivity, ne znam.![]()
Barem smo se nasmijali.
A ima neke logike, nije da nije. Daj šta daš, makar sise i one inine strahote sa medvedom (bljak?).
To inino mi ide pod kategoriju "nije za javnost".
Ne mora svaka grozota da prođe društvene mreže i portale samo grozote radi.
Podsetilo me na grozan snimak sa početka rata u Ukrajini, jedno od prvih bombardovanja civila, mislim u Irpinu, kad sam na Twiteru slučajno naletela na tog trenutka objavljen necenzurisan snimak iz ruke čoveka koji pritrčava doslovno raskomadanim ženama od kojih jedna vrišti Deeco, gde ste?? Nakon toga mi je bilo jako zlo više dana i puno pametnije biram.
Ali poenta je u tome što se već za nekoliko sati pojavio blurovan snimak, obeležen sa Sensitive content, ali i dalje sa autentičnim kricima.
Recimo u ovom slučaju ne znam šta je prava mera cenzure. Sa jedne strane, žalim što sam ih ikad videla. Sa druge strane, svrha tih snimaka jeste da užasne- jer je trebalo saznati užasnu realnost. Blurovani snimci su potresni, ali ne prenose šok užasa.
Dok za inin primer sam nekako sigurna da javnost uopšte ne mora da sazna kako zvuči napad medveda.
Naletila sam na ilustrativan clanak/razgovor povodom “pregnant people”, ako nekog zanima.
Mislim da dobro sumira tocke o kojima smo pricale.
https://slate.com/technology/2022/07...er-debate.html
Meni najzanimljiviji dijelovi:
I think we really need to dispense with the idea that trans activists, or, literally, anyone else in the world, wants women to stop referring to themselves as women. Women should be calling themselves women, they should be calling themselves mothers, they should be using any language that is comfortable for them.
To the extent that people say that anyone has a problem with that in the trans community, that’s an actual lie. So, I think it’s important to call out when something is really not true. The times when it might be appropriate to use “pregnant people” is when you were talking about the universe of people who can get pregnant, some of whom are actually men, trans men like me, and some of whom are non-binary people who don’t identify as men or women.
In the articles that say, “I’m reclaiming ‘pregnant women’”, or, “I’m allowed to call myself whatever I want,” there’s a really interesting tension there, just about the fact that a lot of these writers are writing from feminist perspectives, but are very much claiming language that defines them by their reproductive potential.
Pročitala (nisam i poslušala sve linkove), meni je to stalno jedno te isto isto - uvijena tvrdnja da “old fashioned” feministkinje ionako nisu htjele bit biti žene (same ste tvrdile da ne želite biti definirane vašim reproduktivnim potencijalom, pri čemu “žena” znači daleko više nego samo reproduktivni potencijal, odn. "maternica", "vagina" itd., pa šta se sad bunite - zašto vam smeta da ste "people with")?.
Pa tvrdnja da riječ "žena" nije onda welcoming ako želimo koristiti inclusive language jer je exclusive (utoliko je svaka riječ exclusive, jer svaka riječ ima određeno značenje pa isključuje druga značenja, to su osnovne postavke lingvistike). OK je zvat se ženom isključivo kao samodefinicija, ali ne i da npr. webu piše klinika za žene ili centar za žene kad se obraćaju “tom universeu” jer tad nije OK “woman, woman, woman everywhere”:
“They said, “Oh, we’re so sorry. We’re trans-inclusive,” and I was able to get services. But as a trans man, if I am going for services that say, “woman, woman, woman” everywhere, I may reasonably think that I’m not eligible.”
Pa uputa da onda, logično, zapravo stalno treba koristiti “people with” kad se razgovara o tom “universeu” – po meni, to je onda uvijek kad se netko obraća službeno ženama – opet shvaćam da je OK da se samoidentificiramo kao žene, ali službeno bi trebalo bit “people with” – u bilo kojem dopisu, web siteu itd.:
“The times when it might be appropriate to use “pregnant people” is when you were talking about the universe of people who can get pregnant, some of whom are actually men, trans men like me, and some of whom are non-binary people who don’t identify as men or women.”
Jer ovo, što bi meni bilo prihvatljivo, nije prihvatljivo:
And she had used the phrasing of “pregnant women” and gendered language throughout the whole piece, but she also put in a footnote to just say, “Women are not the only people who can become pregnant, and this is just to acknowledge that.”
Stvaraju se i novi izrazi – inclusive language (good) vs. gendered language (bad, valjda).
Ina, ovo zadnje je navedeno kao primjer potpuno prihvatljive komunikacije, pa mislim da si krivo shvatila.
Bas kao i drugi primjer koji si navela, gdje je na stranicu bilo svugdje women pa je receno da bi bilo bolje da su makar u fusnoti ili negdje stavili da su trans inclusive kako bi ljudi bili informirani mogu li dobiti uslugu u tom centru.
Pogotovo s obzirom na trenutne polarizacije u drustvu oko trans osoba.
Sto je tu neprihvatljivo?
Ono zbilja samo istaknuti negdje informaciju tko je dobrodosao.
Ako je ovo tako, tj. ako je ovo razlog da se koristi pregnant people, tj. daje dodatno objasnjenje u fusnoti, onda problem uopce nije u jeziku vec u tome sto postoje centri za zene u kojima trans osobe (itd) ne mogu dobiti uslugu. Sto je, cini mi se, nesto nalik onome sto je Pulinka pisala, promjena jezika uopce ne vodi smanjenju diskriminacije.
Mislim da je Ini prvi primjer neprihvatljiv, a drugi prihvatljiv - ali da smatra da u clanku pise da je prvi prihvatljiv, a drugi neprihvatljiv.
Pa nije jedini razlog sigurno, ali jedan od njih je, kako kazu same trans osobe gore u clanku.
Al u zadnjem primjeru govori da nije dobro da ostane na fusnoti? I u prvome "zene", "zene", "zene" kaze da nije nasao tu neku fusnotu, pa kad se obracq cijelom universeu, onda ipak radje "inclusive", tj "people with"? Tako da nisam sigurna sto je pisac htio reci, htio jwle sigurno umiriti, al, po meni, opet pushanjem 'peoplea' for the avlopidance of any doubt Mozda je i najmerno ostao vague.
Posljednje uređivanje od ina33 : 12.07.2022. at 09:18
Za zadnji primjer onaj koji intervjuira kaze da mu se cini ok, al da bi htio cut misljenje ovog s kojim razgovara. A zakljucna recenica toga s kim razgovara je:
Kao ok je, al ipak 'I want my political allies to be aware of that, and the fact that I need feminism too and other trans men need these things too, it’s important that we’re recognized in the language.'
Sta mu pak to znaci "recognized", jel dovoljno il ipak, ako je universal, treba bit people with ostaje (meni) nejasno.
Posljednje uređivanje od ina33 : 12.07.2022. at 09:24
Jel dovoljno da ostane u fusnoti il ipak trebamo svi bit people with je nejasno.
Čitam danas vijesti kao repeat iz knjige "The Coddling of the American Mind: How Good Intentions and Bad Ideas Are Setting Up a Generation for Failure" koju smatram odličnom i koja se, među ostalim, referencira da na američkim sveučilištima nema disonantnih misli iz razloga "nije safe", "izazvat će nemire" (u knjizi se navode primjeri takvih nemira u SAD, uobičajene primjede neutralne proglašene "rasnom mržnjom" i nastala histerija - pa osnivanje "safe spacesa", pa upozorenje svaku malo da bi ova ili ona osoba mogla bit triggered ovim ili onim itd.). Na Sveučilištu Humboldt u Berlinu otkazano predavanje neke biologinje s tog sveučilišta koje je imalo za temu postojanje 2 biološka spola:
https://24hoursworlds.com/politics/191328
Posljednje uređivanje od ina33 : 13.07.2022. at 00:16
Vidim da je užas kad pišem s moba i da su mi "objašnjenja" strava. Ukratko, Jen, ja mislim da si ti krivo shvatila ovo što si linkala, odn. da je sve namjerno vague i umirujuće u stilu:
Ma, naravno da se možete zvati ženama, ali ipak, kad se Centar žene zove Centar za žene teško je naći tu malu fusnotu i onda ja moram zvati i pitati i osjećam se isključeno i možda bi ipak bolje zapravo bilo da se, kada se obraćamo tom "svemiru in general" (što god pak to značilo i koje god su pak to situacije), ne koristi "gendered language", nego "inclusive" language, iako ne, ne moramo sad sve prekrštavati pa npr. "women studies" zvati "people's studies" ili "women's rights" "people's rights", to bi bilo zbunjujuće. Mislim, naravno, kao nitko ne brani reći "žene", evo, pa ja mislim da je krasno ta neka koristila "gendered language" (zadnji primjer) i navela na kraju fusnotu da uključuje sve. Ali, ipak, praktično i politički, bilo bi ipak bolje da se koristi "inclusive langugage" (s tim taj intervju završava). Sve je to zamotano uz puno crnila od sipe jer je za Nobela shvatit koje su to situacije kad se obraćamo "tom svemiru in general" pa bi se trebalo koristiti "uključiv" jezik ("osobe s uterusom"), a kad je ono ma skroz ok reći "žene". Mislim da je članak PR damage control jer se žene bune da neće bit "people with uterus" (inače, ima sasvim lijepo i "people with penis" - nije upereno samo protiv žena, tu sam bila u krivu) - u stilu nismo mi tako loši (pa da bismo npr. zabranili predavanje o spolovima kao u Berlinu labelavši ga mržnjom).
Posljednje uređivanje od ina33 : 13.07.2022. at 00:40
Iako je "people with penis" zasad u jeziku bitno manje.
Ovaj stav, iz clanka s poveznice, podrzavam: "According to Kempen, universities are places of intellectual debate. “Every scientist must be able to put their research results, theses and views up for discussion without fear.” Differences to those who think differently are to be settled in argumentative disputes. “Boycott, bashing, bullying or even violence must not be successful,” Kempen continued."
Posljednje uređivanje od Jadranka : 13.07.2022. at 06:10