Ne mogu 100% tvrditi, al skoro sam uvjerena da tamo nema nikakve naljepnice. Očito kvalitetno odrađen posao. Zavirim malo bolje ako me put nanese ovih dana.
Printable View
Cek Cathy, ti sama imas uzasno iskustvo s osiguranjem koje si zbog toga i otkazala i svejedno mislis da su si ljudi koji su pretrpjeli stete od potresa trebali sami osigurati nekretnine i platiti iz toga obnovu. Ne razumijem.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Betty, po pitanju zakona – nisam pravnica, ali očito jest tako kako piše. Barem u teoriji. U praksi - zna se kako je, kad se dijeli nešto iz proračuna, obično to dobije kasta povlaštenih, a sirotinja ne dobije ništa. Po pitanju pravde, nije mi i dalje jasno zašto bi podstanari stanodavcima plaćali popravak neketnina stradalih u potresu. Po pitanju zdravog razuma, nije mi jasno tko bi lud plaćao ikakvo osiguranje ako se sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuju za štete na imovini koja je osigurana. To je sve što ti u ovom trenutku mogu reći.
Da, i dalje to mislim. U ovom obliku u kakvom sad nasa poljoprivreda funkcionira apsolutno ne. Uostalom, zakon je los. Kaze, odsteta se ne isplacuje imovini koja je osigurana. Pa naravno, zasto bi netko uplacivao osiguranje kad ce mu drzava, pardon porezni obveznici, platiti odstetu.
Dajte mi pls recite kako mislite da bi iti jedna osiguravajuća kuća mogla isplatiti štete koje su nastale da su svi ljudi kojima su stradali satnovi bili osigurani?
Pa da se podijeli i na pet njih?
Na koliko god da se podijeli, ako u ponudi imaju osiguranje od potresa, pretpostavka je da imaju dovoljno novca u slucaju potresa.
Postoji reosiguranje, tj osiguravatelj može osigurati svoje rizike (rizik koji spominješ) na inozemnom tržištu osiguranja. Kada bi se svi osiguravali, država ne bi bila obvzena snositi troškove šteta od elementarnih nepogoda. Problem je u tome što je većina osiguranja dobrovoljnog tipa.
Meni je ovo zaista iznenađenje da je Zakon, i općeprihvaćeni standard uostalom, kojim se regulira državna sanacija elementarnih nepogoda u tolikoj mjeri neprihvaćen. Razmišljam o svim elementarnim nepogodama koje nas mogu zadesiti i kako bismo trebali prepustiti ljude same sebi, ili dobrovljnim donacijama građana. Sezona je požara, što ako požar dođe do naseljenog mjesta? Što ako Trogir izgori (puj puj)? Da im kažemo da su se trebali osigurati? Ok, možda bi pokrenuo neki fond dobrovoljne pomoći, ali što ako sam istovremeno zadesi 10 tragedija (puj puj), imaju li građani kapaciteta za tolike donacije? Ima li netko od zagovornika neintervencije države u štete od elementarnih nepogoda primjer iz neke druge zemlje, kako je to uređeno i koliko dobro funkcionira?
Da, ako imaju u ponudi.
možda zato što osigranjem od potresa imaš šansu pokriti veći, ako ne i cijeli iznos materijalne štete, dok državna pomoć pokriva samo dio. Ja ne znam za primjere da je država privatnicima subvencionirala cijeli iznos štete.
Pa i ovaj prijedlog zakona predlaže sudjelovanje države u samo malom dijelu nastale štete. Neće se mijenjati pločice, nego ojačavati konstrukcije.
Isuse Betty, kako ti se da vise. Sto puta smo napisale svoj stav i ti opet vadis primjere iz rukava. Kako ne shvacas da je potpuno nebitno radi li se o Zagrebu, Trogiru, Abu Dhabiju, pozaru, potresu ili cemu vec. Princip je isti. Ajde, sta bi ti da sad izgori Rimcev pogon ? Bi li mu ti rado svojim poreznim novcem platila odstetu ili ti je realnija opcija da covjek ima osiguranje ? Da Sevki na koncertu plane pozar na bini i unisti opremu?
Pa moj suprug je mali poduzetnik, usao je u posao sa stranom firmom i jedno od prvih pitanja bilo je je li osigurao radni prostor i opremu.
Problem je u tome sto je dobar dio Hrvata em strahovito financijski nepismen, em mentalitetom jos u starom socijalistickom sustavu gdje ce ti sve netko drugi dati i omoguciti, em se rado posluzi postojecim politickim neredom.
Evo, kad vec spominjes poljoprivrednike. Mogu li poljoprivrednici osnovati Fond za isplatu odstete u slucaju elementarne nepogode ? Znaci, registriras svoj OPG, firmu, sto vec i registracijom postanes obavezan uplacivati mjesecnu ili godisnju naknadu u Fond. Je li to problem ?
Dakle, princip je da se svi plaćaju osiguranje i da država ne pokriva ništa? To bi značilo da osiguranje imovine mora postati obvezno osiguranje i da država treba regulirati cijene.
Što ako neki građani ne mogu platiti osiguranje? hoće li ih država globiti? Što ako žive u kući s roditeljima koji su vlasnici nekretnine i ne žele potpisati policu? što ako žive u nekretnini za čije vlasništvo se spore?
Dalje, ove primjere s Rimcem i Severinom ne razumijem. Oni od države nikad ne bi mogli dobiti puni iznos nastale štete, zato se vjerojatno i osiguravaju. Uostalom, postoje jasni kriteriji što su elementarne nepogode, a to nije požar na bini., prema tome državna pomoć za njih u ovim tvojim hipotetskim primjerima ne bi bila isplaćena. Pogledaj Zakon kojeg sam spomenula.
Još kad bi mi samo dala primjer države koja ne pokriva nikakve elementarne nepogode, bila bih beskrajno zahvalna. Zaista me zanima kako je uređeno to pitanje.
A sto ako u toj kuci cije pitanje vlasnistva nije rijeseno izbije pozar npr zbog neispravne plinske boce ? Tko tu stetu treba platiti ?
Evo, zivo me zanima sto mislis o tome ?
Ja se pitanjem uredjenja odsteta u drugim drzavama zaista nisam bavila pa ti ne mogu dati odgovor na to pitanje. Nisi mi odgovorila, zar nije pravednije, logicnije i transparentnije neki Fond za poljoprivrednike u koji bi poljoprivrednici uplacivali odredjenu naknadu a iz kojeg bi se, u slucaju elementarne nepogode isplacivala odsteta ?
Rehab, plinska boca nije elementarna nepogoda.
Taj fond kojeg spominješ bi bilo odlično rješenje za štete koje nisu nastale elementarnom nepogodom. Za štete nastale elementarnom nepogodom, a nisu pokrivene osiguranjem, mislim da država treba uskočiti.
Elementarna nepogoda je viša sila, baš kao i epidemija. Ako država uskače u pomoć poduzetnicima jer ih je zadesila viša sila, onda bi trebala uskakati u pomoć i građanima kada ih zadesi elementarna nepogoda. Ili ćemo reći da su se poduzetnici trebali osigurati protiv štete nastale zbog epidemije?
I da dodam, nije svaka tuča i svaki požar elementarna nepogoda. Nije ni svaki potres elementarna nepogoda. Postoje kriteriji.
Iz razloga kaj ova zemlja ne provodi zakone, trebali bi pomoći pri sanaciji. Znači, unutar zgrade neki suvoasnici i neki vlasnici prostora rade kaj hoće. Ostale suvkasnike u zgradi ne štiti niti jedna institucija. I sve je dobro i sve stoji na mjestu, do jednog potresa.
Pa u uređenim zemljama ne smiješ ogradu balkona drugačije ofarbat. A ne porušit zidove ili nadogradit kat
Godinama sam plaćala osiguranje stana i onda smo otišli vikend na more au Zagrebu se dogodilo užasno nevrjeme. Trgalo je grane, rušilo drveće i ogromna količina kiše (prije par godina). Mi godinu prije toga renovirali stan. Balkon je imao odvode prema propisima, međutim vjetar je nanio na balkon potrgano granje i lišće i začepio odvode. Balkon se napunio cca 15cm vode koja je onda prodrla kroz zatvorena balkonska vrata. Ništa mi nisu priznali, izvlačili su se na sto stvari, vadili sitna slova. Po njima da su vrata bila dobro napravljena voda ne bi ušla, onda vjetar nije puhao jačinom od ne znam koliko čvorova nego manje. Užasno sam se bila razočarala i raskinula osiguranje.
Klijentu je novi kombi planuo zbog tvornički neispravnih instalacija. Kasko osiguran. Što su mu sve radili, pokušavali su pronaći najmanju njegovu grešku. Trajalo je 3-4 godine dok mu nisu isplatili štetu.
Zanimalo bi me da se javi netko tko je imao osiguranje od potresa ugovoreno. Baš me zanima što su mu rekli i je li što dobio.
Kako Zagreb želi da mu centar izgleda? Ako želi da bude poslovna i trgovačka zona s boutique hotelima i ekskluzivnim booking.com apartmanima, neka nepovoljnim mjerama (uskratom pomoći) prisili ljude na prodaju i selidbu.
Ako želi život, šušur i sve ono što jedan manji grad (u EU mjerilu) čini gradom, onda neka stanovnicima pomogne u obnovi.
Imate primjer Dubrovnika gdje je život u starome gradu postao preskup i doslovno infrastrukturno nemoguć, ljudi su prodali i iselili. Ako mislite da su se baš jako obogatili prodanim, nisu jer je za te pare trebalo i kupiti nešto za stanovanje po 3000 € kvadrat jako daleko grada.
Pa sad imamo pust grad koji jalovim mjerama pokušava vratiti stanovnike, a novi vlasnici nekretnina, tzv. investitori uništavaju ga nemilice svakodnevnim preoblikovanjem.
Nije Dubrovnik prvi, a ni Zagreb zadnji... Mene silno nervira ta politička orijentiranost turizmu, bez ulaganja u prateću infrastrukturu i industriju (ali to je druga priča i vjerojatno nije za ovaj topic).
Ima još primjera napuštenih starih gradova. Evo, Venecija mi pada na pamet. Tamo ima jako malo izvornog domaćeg stanovništva, a ove sezone bit će nezgodno i iznajmljivačima, jer zbog virusa neće biti toliko turista. Možda se domaći i vrate...
Poznavajući Index, rekla bih da su skloniji Perkovićevim stavovima, a Dauenhaurea ubace samo radi ravnoteže :mrgreen:
A taj perkovićev članak je doista gnjusan i huškački. Nadam se da će ga povući.
Eno KP jučer u saboru traži da se prilikom dodjele potpore uzme u obzir socijalni status građana.
Plenković odgovara: može, otvoreni smo za raspravu.
Ako se zakon doista realizira na taj način - da država u većem postotku sudjeluje u obnovi imovine socijalno ugroženih građana, što će onda Perković i Zurovac reći?
Kako me razveselio tekst Nenada Jarica Dauenhauera. Koji osim sto se poziva na nacelo solidarnosti, jasno navodi da cijela EU pomaze svojim gradjanima kod steta od elementarnih nepogoda, da smo mi kao Hrvatska to radili nebrojeno puta- a Zurovac i Fokus traze da se vec primijenjivano pravo retrogradno ukida, da NEMA tog osiguranja koje privatni vlasnik placa, a koje bi pokrilo stetu u statici zgrade i krovistu- sto je upravo onaj dio kojeg ce drzava i grad sufinancirati..
Stvarno mi je drago da je nakon clanka koji sadrzi iskljucivo jalno huskanje izasao argumentirani clanak koji jasno obrazlaze da su pozivi na ukidanje subvencioniranja gradjanima stradalim od potresa upravo to- potpuno neutemeljeno huskanje.
Meni draga osoba živi u derutnoj zgradi u centru, u derutnom stančiću (kojeg si je kreditom jedinog mogla priuštiti), svi stanari plaćaju i pričuvu i sva moguća osiguranja svjesni starosti zgrade, ali jedan dio objekta u vlasništvu je grada koji ne plaća ništa i čiji najmoprimci ne mare za održavanje. Kako na takve gleda Fokus?
Sto se clanka iznad tice, pustila sam za njim vodu nakon epiteta "sociopati", "maliciozni politicki manipulatori", tvrdnji o ruralnom bogataskom mentalitetu i slicno.
Nemoj me krivo shvatiti, pitam bez zle namjere. Zar se nije za taj novac mogla naci novija garsonijera u zgradi cija je papirologija cista u dijelovima grada gdje je kvadrat jeftiniji ? Ono, zasto dizati kredit za derutnu rupu u derutnoj zgradi nerijesenog vlasnistva ? Apsolutno sam za da grad placa sanaciju zgrada koje su u javnom vlasnistvu, dijelom ili u potpunosti.
A kada perković kaže:
iliCitiraj:
Oni pametni koji su osigurali svoje jako vrijedne nekretnine će jednostavno pokriti troškove iz osiguranja. Oni manje pametni su ostali iznenađeni činjenicom da zgrade stare po sto i više godina nisu baš najstabilnije te je opasnost od oštećenja prilikom potresa puno veća nego kod novih ili obnovljenih nekretnina.
to je za Pulitzera.Citiraj:
Koja je to razina neodgovornosti onih koji su vlasnici toliko vrijednih nekretnina a nisu ih osigurali od prirodnih katastrofa, i to na području koje je seizmološki vrlo aktivno tj. sklono potresima. Zašto bi njihov nemar plaćala država tj. ostatak građana RH? Nije da se radi o socijalnim slučajevima. Sve da i nemaju nikakvih prihoda ipak "leže" na jednim od najvrjednijih nekretnina u državi.
Baš me zanima koliko Dalmatinci ulažu u osiguranje od potresa, budući da je Dalmacija seizmički značajno aktivnija. A ako ne ulažu, Perković kaže da je to nemar, da nisu socijalni slučajevi jer leže na najvrednijim nekretninama u državi (s pogledom na more). Drugim riječima, tko im je kriv.
Perkovicev clanak nisam ni procitala, zato ga nisam komentirala. Meni je logicno ako zivis na seizmicki aktivnom podrucju razmisljati o tome ali to smo vec prezvakali.
No, ako Dauenhauerove argumente treba odbaciti jer one koji ne žele da država pogone građanima u slučajevima prirodnih nepogoda naziva sociopatima, onda i Perkovićeve argumente treba odbaciti jer građane koji nisu platili osiguranje naziva glupima.
A s Perkovićevim člankom smo i počeli raspravu.
Umjesto da je huškao, mogao je čitatelje podučiti što su to prirodne nepogode, koji su kriteriji za njih, kakva je praksa u svijetu i pozvati se na nju, mogao je informirati čitatelje koje konkretne popravke na imovini fizičkih osoba i privatnika država ima namjeru sufinancirati jer je evidentno da su građani potpuno neinformirani o svemu navedenom.
To bi mu bilo previše posla s obzirom na tako bezveznu i jednostavnu svrhu članka.
Ja sam uvijek za solidarnost prema ranjivim ili barem ranjivijim skupinama društva, a ljudi pogođeni potresom to jesu. Neću se složiti sa Dauenhauerom da su ljudi koji misle drugačije sociopati, jer mi je to ružno, ali svakako mogu reći da ne razumijem takav stav.
Možda i može, ali onda mu recimo rastu troškovi prijevoza.