Printable View
Možda sam krivo shvatila, a vidim da sam i krivo prenijela. Ubitačan je jer se u nižim razredima samo igraju i da zapravo pošteno krenu učiti tek od 4. ili 5.Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
I da je tako u većini škola jer su udžbenici takvi. Zato ga roditelji podebljaju u nižim razredima kroz dodatno učenje. I to se osjeti kod djece koja nisu učila dodatno.
Pamtim ove savjete za muziku i film, tako smo i mi učili jezike u školi. Zato njemački nisam nikad pošteno savladala, ali engleski jesam.
A ne znam. Nisam mislila da se nakon škole koja ima boravak uči niti u tjednu a ni vikendom. Pa ako su do 17 sati u školi, kada obave sve ostalo ako još i moraju učiti nakon. Kada idu u muzičku ili na treninge ovi koji idu?Citiraj:
Peterlin prvotno napisa
I voljela bih da se poigraju u školi, pogotovo na igralištu, zato mi je i bitan okoliš škole. Zato i navijam za manju školu.
Pa općenito se tempo učenja u svim predmetima drastično mijenja prelaskom u 5. razred, ne samo u stranom jeziku.Citiraj:
Licorice prvotno napisa
To ti ovisi o uciteljici iskljucivo. Kod mog sina se itekako ucilo i picajzliralo na rukopisu i zadacama od 1.razreda tako da su u 5.razred dosli s potpuno usvojenim radnim navikama i znali su uciti.Citiraj:
Licorice prvotno napisa
Prijelaz nisu ni osjetili.Obje uciteljice su bile jako stroge i zahtjevne.Zapravo i previše.
Kod kcerke je uciteljica bila taman negdje zlatna sredina, ali ta djeca su ipak malo trebala vremena za navikavanje za prijelaz u 5.razred.
To pisem jer se ne moze generalizirati. Ovisi iskljicivo o uciteljici, a ne o skoli.
A vi pisete bas o engleskom, ja sam pisala opcenito.
Ma to je toliko nebitno jer djeca iza 10te god polove u jednoj godini vise nego u prethodne 4 godine tako da...pretjerana su mi ta ucenja engleskog jos od vrtica (i moji su isli samo da se zna,al iz danasnje perapektive vidim da se moglo bez toga). Okruzeni smo engleskim na sve strane.
Pa jel netko zna 15-odogisnjaka/kinju koji fakat nema jako dobru razinu engleskog jezika? Ja bome ne poznajem.
Ja sam bila otvarala temu ili sam se negdje ubacila u neku, ne znam vise, ali u svakom slucaju sam isto dvojila kamo upisati. Odlucila upisati dijete u slabiju skolu, jer mi je bliza i jer ga na kraju nisam htjela izdvajati iz kvartovske ekipe.
Licorice, razumijem tvoje brige, a razumijem i da je tesko prihvatiti kolika je to sve lutrija. Meni je djed radio u osnovnoj skoli u koju sam isla i nas su namijestali u razrede s najboljim uciteljicama. Moja je zbilja bila najbolja, moja sestra ima nocne more od svoje i niz "anegdota" kojih se i sad prisjecamo. Poznata uciteljica ispala despot.
Skola u koju moje dijete ide je prosjecna Zg skola, ali je jako puno izrazito pametne djece u nasem razredu (vidi se cim krenu na neka natjecanja). Djeci kojoj ide skola je to jako stimulirajuca sredina, ali je nekima jako tesko u toj sredini. Imamo srecom iskusnu uciteljicu. Neka zamjena nam je bila, mlada cura, katastrofa.
Kod nas se gotovo sve napravi u boravku. Tu i tamo, recimo 2x u polugodistu se donese nesto doma iz engleskog ili informatike za napraviti. Jako sitno, tipa 10 min od trenutka kada dijete zaista pocne pisati (mom se nekad ne da, naravno, pa onda prethodi razvlacenje). Gradivo u osnovnoj je zbilja jako lagano. U prvom razredu samo farbaju nesto, ne znas je l pise engleski ili informatiku. U nas razred je upisano preko 80% čitača, a oni jos uce pisati u drugom razredu. Knjige su prepune pogrešaka. Mene Priroda ubija u pojam i prosle i ove godine.
Što se stranog jezika tiče, eng i njem su jako razliciti jezici. Eng mozes odmah pricati, nakon par mjeseci, a njemacki moras dobro savladati prije nego mozes razgovarati.
U svakom slucaju, da odgovorim lili - poznam puno mladih koji misle da znaju eng, a kad dobiju neki zadatak da koriste stranu literaturu, pogube se. Tako da bih ja obrnuto postavila pitanje - koliko mladih znate da se suvereno koriste stranom literaturom. Ne u smislu da pitaju pošto kruh, nego da isprica sto misli o Alice Munro ili na koji se sve nacin moze zbrinuti otpad.
Ja bih voljela da moj ide na dodatni eng, al nije bas zainteresiran. Iako se slazem s lili da je vrticki engleski uglavnom promasaj, onako kako se kod nas radi.
Gore sam napisala "gradivo u osnovnoj", mislila sam na nize razrede.
Mene i sad u trećem. Uzasna mi je i knjiga i način na koji rade gradivoCitiraj:
Jelena prvotno napisa
A tek udzbenici od petog navise. Iz prirode u petom niz gluposti. Sad u sestom, udzbenik povijesti mi je najgori, ni glave ni repa.
Daklem, ništa se nije promijenilo od vremena dok su moji sinovi išli u osnovnu školu....Citiraj:
Jadranka prvotno napisa
Zaključak (on topic): zapravo je svejedno u koju školu upišemo djecu, na kraju nema velikih razlika. Upisati ih treba u školu koja nam logistički najviše odgovara (lokacija, smjene...), jer sve ostalo je podložno promjenama. Može dijete imati super učiteljicu u prvom razredu, pa ona ode npr. na porodiljni i uleti katastrofalna zamjena, a ti ne možeš ništa nego doma djetetu pomagati da stekne osnovna znanja. Isto je i kasnije - dobri profesori matematike rijetki su kao bijeli slonovi, jer mnogi pmf-ovci rade bolje plaćene i manje zahtjevne poslove. I tako dalje... Sretno svima koji sad imaju djecu u OŠ.
Hvala na iskustvu.Citiraj:
Jelena prvotno napisa
Mene isto muče te priče oko stimulirajuće okoline. Znam da ne mogu utjecati na sastav razreda i da je čista lutrija što će dobiti. Svakako ne želim djeci školu koja forsira natjecanja. Ne vidim ništa loše da se okušaju u testiranju svog znanja s drugima, ali da to nije prioritet. No bilo bi mi drago da su učenici "bolji" jer je onda u tom razredu i lakše raditi i djeca se međusobno potiču i guraju.
Pogledala sam one erudnike što mi je netko tu predložio. Iznenadio me broj odlikaša. Znam da se pisalo po medijima da ih je svake godine sve više, ali ovo su baš velike brojke. U nižim razredima maltene svi prolaze s odličnim (u ove dvije koje smo muž i ja gledali). U višim razredima je malo šarenije, ali i dalje jako puno odlikaša u odnosu na naše doba.
To nam je suprugov kolega nedavno objašnjavao; odlična škola, zaista odlični profesori ali matematika i fizika najslabije karike. Kod mlađeg djeteta su promijenili 4 profesora u jednoj školskoj godini. Kod starijeg su promijenilo nekih 5 ili 6 profesora fizike u dvije godine koliko imaju fiziku. No s druge strane, sve zamjene su bile korektne i sve su odradili.Citiraj:
Peterlin prvotno napisa
Dobro došla u hrvatski školski sustav :mrgreen:Citiraj:
Licorice prvotno napisa
Što se tiče sastava razreda i okoline - zbilja ne znam postoji li osnovna škola koja forsira natjecanja. Prije bih rekla da u nekim školama postoje nastavnici koji to potiču, ali da bi to bila politika cijele škole - ne vjerujem.
To kakvi su učenici u razredu, može biti dvosjekli mač. Moj sin je u OŠ bio u razredu koji je po učenju bio među najboljima na školi, a po ponašanju i atmosferi jedan od najgorih, jer ih razrednica nije bila u stanju hendlati (a učiteljica u nižim razredima je kumovala takvom razvoju odnosa u razredu).
Bojim se da će ti predmeti biti najslabija karika u sve više škola :| jednostavno nema nastavnog kadra za te predmete, i užasno ih je teško naći.Citiraj:
Licorice prvotno napisa
Kod nas nitko ne forsira natjecanja. Ni nastavnica ni škola.
Ovo što idu može ići tko god želi, tipa matematička liga, dabar, sudoku... Pitaju ih učiteljice tko hoće ići, i onda idu. Al to je sve u školi, u vrijeme nastave (zapravo ne znam je l to dok je boravak ili dok je baš nastava), nikamo ne idu. Tko ne ide (a kod nas skoro svi idu), može se negdje igrati.
Ne znam zapravo, što bi to bilo forsiranje natjecanja. Meni se više čini za našu školu da ima politiku forsiranja boravka djece u dvorištu, čim ne pada kiša :-). Vani su nekoliko sati dnevno, u boravku obavezno par sati, a bome i prijepodne budu - svako toliko bude zauzeta dvorana za tjelesni, pa su vani, pa ne ide većina na vjeronauk, pa su opet vani. Vjeronauk je mojem omiljeni predmet, jer se lijepo igra na dvorištu umjesto da sjedi u učionici. Jedino mu bude žao kad se nešto kreativno radi, onda to doma nadoknadimo - npr. sada je s MM-om radio adventski vijenac.
Možda se malo popravi situacija s nastavnicima. Državne stipendije od 600 eura 9 mjeseci (u godini) za nastavničke smjerove iz STEM područja čine dobrim pokušajem animiranja studenata. Koliko godina dobivaju stipendiju, toliko godina su obavezni raditi u školi u mjestu prebivališta.
https://www.srednja.hr/faks/studenti...ak-nastavnika/
Jelena, dijete ti je još malo. "Prava" natjecanja (ona koja se ujedno i boduju za srednju i računaju se pod neke veće uspjehe) su za učenike viših razreda, iz većine predmeta tek u 7. i 8. razredu. U nekim školama ima ambicioznijih nastavnika koji ciljano pripremaju djecu za natjecanja i postižu veće uspjehe, ali čini mi se, prvo, da su takvi rijetki, drugo, to zaista ne ovisi o školi, nego o volji samog nastavnika.Citiraj:
Jelena prvotno napisa
Moje iskustvo, i ono što sam čula iz drugih škola jest da se djeca za to ipak većinom za to pripremaju sama. Ali daleko je još do toga, ako se dijete tek upisuje u 1. razred, suvišno je već sad razmišljati o natjecanjima i forsiranju.
Pa recimo moglo bi se reći da je već to što idu forsiranje :mrgreen:. Moja je jednom išla na Klokan.Citiraj:
Jelena prvotno napisa
A ne znam, možda si u pravu, ali meni se čini da to njima više sliči na turnir iz Čovječe, ne ljuti se.Citiraj:
Mima prvotno napisa
Ma zezam se, hoću reći da djeca u oš moje kćeri uglavnom nisu znala da natjecanja postoje, tako da već to što su djeci natjecanja dostupna čini razliku.
Te stipendije neće ništa promijeniti. Ljudi će ostati raditi 5 godina, taman koliko im treba da shvate kako je to raditi u OŠ i koliko je kurikul debilno presložen. Zbrisat će čim istekne rok otplate.Citiraj:
Jelena prvotno napisa
Nece definitivno riješiti problem, ali ce ga smanjiti. Pogotovo izvan sveucilisnih gradova. Oni koji ne namjeravaju raditi u skoli, otkupit ce vjerojatno brzo svoje vrijeme, sumnjam da ce potrositi sve novce. To ce vjerojatno biti vecinom Zagrepcani, Splicani, Riječani i Osjecani. Od onih koji se zbilja zaposle u skoli, vjerojatno ce ipak dio ostati raditi na skolama. Zamisljam ženu u kasnim 20tim s dvoje male djece u Perušiću ili Bjelovaru ili..., kao kandidata za ostati raditi u skoli.Citiraj:
čokolada prvotno napisa
A u drugu ruku stipendije za nastavnike je dobro, jer bar možeš računati da ćeš posle faksa dobiti i posel
Kao sto rece tanja_b prava natjecanja kreću u 7.i 8.razredu.:-)
Tako je. Moj stariji je u osnovnoj išao na Infokup, na natjecanja iz matematike i biologije, mlađi na geografiju. Zabavljalo ih je to, bez neke velike gnjavaže. Tko je htio, mogao je ići.Citiraj:
Lili75 prvotno napisa
Puno ovisi i o nastavnicima. Moj stariji je imao stalne zamjene iz matematike, ali je druga profesorica (koja je predavala mlađem sinu) imala grupu za pripremu natjecanja za cijelu školu. Super im je bilo.
Spoiler alert :lool:Citiraj:
Lili75 prvotno napisa
Ispričavam se ako ovo nije prava tema, ne znam na kojoj drugoj da pitam a tu sam već pisala.
Možete li mi objasniti što znače različite kratice kod nastavnika razredne nastave i postoje li razlike u njihovom radu.
-dipl. učitelj
-nastavnik raz. nastave
-mag. prim. educ. , mentor
-mag. prim. educ., savjetnik
-mag. prim. educ.
stara nazivi za zanimanje (dipl. učitelj) i noviji nazivi (mag.prim.educ.)
mentori i savjetnici su više stepenice, dakle učitelji su napredovali u svom zvanju.
učitelji napreduju u svojoj karijeri nakon određenih godina staža, prikupljenih bodova itd. napredovanja vodi državna agencija
https://www.ufzg.unizg.hr/wp-content..._15.5.2019.pdf
oni s titulom nastavnika su prvostupnici (3 godine studija), a dipl. su završili i diplomski studij (3+2 godine studija)
Hvala na brzim odgovorima.Citiraj:
Vrijeska prvotno napisa
Dakle, mag. prim. educ ili učitelj je jednako dobro, a titula nastavnik je nastavnik s trogodišnjim studijem.
Mentori i savjetnici su još bolji.
Citiraj:
Licorice prvotno napisa
U načelu bi trebalo biti tako, no u praksi često i nije tako.
Zar će sada roditelji birati učitelje i po tituli?! A joj, svašta ...
Budući da se za napredovanje u zvanje mentora i savjetnika uzimaju u obzir sve moguće aktivnosti koje nemaju veze s neposrednim radom u razredu, uopće ne mora biti da su nastavnici s tom titulom bolji za rad s djecom. Možda jesu, možda nisu. To roditeljima ne bi trebao biti nikakav kriterij.Citiraj:
Licorice prvotno napisa
Moj sin je u gimnaziji imao "prof. izvrsnu savjetnicu" (najviši mogući stupanj napredovanja), i to mu je bila jedna od najlošijih profesorica. Ne samo njemu, nego i većini razreda.
U školi ne postoji nastavnik razredne nastave.
Svi koji rade u OŠ službeno su učitelji, a oni iz SŠ nastavnici.
Drugo su nazivi koji pišu na diplomi (po novom su svi petogodišnji - magistri svog predmeta ili područja).
Slažem se. Možeš dobiti neki projekt, napisati udžbenik, a istovremeno držati nastavu tako da gledaš u pod. Čak ako ti je nastavnik preaktivan izvannastavno, često ga nema pa dolaze zamjene ili djeca preko youtubea slušaju nastavu uz nadzor knjižničara i sl.Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
Licorice, još niste ni upisali osnovnu, a toliko komplikacija, problematike, vaganja odluke....aj aj...:roll:Citiraj:
Licorice prvotno napisa
Pa šta tek vama slijedi onda kroz obrazovanje djece u narednim godinama. Sorry, direktna sam.
Daj se opustite malo, pa to je samo upis u osnovnu školu, a uglavnom ispadne kocka kakvi će biti učitelji/nastavnici, djeca u razredu, atmosfera...prilagode se djeca. Nema potrebe radit od toga takvu dramu i uopće toliko o tome kontemplirat i proučavat.
Izgleda da neki biraju.Citiraj:
Vrijeska prvotno napisa
Hvala svima na odgovorima. Pitala sam, ne zato da ja biram po tome, nego da vidim propuštam li nešto. Po popisu učiteljica koje sada imaju prve razrede i njihovim titulama, ionako bih bolje prošla prošle godine, da biram po tituli.
Nije problem što ste direktni.Citiraj:
Lili75 prvotno napisa
Možda je problem i u tome što imamo previše izbora. Ili što imamo izbora.
Ja se i dalje držim okoliša škole kao presudnog u izboru, dok je mali izjavio da mu je svako igralište ok. Pošli smo sve tri škole u krugu.
Slažem se da je sve ostalo kocka, iako ljudi oko mene ne misle tako.
Ne radim od upisa dramu, ne znam iz čega to zaključujete. Pitala sam jer vidim po preporukama da se i titula učiteljica gleda, meni je to do nedavno bila potpuna nepoznanica.
sami radite presing (npr. obilazak škola i pitanje djeteta za mišljenje)
izbor škole i kako će se sve razvijati tijekom školovanja je toliko nepredvidljivo da bih vam ja odmah savjetovala da prekinete razbijati glavu
sto je faktora uključenih u formulu i nije moguće kontrolirati
sve preporuke uzeti s rezervom
najbitniji su tehnički i organizacijski element (a ni to nije sve tako lako jer se stavri promijene od danas do sutra): u koju školu pripadamo po adresi, imaju li boravak ako vam treba; je li velika prometnica između doma i škole; jednosmjenska ili ne; dvorana - da ili ne; imaju li kantinu/ručak?
i takve elemente... ovo razmišljanje o učiteljicama i biranju po titulama, preporukama, sve se to može objesiti mačku o rep (od same činjenice da se nastavnici mogu razboljeti, otići na porodiljni, prijeći u drugu školu, do djece koja će biti u razredu itd.)
Kao što je meni rekla jedna poznata dječja psihologinja: upišite dijete u najbližu školu kod najgore učiteljice :mrgreen:
slažem seCitiraj:
Mima prvotno napisa
to su obično stroge i zahtjevne koje roditelji izbjegavaju jer žele da njihova djeca sve manje rade u školi i da se dječicu tetoši i zabavlja
ali takve drže red na nastavi i djeca izvrsno napreduju