nije moja teza, jokic je dokazao
Printable View
nije moja teza, jokic je dokazao
Hoćeš još? Evo, taj predmet ONO i DSZ smo imali u 1. i 2. srednje, u 2. smo pucali iz puške.
I sad, što se dogodilo, streljana na Dotrščini se zatvorila ili preuređivala kad smo mi trebali ići na gađanje drugi puta.
Mi smo svi bili presretni - ali nismo se dugo veselili: naime, natjerali su nas da idemo gađati u trećem srednje, kad uopće nismo više imali obranu!
Kad smo pitali što ako ne dođemo rekli su nam da nećemo dobiti svjedodžbe.
Moja prijateljica je došla u treći srednje iz drugog grada, i tamo je imala gađanje - ali i ona je morala ići!
Citiraj:
ivarica prvotno napisa
i to i ne bi bio problem kad to ne bi djecake drzalo sve dalje od gimnazija
a gimnazije su ipak najbolja cetverogodisnja priprema za A razinu drzavne mature koja ti treba za fakultet koji zelis
Pa zamisli recimo pametno dijete koje s lakocom prolazi osnovnu koja nije teska...u 8. razredu ga strefi pubertet, al i dalje je dobar, nema prosijek 5.0, ali nagura na 4,5. A onda treba uciti za prijemni, a njemu se bas neda jer je eto sav neki revoltiran a ne zna ni sam zasto, ono.... pubertet.... i cita roman koji je uglavio u korice udzbenika....kuzis, mislim da je prerano tako mladim osobama staviti u ruke mogucnost da si zeznu sansu koja bi bila optimalna za njih, jer im se mozda bas ne da uciti za taj glupi prijemni, jer ostali decki iz drustva idu u tu neku malo slabiju skolu, pa kaj onda ako i on tamo zavrsi, to je cisto solidna solucija...bla,bla. Naravno,nema tu recepta koji je primjenjiv na svu djecu i na sve situacuje i ne mogu sad nabrojati sve moguci scenarije. U principu, rekla bi da jaca selekcija od ove dosadasnje nije potrebna.Citiraj:
Mima prvotno napisa
Potrebna je jer postoji inflacija odlikaša koja ne može nikako imati veze sa stvarnim znanjem te djece.
A inače, slažem se da bi prijemni ispit mogao biti previše stresan za malu dječicu; zato i mislim da bi bilo bolje da svake godine pišu standardizirane završne testove.
ja se prijemnoga za SŠ ne sjecam uopce kao traumeCitiraj:
Uh-puh prvotno napisa
a bila sam trtarosica (streberica kakvu opisujete :p samo sto nisam cak bila ni 5.0 LOOL)
problem u ovom nacinu (upis samo po ocjenama) je ovdje vec spomenut, kad bi nastavnici bili jednako kompetentni ili kad bi se djecu ocjenjivalo po jednakim kriterijima i po standardiziranim testovima, pa ajde
ali situacija nije takva
ja vidim razliku u uspjehu razreda u dvije skole u koje je moje dijete islo, a i roditelji drugih klasicara su mi rekli isto - djeca u klasicnim osnovnim skolama imaju manji opci uspjeh. jel tome razlog sto imaju 6 sati tjedno (jedan radni dan) vise nego ostala djeca, jel do drukcijih kriterija, ne znam
evo malo podataka o ucenju i osnovnoskolcima
ŠTO UČENICI MISLE O UČENJU?
učenje je korisno za sadašnji život (73,2% učenici osmih
razreda; 95,1% učenici četvrtih razreda) i važno za
budućnost (84,5% 8. r.; 92,7% 4. r.)
učenički entuzijazam prema učenju opada kako se učenici
bliže kraju osnovne škole: 47,4% učenika 8. r. smatra učenje
teškim, a 40,9% dosadnim.
pozitivniji stavovi o učenju dobiveni su kod djevojčica i
učenika boljeg školskog uspjeha
učenje kao cjeloživotnu aktivnosti vidi oko 90% učenika 8.
razreda
„Čovjek uči cijeli svoj život” – 93% učenika 8. razreda i tek
43% učenika 4. razreda
Ali i…
„Učenje je isto što i pamćenje” – 45% učenika 8. razreda i
61% učenika 4. razreda
MOTIVACIJA HRVATSKIH UČENIKA ZA UČENJE?
87,8% nastavnika i učitelja smatra da većina učenika uči
prvenstveno zbog ocjena
60,7% predmetnih nastavnika smatra da mali dio ili gotovo
nitko od njihovih učenika uči jer im je učenje osobno važno
59,1% predmetnih nastavnika smatra da mali dio ili gotovo
nitko od njihovih učenika uči jer su znatiželjni
NAVIKE
učenici nemaju naviku redovitog učenja: 64,2%
učenika osmih razreda ne uči svaki dan
46,4% učenika 8. r. i 29,8% učenika 4. r. uči samo
prije testa ili usmenog ispitivanja
i druge jako zanimljive stvari koje ne mogu kopirati pogledajte
http://www.st-pedagozi.net/wp-conten...Joki%C4%87.pdf
uz ono istrazivanje iz 2010. na trecasima i sedmacima i cama
evo teksta o jednom nesto ranijem
Djevojčice su u osnovnoj školi bolji đaci od dječaka, pokazalo je eksperimentalno vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća koje je prvi put nakon 60 godina provedeno ove godine u hrvatskim osnovnim školama.
U istraživanju su sudjelovali učenici osmih razreda, njih 10.690, a rezultati su pokazali da su djevojčice od dječaka posebice uspješnije u hrvatskom jeziku. Do identičnih su rezultata prateći rezultate nacionalnih testova osnovnoškolaca došli i u drugim zemljama. U Americi je nacionalni prosjek potkraj 90-ih pokazao da su dječaci bolji u matematici i prirodnim znanostima, dok u čitanju i pisanju zaostaju za djevojčicama.
Osim toga, dječaci su i glavni akteri u 80 do 90 posto prijavljenih disciplinskih problema u školi. U Americi su stoga razvili posebne programe poučavanja prilagođene spolu, a neke su škole djevojčice i dječake odvojile u zasebne razrede. Švedski su stručnjaci iz istih razloga predlagali da dječaci dvije godine kasnije krenu u školu nego djevojčice, no prijedlog nije prošao.
Zbog lošijeg školskog uspjeha, 14-godišnjaci imaju manje šansi nego djevojčice da upišu elitnu školu. Iako dječaka ima više, žene čine 63,4 posto populacije u gimnazijama, a muškarci samo 36,6 posto. I među studentima je 60 posto žena
- Tom problemu treba pristupiti oprezno jer bi segregacija mogla nanijeti nepopravljivu štetu za oba spola - smatra dr. Josip Burušić s Instituta "Ivo Pilar" koji je s mr. Irom Tretinjak vodio istraživanje.
- U obzir ne treba uzeti samo kognitivna i obrazovna postignuća, čime se bavi ovo istraživanje, nego i emocionalni te socijalni razvoj, pripremu za društvenu ulogu itd. - upozorio je Burušić. Dodao je kako svakako treba uvažiti razlike u psihofizičkom razvoju između djevojčica i dječaka u dobi od 14, 15 godina jer djevojčice sazrijevaju dvije godine ranije nego dječaci.
Znanstvenici sa sveučilišta Irvine u Kaliforniji, istražujući ženski i muški mozak, lani su došli do zaključka da muškarac u intelektualnim procesima koristi šest puta više sivu tvar, dok žena deset puta više koristi bijelu tvar nego muškarac. Nove spoznaje mogle bi objasniti zašto se žene ističu u aktivnostima koje iziskuju kapacitet akumulacije podataka (kao što su jezične aktivnosti), dok su muškarci bolji u matematici.
Djevojčice sazrijevaju ranije nego dječaci, imaju različite interese i potrebe, objašnjavaju stručnjaci koji ističu da je škola u kojoj se sjedi, piše, traži red i mir te se preferira poslušnost primjerenija djevojčicama nego dječacima
U Hrvatskoj zbog lošijeg školskog uspjeha dječaci imaju znatno manje izgleda da upišu neku elitniju školu. Naime, iako ih je statistički u svakoj generaciji nešto više nego djevojčica, žene čine 63,4 posto populacije u gimnazijama, a muškarci samo 36,6 posto. Među onima koji odustaju od srednje škole također je puno više dječaka.
Ravnatelj Privatne klasične gimnazije Zlatko Šešelj kaže kako je to rezultat isključivo modela upisa u srednju školu.
- Već 15 godina upozoravam na to da se pukim mehaničkim zbrajanjem ocjena diskriminira dječake, no nitko ništa ne poduzima. U 7. i 8. razredu, kada bi se trebali boriti za više ocjene, dječaci su u prvoj fazi puberteta i jednostavno ne mogu konkurirati djevojčicama po svojoj biološkoj prirodi - kaže Šešelj. Dodaje kako se boji da će na isti način dječaci biti zakinuti i na državnoj maturi.
Da je Šešelj u pravu, pokazuju i istraživanja provedena u Sloveniji. Zbog puno boljih rezultata koje su djevojke postizale na državnoj maturi, neke su se struke izrazito feminizirale pa se čak počelo razmišljati o ukidanju mature. Na Medicinskom su fakultetu u Ljubljani propisali i točno određene kvote za žene i muškarce.
Prof. dr. Pero Lučin, naš glavni pregovarač s EU za područje obrazovanja, kaže kako statistika pokazuje da su djevojčice od dječaka uspješnije ne samo u osnovnoj školi, nego i kasnije tijekom školovanja.
http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=180917
idem sad leci, pa ne mogu dalje traziti, ali u jednom se seselj ipak zeznuo
u srednjim skolama djevojke (opet) imaju znacajno veci uspjeh iz matematike, ali djecaci ipak bolje prolaze na drzavnoj maturi
"Već 15 godina upozoravam na to da se pukim mehaničkim zbrajanjem ocjena diskriminira dječake, no nitko ništa ne poduzima. U 7. i 8. razredu, kada bi se trebali boriti za više ocjene, dječaci su u prvoj fazi puberteta i jednostavno ne mogu konkurirati djevojčicama po svojoj biološkoj prirodi - kaže Šešelj. Dodaje kako se boji da će na isti način dječaci biti zakinuti i na državnoj maturi."
E, to bi bilo u smjeru onoga sta sam ja htjela reci.
A sto se tice inflacije odlikasa, o tome ne znam nista. No ako se uvede dodatna selekcija, ona ce utjecati i na ne-(fejk)odlikase. Ako drzava vidi u tome Problem, onda nek si da truda i skuzi o cemu se radi, provede istrazivanja, nek ide ciljano na problem, a ne da postavlja filter koji je za sve, a problem ostaje tamo gdje je - u osnovnoj skoli. ( pod uvjetom da problem postoji:-).
ja sam imala prijemni i nitko tada nije razmišljao je li to stres za nas
život je stres samo takav
neka se što ranije na to priviknu
mislim da se općenito danas djeca previše štite
meni je prijemni za srednju bio užasan stres. užasan.
trebalo je pisati sve neki glupi u vicevima. ispricavam se na ovoj nesmotrenoj opasci.Citiraj:
spajalica prvotno napisa
anamar koji prijemni za faks ili srednju?
meni je prijemni ostao u nekoj magli, nisam se uopce stresla, ovaj za faks za srednju nisam imala, a i upala sam bez frke jer je te godine bila IN elektrotehnicka, kemijska nikog bas nije zanimala.
sto se tice prakse provela par godina u pogonu acetata i keljila naljepnice na vrece.
a lovu samo za eksurziju zaradili mjereci duljinu dasaka, i svrstavajuci ih na odgovarajucu hrpu.
da li danas imaju klinci uopce priliku igdje zaraditi lovu za takve stvari? mislim na cijeli razred.
Ja mora da sam imala sreće (ili normalne ljude koji su predavali taj predmet) jer mi ništ od toga nije ostalo u gadnom sjećanju... Išli na gađanje izvan grada (lijep izlet), učili rastavljati pušku i gađati (nekim čudom to mi je dobro išlo), a gasmasku sam taj jedini put stavila za manje od 5 sekundi... Imam takvu i danas u ormariću na poslu (obveznik civilne zaštite, iako me nitko već dugo nije pitao za to). I mora da sam ipak nešto naučila jer sam na faksu i obranu i marksizam prošla super, bez i trunke učenja, samo na temelju srednjoškolskog znanja. A ne sjećam se da su nas baš tlačili...to je bio predmet za odmor.Citiraj:
ivarica prvotno napisa
Ne radi se o ocjenama.... radi se o tome da su neka od tih znanja bila zapravo korisna. Nedajbog elementarne nepogode (o ratu ne bih), jako malo ljudi zna štajaznam planove evakuacije i prvu pomoć.
ajme, praksa, da, tokarili smo na tokarskom stroju u elektrotehničkoj školi :lool:
sad me stvarno smijeh uhvatio kad ovo čitam.
mislim, moja mama je bila stvarno brižna mama, nemojte misliti da nije :lool: al ja sam stvarno sve obavila sama za taj prijemni. sjećam se da sam učila s frendicom, nije sad da smo baš tako bezbrižno došli na prijemni. al prije toga je bila i matura. isto nije bez stresa prošlo. prijavila sam kulturu i matematiku, prošla oboje, došla na upis i do zadnjeg časa nisam znala di da se upišem. onda sam vidjela 2 dečka iz osnovne koji upisuju matematiku i stala u red za matematiku. sve sama samcijata. ono, valjda je znala što sam izabrala, al dalje od toga pojma nije imala. da se razumijemo, u osnovnoj sam bila 5.0, nije bilo nikakvih problema, da je bilo valjda bi se malo angažirala :lool:
inače, zuska, mogu svako tvoje slovo potpisati.
i aleksin zadnji post.
a nekako odnos prema školama mi je i ostao taj starinski.
stres od upisa, stres od prijemnih, stres od previše učenja, ajte molim vas, ponekad mi se čini da pol tog stresa sami roditelji proizvode. kad će učiti ako ne sad, kad će im mozak biti toliko prijemčiv ako ne s 14 godina. nek uče.
jedino, ajd, možda je ipak u zg drugačije, šta ja znam, tamo valjda ima tih elitnih škola i sto i jedna gimnazija.
peterlin, you gotta be kidding :lool:Citiraj:
Peterlin prvotno napisa
bome cvijeta i sama tako mislim, ali ispada da sam ja jako zahtjevna majka. da od djeteta trazim da mora znati č i ć, ije i je i sl. (moji su jos mali), ali kad ce nauciti ako ne sad :?:. ne kuzim, sta bi to bio stres? imas znati sta se pise velikim a sta malim slovom.
osobno mislim da je ta frka oko skole dosla kad se stvorila tzv. sloboda, da svako moze nesto komnetirati i zahtjevati od ucitelja. pa sad njima je lakse popustiti nego traziti. jer i to je stres. ma fakat u zivotu je postalo sve stres.
odoh malo se stresti na poslu, da me sef ne strese zasto mu neke brojke nisu jos u sigma plotu.
pa sad rastaviti i sastaviti M45/48 vjerujem da i nije, ali kako se ponastai za vrijeme nuklearnog bombardiranja vjerujem da je. ko zna sta ce putinu lupiti u glavu. nije da mu ne moze 8-)Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
Amen!Citiraj:
aleksandra70vanja prvotno napisa
Mene više brine onaj jel koreanac ili šta već? http://hr.wikipedia.org/wiki/Kim_Jong-unCitiraj:
spajalica prvotno napisa
Ne... bar ne potpuno. Silno mi je žao što npr. moja djeca nemaju osnove prve pomoći u školi (ima neka grupica izborno, koja se priprema za natjecanje, ali bratemili to bi trebali svi znati i to debelo prije vozačkog). Ja doma pomalo govorim djeci o tome kad mi se za nešto ukaže prilika, ali sigurno imam i mrtve kuteve, radije bih da negdje steknu solidno i cjelovito znanje o tome. To mi se čini bitnijim nego štajaznam neke stvari iz povijesti koje uvijek možeš potražiti u knjigama, a ovo moraš znati taj čas kad ti zatreba (npr. postupke kod trovanja).Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
Joj, moja ide na to i oduševljena je.Citiraj:
Peterlin prvotno napisa
A najvažnija si je kada meni nešto objašnjava.:-)
Još jedna koja je imala prijemni za SŠ. I uopće ga se ne sjećam. Ne kao stresa nego ne pamtim ni kako je izgledao. U OŠ odlikašica bez učenja uz GŠ i sport (sjećam se jedino likovnog kao traume :netalentirana: :mrgreen: ). Prijemni sam pisala za MIOC i kulturu i ustvari mi je jedini stres bio odlučiti koju upisati. U srednjoj sam nešto kao učila i to one predmete koji su me zanimali. Ostalo sam ostavila improviziranju i svojoj spretnosti kako istu rečenicu okrenuti n puta da zvuči pametno i da se dočeka zvono na kraju sata (očito sam tu vještinu usavršila tijekom vremena jer sam i iz tih nezanimljivih predmeta imala dobre ocjene 8-) ). Za prijemni na faks učila sam dva tjedna i bila deveta, ali stvarno sam većinu tih dana provela nad knjigom jer se radilo o predmetima koje sam ionako voljela pa mi nije bio problem.Citiraj:
aleksandra70vanja prvotno napisa
Što se tiče "korisnih" predmeta ONO i DSZ je meni bio super predmet (uključujući rastavljanje M48, streljanu, gas-masku i ostalo) kao i tehnički u osnovnoj školi. Napravila sam u 8. razredu halogenu podnu lampu kao završni rad koja još i danas radi. Mislim da taj rad rukama (rekla bi moja kćer "nešto konkretno" ) danas učenicima nedostaje. Ovo što se sad događa u školi mi je onak-boguzaplakati. Gomila nepotrebnih podataka, petice se dobivaju bez veze, a djeca nemaju esencijalno znanje. Nemre mi netko imati pet iz kemije i ne znati valencije. A upravo to se događa. Zato sam s kćeri radila dosta kemiju, ali onako kako sam je ja učila i sad joj je u srednjoj pis of kejk jer ima dobro predznanje. Žao mi je što nisam imala vremena i ostale predmete s njom raditi na isti način: ne zbog ocjena nego zbog znanja. Na sreću pa se u srednjoj preporodila, drugačiji je pristup učenju, nemaju golu reprodukciju podataka nego ih baš tjeraju da misle i stimuliraju rad.
Nova pravila upisa... opet će biti hrpa "bolesne" djece. Žalila mi se prijateljica koja je godinama član upisne komisije da već pomalo sumnja u zdravlje budućih generacija jer toliko astmatičara i djece s problemima u ponašanju/degenerativnih promjena kralješnice/atopijskih dermatitisa/alergija... ima da ispada da joj je pola razreda bolesno. Zanimljivo, te bolesti nestanu nakon upisa u srednju i "astmatičari" i "alergičari" postanu zdravi pušači koji uredno jedu junk bez ikakvih zdravstvenih poteškoća.:roll: AV ???? :mrgreen:
Onda nije problem u pravilu upisa " bolesne" djece , nego u njegovom provodenju, zar ne?
tipican problem u hrvata...
I ne samo on.Citiraj:
ivarica prvotno napisa
U nekoliko knjiga autora s više strana svijeta sam naišla na tu konstataciju.
I vertex je imala takvu temu.
Debeli potpis na boldano - baš sam ja sa starijim sinom prolazila to isto iz kemije (bio je bolestan, pa je doma trebalo nadoknaditi znanje). A ja nisam kemičar, ali snašla sam se, iako sam se morala debelo podsjećati kako to ide... I provjeravam znanje svoje djece koliko stignem - matematika, fizika, kemija... mm je zadužen za strane jezike, ali da - krpamo doma rupe koje nastaju u školi. Nadam se da bude dobro.Citiraj:
mim prvotno napisa
Istina je da djecu u osnovnoj školi ne uče misliti - to je velik problem. Gledam svog mlađeg - kaže da nitko u razredu osim dvoje-troje ne zna iz zadatka riječima postaviti jednadžbu s jednom nepoznanicom, a zadatak je ovakav: Dva broja, od kojih je jedan za 67 veći od drugog, daju 128 kad se zbroje. Koja su ta dva broja? Moje dijete je bez problema postavilo i riješilo zadatak, ali nije do kraja pročitalo zadnju rečenicu gdje piše da treba izračunati OBA broja, jer je u zadatku samo jedan x :mrgreen:! Ne samo da klince ne uče misliti, nego ih puno ima i problem s čitanjem i razumijevanjem pročitanog. Tako da bi papiri za upis u srednju školu s poteškoćama zaista trebali mnogima, ali ne o astmi i alergijama, nego smetnjama čitanja. Moje dijete je zaista imalo smetnje čitanja i puno smo se nagnjavili da ga osposobimo. Sad je dobro. Djecu koja su bila prosječna nitko nije "dresirao" čitati i kasnije im to zapinje. Profesorica matematike Antonija Horvatek na svojim stranicama ima cijelu hrpu materijala za poboljšanje čitanja - svakako ne bez razloga: http://www.antonija-horvatek.from.hr..._i_pisanje.htm
A jeste li možda čitali o rezultatima istraživanja PISA provedenim nakon prva 4 razreda u Hrvatskoj?
Ispada da smo u gornjoj polovici zemalja koje su sudjelovale (za razliku od rezultata s 15 godina, nakon osnovne škole, gdje smo baš loši, osobito u matematici).
Objašnjenje je da je to zato što je princip razredne nastave bolji od predmetne nastave, jer se felksibilnije raspodjeljuje vrijeme i učitelji imaju više uvjeta za individualizaciju.
Svejedno se još ne zna točno što je tako dobro u hrvatskoj razrednoj nastavi jer je sve zemlje imaju u nižim razredima, a mi smo, fala Bogu i to jedanput, eto, od većine bolji.
Tako se opet razmišlja o uvođenju devetogodišnje osnovne škole s prvih 6 razreda razredne nastave - ispada da nam učenici strašno nazaduju od 5. do 8. razreda. Možda im je zato tako teško u srednjoj?
ajd, bar da im je negdje teže, poslije nas ionako pometu :mrgreen:Citiraj:
Jurana prvotno napisa
Je, i to smo zaključili.
Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
pa da, ua razlog je upravo u tome sto se honoriraju sve one vjestine i ponasanja koje gase poduzetnost kod cura
Da, može biti, ne steknu radne navike.Citiraj:
Jurana prvotno napisa
Ali to im treba usađivati i u razrednoj nastavi, jer što kasnije krenu sustavno učiti, teže im je držati guzicu na stolcu. Ne teoretiziram - to proživljavam trenutno sa svojim sinovima. I teško mi je uvjeriti ih u nužnost stjecanja radnih navika jer im školsko gradivo ide dosta dobro i bez velikog truda. Zato je klincima teško, ne u srednjoj, nego u bilo kojem trenutku kad shvate da dalje ne mogu samo na lijepe oči... Mene je to snašlo tek na drugoj godini studija, prije sam mogla šalabajzati (ne nužno biti super odlikaš, ali imati zadovoljavajući uspjeh) bez grijanja stolca. A kad me satrlo (pala drugu godinu faksa) bilo mi je... čupavo... Voljela bih da moja djeca to savladaju i ranije, ali teško ih je uvjeriti dok ne udare glavom o zid.
Kod nas je bilo upravo kako kažeš. Od darovitog djeteta koje je prije škole pročitalo gotovo svu lektiru do kraja 3.razreda, pisalo zvrsno, računalo, općenito imalo želju za učenjem bilo čega od 5. do 8. razreda dobili smo dijete s problemima u ponašanju, potpuno nestimulirano da išta nauči (dapače-destimulirano kad je pokazivalo želju za više i bolje! ).... Da nismo to nekako preživjeli "krpajući" te rupe koje su nastajale i da ona nije takvog karaktera kakvog je (a dosta je čvrsta i puno toga podnosi) mislim da bi rezultati bili strašni. I nakon dvije godine još uvijek mi se, kad prolazim kraj njene OŠ, stvori čvor u želucu od svega. Glavno da su nam na kraju 3. razreda i trogodišnjeg promatranja djeteta (uz spomen akceleracije i svačega) objavili da nam je dijete darovito. Ma daaaaaajte!!?? :-o Nismo znali!! :roll: E, lijepo su sredili da to isto darovito dijete ukalupe u zadane okvire da se slučajno netko njome ne bi morao baviti :roll:. Na svu sreću "otkalupila" se u srednjoj i tamo sasvim lijepo izlaze na kraj s tim što je malo, eto, drugačija :mrgreen:.Citiraj:
Jurana prvotno napisa
Ja to, majkemi, ne kužim. to nema veze sa zahtjevnošću (znam Spajalice da si to rekla ironično, ali ima ih koji misle da je to zahtjevno).Citiraj:
spajalica prvotno napisa
Pa kod nas na hrvatskom u osnovnoj nisi mogao dobiti više od 2 ako nisi znao te stvari. Svaki dan je netko bio na ploči u uvodu sata i secirao vrste riječi u rečenici, to su znali i najlošiji učenici u razredu. Pulupismene ljude upoznala sam tek na faksu, onda sam shvatila da je to standard.
I slažem se da se danas na školu gleda drukčije, da roditelji više gnjave nastavnike (prije 20-30 godina roditelji se nisu baš dolazili svađati s nastavnicima, čak ni kad je bilo razloga) i to mnogi nepotrebno i bezobrazno, da je stresa uvijek bilo (ili nije), samo se danas to drukčije gleda i djecu više štiti. Možda promijenim mišljenje kad mi klinka krene učiti gluposti, ali i mi smo morali znati po kojojoj je klimi, trgovini, industriji i sl. poznat svaki mogući komad svijeta, sve paprati iz biologije na latinskom i slične gluposti pa smo ostali živi. Ne mislim da je to dobar model, ali ne mislim ni da je danas puno teže nego nekad.
Teže je u financijskom smislu.
ja mislim da danas roditelji mahom puno više uviđaju važnost škole, do jedne mjere koja za djecu nije zdrava.
ne mislim da su sami roditelji krivi, mislim da je ta situacija rezultat niza faktora, a prije svega dojma da ces sa fakultetom teško naći posao, a bez fakulteta nikako. također "uspjeh" kao takav se danas vrednuje više nego ikad prije. zato imamo sve više narcisa u društvu. no ja mislim da je to razlog za hiperinflaciju odlikaša, jer roditelji u strahu od "propasti" svoje djece, s njima uče od prvog dana, uče puno i teško, i djeca onda imaju 5.
ovo je samo moj dojam, temelji se na iskustvu- mnoge vidim oko sebe, uključujuć puno roditelja iz 1.razreda mog sina. program je gotovo identičan onome koji sam ja pohađala, a tada u mom selu, sigurno nitko nije učio sa djecom. a čak nije bilo ni boravka.
naprosto nisu sva djeca za gimnazije. jbga. ako dijete u osnovnoj školi mora učiti svakodnevno uz nadzor dva sata ili više da bi imalo 5, možda to dijete ta petica naprosto previše košta. i druga stvar, to dijete može završiti s odličnim i osnovnu i srednju školu i fakultet uz enormni trud. i biti će uspješno, no ja mislim da će biti i poprilično sj.no.
i još jedna stvar, učenje s klincima je po meni stvarno kriva investicija. ne pričam o polazivanju zadatka iz matematike nego o kontinuiranom sjedenju s klincem. poruka koja se šalje djetetu je da ne može samo. i takav ce ziher imati frku na faksu. kad će morati sam.
Zuska , i danas ima svega.
ali ima i dalje nastavnika koji nisu za taj posao.
M. ima dvojke i trojke iz likovnog. Likovnog u petom razredu.
Odgojni predmet bez stimulativnih ocjena .
I jos ima papire za individualizirani pristup. I uvjerljivo najlosije ocjene ima iz matematike i likovnog.
Mene muka hvata je cu morati ici na informacije za likovni.
Naravno da ne moraju svi imati odlican, ali ako ucenik koji ima poteskoce odraduje sve trazeno , ali ne postize trazene rezultate ... ne bi li se profesor trebao zapitati nije li mozda problem u njegovoj prezentaciji ? I to na predmetu u kojem ima neogranicene mogucnosti sto i kako raditi.
i onda taj likovni ulazi u prosjek kao i ostali predmeti. Ali ne sluzi niti gustu da se opustis dok si na njemu , niti popravlja statistiku.
to i meni stalno pada na pamet.Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
jednako kao i teza da to nije samo zbog psiho-fizičkog razvoja, već i zbog razlike u odgoju dječaka i djevojčica, kod potonjih se više forsira poslušnost, odgoornost i marljivost jer se to nekako smatra ženskim osobinama, dok se dečke češće pušta da budu razigrani, nestašni, manje odgovorni.. I onda se u sistemu koji traži posluh, pažnju i mir teže snalaze.
A zašto bi bilo teže u financijskom smislu? Ne kužim...Citiraj:
Zuska prvotno napisa
Drugi strani jezik u školi (izborna nastava) je besplatan i dostupan svima. I ostali izborni predmeti (npr. informatika, programiranje i slično) dostupni su u školi za nula kuna. Škole stranih jezika plaćale su se nekada kao i danas i to je bio i ostao skup sport. Glazbena škola je dostupna (jer je subvencionirana - nadam se da će tako i ostati) za manju cijenu mjesečno nego trening nogometa. O kakvim financijama pričamo? A i studij - ako si dobar student, puno manje košta akademska godina. Ne bih sad puno o tome jer (još) ne znam. Daklem, učiti se isplati i financijski. Ali ako klinac ne želi učiti, pa ga moraš upisati u privatnu srednju školu gdje je godišnja školarina oko 33.000 kn (našla sam neki ofrlje podatak na internetu), naravno da je teže. Ali bar postoji mogućnost za to.
Sirius, ma svega je uvijek i bilo, ne idealiziram prošla u vremena u tom smislu, bilo je shebanih nastavnika, za neke sam sigurna da danas ne bi mogli raditi koliko su bili loši i koliko su se iživljavali.Citiraj:
sirius prvotno napisa
Nemoj o likovnom :))) nikad nisam imala izvrstan, a tjelesni sam na kraju osmog imala 2 jer je nastavnik imao ozbiljan issue sa samim sobom i sa ženskim rodom (dečki su imali 4 i 5, cure 2 i 3). Ono, bilo je stresa i tada :)
O cemu mi pricamo ?
samo se gimnazije spominju.
niti su gimnazije za sve, niti su jedine skole.
mene vise zabrinjava postojanje odredenog broja ( i ne tako malog) srednjih skola koje uopce nemaju nikakvu prspektivu niti za buducnost niti za zaposljavanje.
pa masu " otpisane" djece upisuju tamo samo da bi po statistici imali djecu koja idu u srednju skolu .
to sto su djeca izgubila cetri godine , i toditelji cetri godine , da bi kasnije bili broj na burzi ... To bi nas isto
trebalo brinuti.
a ne samo koja ce se gimnazija upisati , ako netko nije 5,0 u 8 razredu.