Potpis.Citiraj:
ivarica prvotno napisa
Vidiš, ja nsiam znala da se napravi maslac pa miksaj što duže (kao i bjelanjak, što duže miksaš, to čvršći... poslije sam saznala za malo soli...), a kad ono. Ajme! Pa ti nareži takav kolač.
Printable View
Potpis.Citiraj:
ivarica prvotno napisa
Vidiš, ja nsiam znala da se napravi maslac pa miksaj što duže (kao i bjelanjak, što duže miksaš, to čvršći... poslije sam saznala za malo soli...), a kad ono. Ajme! Pa ti nareži takav kolač.
Ideš!
Gradsko dijete poput mene prvi puta čuje za ovo! Super. Probat ću!
Inače, margarin smo prestali kupovati, kupujemo maslac od Vindije. Meni je ok.
Ali probat ću ovaj 'domaći'. Premda, vrhnje nije domaće. Jel ovo od Vindije slatko vrhnje ok za iraditi maslac?
Prisutan.
I ja sam u zadnje vrijeme na veronika putru - 40kn kila. Fino miriši čak i kada se spravlja u ghi.
Super cijena za putar, no naravno ja nema gdje kupit veronika putar.
Mogla bi mm-u stavit na popis kad ide poslom u Zg, gdje ga se može kupit?!
Ajde, fala Bogu! :-)Citiraj:
Davor prvotno napisa
Na većini tržnica. Ako trebaš detaljnije pitaj s konkretnim kvartom na umu pa će ti netko poslati detaljne upute. Nego, daj vidi imaš li lokalno nešto slično. Fora je da puno "malih" ide u vlastitu distribuciju jer ih veliki deru k'o klokane.Citiraj:
Kosjenka prvotno napisa
Hvala Davore! U međuvremenu sam našla njihovu stranicu i vidim da i u utrinama prodaju, kuma mi tamo živi pa ću si naručit...nekad se sa sela u grad vrhnje i masla nosilo, sad obrnuto LOL.
Nego koji je otprilike rok trajanja tom maslacu?
Kod mene nema mini mljekara ali ima žena koje imaju svoje krave i doma prave sir i vrhnje, mogla bi pitat za maslac.
Mada sam zadovoljna i sa ovim maslacem koji sama pravim od lidlovog slatkog vrhnja.
Gdje kupiš kilu?Citiraj:
Davor prvotno napisa
To je popust na količinu?
Kod nas u Klc je 25 dkg 14 kn!
Vratio si se samo da meni maaaast vadiš.:-PCitiraj:
Davor prvotno napisa
Danas kupljen, rok trajanja do 3.04.Citiraj:
Kosjenka prvotno napisa
To ti je pakiranje od kile (zapakiran je u vrečicu).Citiraj:
ljiljan@ prvotno napisa
Inače, ima još jeftiniji - križevački putar, 30 kn kila (Dolac), ali meni je Veronika bolji.
Odlično je i zeleno Veronikino vrhnje.
Provjerit ću sutra kod nas na placu za Veronika maslac po 1 kg. Hvala!
evo za ljubitelje maslaca: maslac se moze odlicno zamrznuti!! ne gubi na kvaliteti, samo duze traje. ;) provjereno.
Nisam našla maslac Veronika po 40 kn.
Sve mi se čini da ću ga napraviti sama od domaćeg vrhnja moje susjedice.
Onda ga napraviš kući, i znaš da je dobro :)Citiraj:
Mali Mimi prvotno napisa
U pola litre mlijeka staviš čašu jogurta i miješaš sve dok ne zavrije. Kad zavrije makneš s vatre i procijediš kroz gazu. U gazi ostane sir, a u lončiću sirutka. Dobar tek :)
P.S. Staviti u mlijeko soli po želji.
jel može domaći kefir umjesto jogurta?
Dali sir treba odstajati? Dali odmah ide u frižider? itd.. itd... svi detaljčići? :)
Svejedno je, ideje možeš pronaći po netu među indijskim receptima za chhena ili paneer sir. Bitna je sirutka koja je kisela i omogućuje odvajanje.
Nego, kad sam već ovdje, mala najava slijedeće velike pseudo-namirnice: posije, "cjelovite" džidže i ostale prehrambene katastrofe bogate fitinskom kiselinom.
Ozbiljni nutricionisti ih zovu anti-nutrijentima.
Da! Ajde, piši!Citiraj:
Davor prvotno napisa
Baš MM i ja pričamo jučer o kruhu.
Nekada su crni i polubijeli kruh bili jeftiniji. Po čemu je ispadalo da su takvo brašno i način izrade jeftiniji.
E sad, zbog čega onda sada integralni kruhovi tako puno koštaju? Tim više što se zna da se u njih trpa boja ili te famozne posije koje su tu tek toliko da bi se mislilo da su od cjelovitog zrna.
Ne kažem da su svi takvi. Osim toga, malo toga znam.
Inače, pravim kruh od polubijelog brašna. Zapravo, više ni ne koristim bijelo brašno, polubijelo ide u sve uz dodatak bijelog oštrog - za paniranje, kod brašnjenja tepsije za kolače, izrade tijesta - da se ne zalijepi...
Sto je tocno ghee (jel to maslo?), za sto je dobar, kako se pravi?
Davore, a šta kažeš na to da je sva kuhana hrana koju jedemo praktički "mrtva", svi enzimi se uništavaju na 54°C? Ispada da bih sve trebali jesti praktički sirovo(voće i povrće). Baš sam se zamislila nad tom studijom koju sad čitam u jednoj knjizi.
@SikaPika, budem, samo malo strpljenja ;)
@smedja, ghee=maslo i dobije se tako da se putar kuha na laganoj vatri dok ne iskuha voda, a mrvice koje u njemu ostanu dobiju "zlatnu" boju. Kritično je prekinuti vatru na vrijeme kako te mrvice ne bi zagorile. Kad se malo ohladi procijedi se kroz sito za čaj i to je to. Može jako dugo stajati izvan frižidera.
@ivancica, da, ako se hraniš isključivo kuhanom hranom onda trošiš vlastite zalihe enzima. Većina namirnica sadrži sve enzime potrebne za probavljanje upravo te namirnice, ali postoji i nekoliko relativno neugodnih iznenađenja. Na primjer tripsin inhibitor kod mahunarki i batata je odličan motiv za njihovo kuhanje. Toksičnost nekih drugih sirovih namirnica je nešto manje poznata, a zanimljivo je da veći broj tih toksina izaziva probleme na koži pod utjecajem sunca. Na primjer izdanci heljde (fagopyrin), celera, peršina (psoraleni)...
Neke namirnice postanu hrana tek kad se skuhaju i izbor je između kuhanja i izbjegavanja.
Naravno, idealno je koristiti što više sirove hrane.
Tnx Davore.
Pod celer i peršin misliš isto na izdanke? Ne na lišće i korijen pretpostavljam.
Koliko sam skužio radi se uglavnom o izdancima, ali i zelenim dijelovima biljke. U principu nije frka ako se time ne puniš redovito, poput recimo ekipe na zelenim sokovima.
Pa nije valjda da ekipa svaki dan pije zeleni sok od persina ili celera? Meni to fakat spada u pretjerivanje, to svakodnevno ponavljanje namirnica. Pa bar za te zelene sokove imas izbora na pretek.
Pa samo pogledaj na recepte za zelene sokove i sve će ti biti jasno.
Zdrava prehrana je puna zamki /)
hvala za ghee (sto onda s njim? kako ga se jede?)
koliko ti se razveselim, toliko me opterete te nove spoznaje...
Ponekad pojam zdrave hrane iskljucuje pojam zdravog razuma...Citiraj:
Davor prvotno napisa
Ja volim zelene sokove, fakat su mi fini, i list celera mi daje bas dobar okus u kombinaciji s kruskom, al ne bih to mogla piti svaki dan pa da mi netko plaća.
@smedja, ghi je masnoća. Dakle nema neke posebne filozofije u korištenju. Jednostavno ga koristiš u toploj hrani umjesto drugih masnoća.
Recimo, možeš s ghijem lipofilirati začine i dodati u skuhanu rižu. (lipofilirati = u vruću masnoću dodati štogod, konkretno začine, na taj način čarolije iz začina postanu korisnije organizmu)
@marta, vjerojatno se neće tako skoro dogoditi da u modu uđe rotiranje namirnica. Tako jednostavno, a tako zdravo.
Ajde molim te pojasni šta si htio reći. Zaista me zanima o kojim receptima i zamkama govoriš.Citiraj:
Davor prvotno napisa
I meni su fini. A fina mi je i kava - pijem ju svaki dan. I pijem vodu svaki dan.Citiraj:
marta prvotno napisa
I jedem zelenje na salatu. Na ljeto svaki dan jedem paradajze, krastavce, papriku, lubenicu, dinju...
Zašto ne onda i zeleni sok?
anchi, ja mislim da su marta i davor imali na umu nešto ovako:
ili ovakoCitiraj:
na kraju dana kad zbrojim koliko sam popila zelenog soka, ispadne oko 3 litre. meni koja prije godine dana na ovim temperaturama nisam popila niti 2 dcl, to je itekakav napredak.
Citiraj:
Litru popijem u vremenu 7:30 - 8:30, a oko 10:00 pojedem 3 banane. Onda sam mislio da sa te 3 banane mogu napraviti jos bar litru ZKSoka, pa piti 2 litre dok sam na poslu
Mislio sam na uzastopno korištenje istih sastojaka iz dana u dan, a to je loše.
Pa recimo, makrobiotičari se s ovim ne slažu. Postoji više načina kuhanja namirnica, kraće, duže, kuhanje na pari... kuhanje nužno ne znači iskuhati dušu iz namirnica. Svježe salate u makrobiotičkoj prehrani se koriste u malim količinama, a žitarice (prvenstveno smeđa riža) su najzastupljenije. Naravno, kuhane. :-)Citiraj:
Davor prvotno napisa
Koliko sam čula, fitinska kiselina u malim količinama povoljno djeluje na zdravlje. Naravno da ne treba svakodnevno pojesti kantu posija ni drugih cjelovitih džidža, već sve jesti umjereno i raznoliko.Citiraj:
Davor prvotno napisa
Svaki smjer u prehrani ako je dobro promišljen u svakom slučaju je bolji od modernog načina prehrane sa puno polugotovih/rafiniranih i ostalih proizvoda. I makorobitika također. Ali ja sam nekako mišljenja da makrobiotika nije idealna za svakoga,jednako kao što ni vegetarijanstvo nije za svakoga. Nismo svi jednaki, niti svi jedanko toleriramo puno žitarica u prehrani. Po meni to ne znači da je makrobiotika (ili bilo koji razuman smjer) loš sam po sebi, ali jednostavno individualni pristup bi bio puno idealniji.Citiraj:
n.grace prvotno napisa
Slažem se.Citiraj:
sirius prvotno napisa
Nisam makrobiotičar, ni vegetarijanac. Navela sam primjer makrobiotike jer sam željela istaknuti da i smjerovi u prehrani koji imaju svrhu poboljšanja zdravlja i kvalitete življenja imaju oprečne stavove. Ja sam potpuno za individualan pristup, i nisam za isticanje nekakvih loših kemijskih supstanci u hrani, jer možemo u baš svakoj namirnici izdvojiti supstancu koja je loša za zdravlje, ma kako zdrava ta namirnica bila. Zato mi je suvišno pričati o fitinskim i drugim kiselinama - ako povremeno pojedemo komad kruha s posijama ili lanenim sjemenkama, ne razumijem kako to može loše utjecati na zdravlje? Ponavljam, mislim da ne možemo pogriješiti ako jedemo umjereno i raznoliko. Niti navaliti na sirovo, niti na zelene sokove, ni na (pre)kuhano, prženo...
Upravo zato što slika nije crno/bijela, ni priča o posijama ne bi bila potpuna bez znanja o fitazi, enzimu koji se brine da ovo što pišeš bude točno. Maaaali problemčić s fitazom je da, kao i svi ostali enzimi, strada u kuhanju i sasvim je svejedno jesu li posije kuhane na pari ili su umočene u vruću čokoladu. Bez fitaze radi se o mrtvoj prirodi bez ikakvih povoljnih učinaka. Postoje zato postupci kojima se postižu znatna poboljšanja. O tome više detalja malo kasnije.Citiraj:
n.grace prvotno napisa
Evo došlo je malo kasnije :lol:
Veza između gubitka minerala i cjelovitog zrnja i orašastih plodova je fitinska kiselina, odnosno fitati koji se nalaze većinom u vanjskoj ovojnici zrna http://en.wikipedia.org/wiki/Phytic_acid
Problem je što fitinska kiselina kelira minerale iz hrane i čini ih neupotrebljivima.
Fitate donekle neutralizira kalcij i fora je da baš SVE tradicionalne kuhinje koje se hrane zrnjem imaju izvor kalcija. U našim uvjetima to je mlijeko i mliječni proizvodi, a u istočnoj Aziji to je sezam (i u Kini svinjska rebarca :lol:).
Fitinska kiselina se smatra antinutrijentom i neutralizira ju enzim fitaza. Najbolji dio ove priče je da praktično sve namirnice u kojima se nalazi fitinska kiselina uglavnom sadrže i fitazu, enzim koji razvaljuje fitate - pod uvjetom da mu se dade prilika. SVI enzimi stradaju u potpunosti na temperaturama iznad 60°C. Fitaza ima najviše uspjeha na temperaturama klijanja (~35°C +/- 10°C) i u kiselom okolišu. Postoje studije utjecaja različitih laktobakterija (jogurta) na uspjeh ovog postupka, a jedna od njih pametno zaključuje da je sasvim svejedno o kojoj mliječnoj kulturi se radi i da je jedino bitna - mliječna kiselina.
Sve tradicionalne pripreme jela sa zrnjem podrazumijevaju neki od postupaka dodatne neutralizacije fitinske kiseline:
- uklanjanje ljuske na grahoricama u Indiji (dal)
- namakanje zrnja u nebrojenim primjerima svugdje po svijetu, npr. koljivo u našim i nešto istočnijim krajevima, kutia u Ukrajini, Bjelorusiji itd.
- "kiseli" kruh, a u mojem slučaju biga (za pravi kiseli kruh nije dovoljno samo staviti aditiv, nego treba stvarno proći dugu fermentaciju od nekoliko sati)
- fermentirano zrnje (razni primjeri od Afrike do Japana i šire)
...
Sumarum: cjelovite namirnice su OK ako se aktivira enzim fitaza i ako se takve namirnice kombiniraju s izvorom kalcija.
Napomene:
Posije su industrijski otpad koji ne bi smio imati nikakve veze sa zdravom hranom, a ipak...
Smeđa riža je posebno bogata fitinskom kiselinom i apsolutno je loša namirnica ako se samo skuha. Već namočena na GABA način (o tome sam već pisao) je neusporedivo bolja. Najbrža GABA riža se dobije za 4 sata na 40°C (u termosici).
U dućanu nikada ne kupujte tamne kruhove jer su u najboljem slučaju samo ofarbani bijeli. Jedini pravi kruh od tamnog brašna je "kiseli" ili na biga način (zapravo ista stvar).
Sojino i ostala "mlijeka" od zrnja su ... nastala pomoću nasilja korištenjem zrnja u izvornom i termički obrađenom stanju. Dakle odlična su za izbjegavanje.
U famoznim knusperima čokolada je zdravija namirnica od hrskavih džidža koje se unutra nalaze, a ne bi čovjek rekao ...
Ako djeci dajete cerealije za doručak (koje su teorecki strahovito zdrave :lol: ), sjetite se večer prije natopiti ih u jogurt ili jogurt s vodom. Takve su stvarno zdrave. Bez zezanja. Kokičano zrnje ne spada ovdje nego u kategoriju koja slijedi. Nažalost.
Najgore od najgoreg: ekstrudirani proizvodi od cjelovitog zrnja. Sadrže svu fitinsku kiselinu i 0 fitaze. Tu nažalost spada i famozni "stiropor" od cjelovite riže - OK je za rekreativnu upotrebu, ali postaje problem ako je svaki dan na stolu.
Hm, a što je onda sa željezom koje se teže apsorbira ako se konzumira uz mliječne proizvode?Citiraj:
Davor prvotno napisa
Komplicirano, sve u svemu.
MI žitarice jedemo uglavnom kuhane (žgance, ječam-griz, proso, kvinoju, rižu). I kokice, iz šerpe:lol:
Eh da, i zobeno mlijeko (homemade) s kojim hladim već napravljeni griz (grizom nazivamo sve žitarice).
Davore, a klice, one suhe, fine, slatke? Moje dijete umače prstiće i jede ih kao neke mrvice.
Meni bi bilo zanimljivo da Davor pocne pisati i na temi: Sto danas kuhate? Dobro, mozda ne kuha on, al kuha njegova zena. :)
Bravo Demi! Potpisujem!Citiraj:
Demi prvotno napisa
Koliko sam shvatila, Davor je na ayurvedskom načinu prehrane.
Ja sam ove godine počela otkrivati makrobiotiku, a s druge strane i ayurvedu.
Nekako mi se kombinacija ta dva načina baš sviđa :-)