Učenje u školi to podrazumijeva. Naravno da ovisi i o profesoru i o sustavu, ali ovisi i o nama i o djeci i o načinima na koje učimo djecu da uče i o stvarima koje od njih očekujemo.
 |
|||
|
|
|||
Učenje u školi to podrazumijeva. Naravno da ovisi i o profesoru i o sustavu, ali ovisi i o nama i o djeci i o načinima na koje učimo djecu da uče i o stvarima koje od njih očekujemo.
tocno takoMima prvotno napisa
E pa sad cu ja tjerat mak na konac, pa cu rec da se po meni iz navedene recenice ne iscitava Holdenova buntovnost. Mozda Holden je buntovan inace (u djelu) ali ja iz ovih recenica iscitavam neke druge osobine.
Ako su htjeli testirati da li znaju je li Holden buntovan, onda su mogli ili nac citat gdje se vidi da je buntovan pa pitati ili fino u glavu pitanje: "Holden je bio a) buntovan b) miran ko bubica c) ... d)..." pa tko zna - zna.
Ovako je u najmanju ruku zbunjujuce, igraju se igre "mislim da ste ovim pitanjem mislili me pitati nesto nesto drugo nego ste me uistinu pitali..."
valjda SE PODRAZUMIJEVA da su pročitali jednu od NAJVAŽNIJIH knjiga svačijeg djetinjstva....psovatću :D
Pa ne znam, meni se čini da je želja da razoriš sve što postoji - buntovnost.
ma je lakši program u strukovnim, ali i one se međusobno razlikuju. a maturanti u strukovnim isto imaju opciju izabrati višu razinu, ako željeni fakultet to traži. ali onda uz pretpostavku da se spremaju dulje od mjesec dana.
ako je netko pročitao lovca u žitu i shvatio ga, onda mu ni ne treba ovaj tekst gore, več samo ta rečenica i jedini odgovor koji će dati je B.
isto vrijedi za sva ostala pitanja, na obe razine. bez obzira u kojoj školi.
zašto bi pročitali
jel to lektira u strukovnim školama? nije.
jel moraš pročitati knjigu da bi znao odgovor na pitanje?
bome ne moraš.
meni je ovaj odgovor najlogičniji.
pitanja su mi, onako, triki, ne traže da si pročitao. ko na kvizu.
E pa - ja eto nisam procitala. Ne znam zasto. Nekako sam je preskocila. Sad bar znam jos jedan razlog (referencu, kontekst) zasto dr Strangelove jasi na bombi
No dobro, uvjerili ste me da je odgovor "buntovnost" i da svi koji su procitali knjigu su morali i nauciti da je Holden buntovan, pa eto pitanje osobina Holdena, jedan od odgovora je "buntovnost" - znaci, odgovor je "buntovan".
Niste me uvjerili da se iz onog citata iscitava buntovnost, meni nikako zelja za unistenjem svijeta i jahanje na atomskoj bombi nije buntovnost nego nesto drugo (vidjeti gore asocijaciju na dr Strangelove).
x
ne treba ti knjiga.
Posljednje uređivanje od cvijeta73 : 29.05.2012. at 11:28
Pa da, kad sam vidjela ispitna pitanja meni je to bio prvi dojam - hej, pa ovi nisu od lektire trebali pročitati gotovo ništa, bitno je samo da SADA na ispitu pažljivo pročitaju odlomke teksta...
Ako je Lovac u žitu lektira, onda ju jesu morali pročitati. Ne vjerujem da su imali pitanja iz djela koja nisu morali pročitati.
cvijeta, jel se moglo iz strukovne škole upisat FF prije štajaznam 10 godina, bez puno dodatnog učenja? NIJE. Zašto bi se moglo sada?
pa to ja govorim. zato što ti ne treba pročitati lovca u žitu, ni glembajeve da bi odgovorio na ta pitanja.
ja ne kužim zašto djeca koja idu u štajaznam elektrostrojarsku SŠ i upisati će strojarstvo, idu na A razinu mature?
e, da, u pravu si, ali trebaju znati razumijeti pročitano. a to je poanta. nije poanta samo biti siguran da su pročitali
a čitanjem se nauči razumijeti.
Posljednje uređivanje od krumpiric : 29.05.2012. at 11:40
zato što će masa gimnazijalaca isto upisat strojarstvo, a oni idu na A razinu (većina) po defaultu. i onda ovi iz elektrostrojarske nemaju šanse sa B razinom.
a sigurno u elektrostrojarskoj ima i onih koji bidu studirat povijest na FF.
pa ne gleda se hrvatski za strojarstvo, matematika, fizika i opći u.
Oni što idu na povijest, oni se moraju dodatno pripremat, svakako, pa ići na A razinu.
Moraju pročitati Lovca u žitu. Ne mogu znati na primjer tko je D.B. ako nisu pročitali knjigu.
Kao što ne mogu znati kome se Hektor obraća u pitanju iz Ilijade, jer se u tekstu ne spominje ime Paris.
Pitanja su - čini mi se - kombinacija poznavanja činjenica o djelu, razumijevanja pročitanog i teorije književnosti, i to mi se čini OK.
šta ne ide hrvatski baš svuda ? eto , nisam znala to. onda stvarno nema smisla.
Osim toga, onome tko pročita knjigu pitanje o Holdenovoj osobnosti nije nimalo zbunjujuće, kao što mu nije zbunjijuće niti pitanje o Gregoru Samsi (koje je koliko mi se čini baš navedeno kao zbunjujuće).
(uopće, onome tko zna nešto o Kafki niti jedno pitanje o G. Samsi nije niti najmanje zbunjujuće)
pa da, boys, sigurno su tehničari bolji u fizici od dijela jezičara, zaštone
ali ne mogu biti u jezicima dovoljno dobri da dobro napišu A razinu, ako se nisu dodatno pripremali.
xx
ok, jasno je da smo ili ćemo bit strogi roditelji
Ovisi o svim tim faktorima, točno...
Samo, ako se petice nižu iz vedra neba, teško će ti dijete povjerovati da ipak ne radi dovoljno, i njegovo znanje ipak nije dovoljno dobro.
Ja konkretno nemam takvo iskustvo, moji idu u zahtjevnu školu (odnosno, imam i ovakvo iskustvo na jednom ekstremnom slučaju u školi, i znam koliko je svima doma biklo teško ispravljati posljedice).
Fakulteti biraju koju će razinu mature tražiti. Moj (tehnički) faks je nažalost, nažalost izabrao razinu B. Moj Zavod je stajališta da je nužno tražiti razinu A.
nekad se i nižu petice koje realno to ne bi trebale biti. dapače, vrlo često. a realno stanje kad tad izađe na vidjelo.
biti odličan učenik u hrvatskoj, bilo u osnovnoj ili srednjoj školi je danas vrlo relativno.
Evo značenja ocjena iz Okvirnoga nacionalnoga kurikuluma. Lijepo piše značenje svake ocjene. Budući da većina naših učenika postiže odličan uspjeh, mislim da smo mi narod GENIJALACA.
Ljestvica školskih ocjena izriče se brojkama i riječima. Svakoj brojci pridružuje se jedna ili dvije riječi
koje pobliže opisuju značenje brojke. Smisao pridruživanja pojedine ocjene kakvu rezultatu ili
učenikovoj aktivnosti jest usklađenost s opisima pridruženima brojci (dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo
dobro – 4, izvrsno – 5).
Ono čime je ocjenjivač zadovoljan opisuje se riječju (ocjenom)
dobro. To znači da je ocjenjivač
zadovoljan učenikovim postignućem, tj. da je učenik napravio ono što se očekivalo, odnosno
uglavnom sve što je opisano u obrazovnomu standardu za nastavni predmet, modul ili određenu
kompetenciju (socijalnu, učiti kako učiti ili drugu).
Tek ako kakav učenikov rad, odnosno ispitni rezultat nadmašuje očekivanja to se opisuje riječima
(ocjenom)
vrlo dobro, što bi trebalo značiti da je ispitivač zadovoljan iznad svojih očekivanja, odnosno
da učenikovo postignuće zahtijeva isticanje kvalitete rada i uložena napora. Takvi učenici na kraju
polugodišta ili školske godine mogu dobiti i posebna pismena priznanja od razrednika ili školskih
ravnatelja.
Ako se koji učenici posebno istaknu originalnošću i kvalitetom svojega rada, uloženim naporom i
čime sličnim što se ističe u odnosu na ostale, to označavamo riječima (ocjenom)
izvrsno ili odlično.
Takvih obično nema mnogo pa, prema tome, ni tu riječ, odnosno ocjenu ne bi trebalo odveć često
dodjeljivati za postignute rezultate, odnosno ne bi ju se trebalo dijeliti veliku broju učenikâ jer se uz
takvo pretjerivanje gubi smisao istinskoga značenja te ocjene.
Riječ
dovoljan dodjeljuje se uz ocjenu 2, a to znači da se procjenjuje da učenik može i treba postići
više, odnosno da se od njega očekuje bolji uspjeh i, k tomu, dodatni napor. To također znači da je
učenik dostigao postignuće toliko da zadovoljava minimum što je svim učenicima poznat kao
polazište za ocjenjivanje ili je to, pak, nekim učenicima najviše (maksimum) što mogu dosegnuti. U
strukovnim školama taj minimum treba biti opisan kompetencijama koje učenik treba postići
odnosno kvalitetom radova (proizvoda) koje učenik treba napraviti.
Zbog novih uloga koje će školske ocjene imati u pedagoškomu vođenju nastavnoga procesa tijekom
obveznoga školovanja, treba izbjegavati prečesto dodjeljivanje najviših ocjena jer se gubi pedagoški
i dokimološki smisao i uloga školskih ocjena.
Posljednje uređivanje od laura29 : 29.05.2012. at 12:30
baš sam išla malo gledati.
strojarstvo i brodogradnaj u rijeci traže B razinu svih, i matematike.
medicina isto B razinu svega.
al to je valjda jer ionako nitko ne želi na strojarstvo i brodogradnju pa ajd da netko hoće upisati.
pretpostavljam da ovisi o konkurenciji, o navali studenata.
gledam, ekonomija u zg traži A razinu hrvatskog, u rijeci B razinu.
arhitektura traži A razinu svega. upisuju 30 studenata godišnje.
valjda je to zato.
uvjerila si me
Totalni potpis na Mimu.
Ne razumijem uopce ideju da s ide na maturu ako se nije lektiru pročitalo. Il bi oni tamo obzirno trebali pitat svakog maturanta:
-Oprosti mileni, jesi li pročitao Ilijadu? Na popisu je, ali ako nisi, mi ćemo ljubazno izbaciti ta pitanja iz tvog testa.
marta, nisi me shvatila.
meni se činilo da nisi TREBAO uopće pročitati lektiru, a da bi točno odgovorio na pitanja.
da su pitanja bila prelagana. glupa. a opet triki, da zahebu djecu. koliko je bilo ribara? nije dvoje nego ima i treći, koji ih zove na barku.
ne moraš pročitati glembajeve da bi iz ulomka shvatio da je barunica odnijela tepih, da bi odgovorio na sva pitanja uostalom. dovoljan ti je taj odlomčić.
al dobro, išla sam malo detaljnije gledati, pa sam se s mimom složila.
mene zanima, ako nisu čitali lektiru, kako su, pobogu, došli do mature, tj. odakle im pozitivne ocjene iz HJ sve 4 godine?
a di ti živiš
mislim da bi se po razredima na prste jedne ruke mogli pobrojati ucenici koji citaju lektiru
Bit će da si u srednjoj školi imala sreće s dobrim i odgovornim profesorom hj.
Moj stariji kolega koji je nedavno otišao u mirovinu uvijek je govorio da se ukupno znanje čovječanstva ne povećava, nego u idealnom slučaju ostaje isto, a velika je vjerojatnost da se smanjuje.
Kad ovo čitam (ne tvoj post nego cijeli topic) vidim da je čovjek debelo u pravu (jedan od stare generacije intelektualaca koja bi sigurno bez ikakve pripreme lijevom nogom riješila ovaj test sa barem 80%, ako ne i više).
Posljednje uređivanje od Peterlin : 29.05.2012. at 13:10
riješili bi mi svi.
mene je stvarno malo i strah budućnosti.
Bome imaš razloga za to...
a i ja se pitam. i jesam, ja sam imala sreće sa divnom profesoricom HJ koja je jako dobro znala kako provjeriti dal si pročitao knjigu ili neku recenziju na 10 strana. i svi su čitali.a di ti živiš
takvih profesora očito nema dovoljno. iz bilo kojeg predmeta. u bilo kojoj školi. kad pogledam nivo stečenog znanja ovih novih generacija, ja to još pet godina ne bi pustila iz škole.
Trebamo svi skupa od svoje djece počet tražit i očekivat više. Ali zato treba i davat više. Svaka razina obrazovanja ima svoje razloge i izgovore zašto je to nemoguće ili baš nezgodno.
super napisano.
Debeli potpis.
Prije nekoliko godina razgovarala sam s iskusnom sveučilišnom profesoricom o ovome. I dobro sam zapamtila kad je rekla da svi skupa ne želimo da našoj djeci bude teško, pa onda nije čudno sve manjkavije znanje za koje se treba potruditi na svim razinama. Ne mogu se otrgnuti dojmu da lagano popuštnje iz nekog (pa i opravdanog) razloga pokreće lavinu koju je teško zaustaviti.
Ili malo prozaičnije. Kad sveučilišni profesori raspravljaju kako povećati prolaznost, a nigdje u diskusiji ni riječi o boljem znanju, osim od poneke izuzetne face.
edit: ne da pobijam ovo od sis, nego hoću reći da je milijun slojeva
Posljednje uređivanje od vertex : 29.05.2012. at 13:46
ja ne znam sto bi rekla.
nije mi jasno kao ni vama sta njima nije jasno. sta ih muci?
za ispit trebali ste u 4 godine procitati to i to.
i sad pazi pitali su ih to sto su trebali procitati.
radila sam jedno vrijeme sa studentima na dvosemestralnom kolegiju. i na kraju bi imali kolokvij usmeni iz vjezbi. kad bi mi mi rekla ali to smo radlil na prosloj godini (III i IV semestar) ja bi poludila. radi se o biokemiji. moje odgovor bi bio pa i slova ste ucili u prvom osnovne pa ih jos uvijek znate
dakle povrsnost je sve veca i veca. informacije se googlaju, ne traze u knjigama i sl.
valjda je i ovaj ispit trebao biti koncipiran da su im ponudili 1000 pitanja od kojih ce na samom ispitu biti 100. objaviti 2 mjeseca prije, pa nek se spreme i to je to. niko ne b i digao bunu.
upravo je konkretna karakterizacija holdena kao buntovnog podatak koji bi se mogao naci u sazetku lektire na internetu. ocito se nije znalo kakvo se znanje i na koji nacin nastoji provjeriti.
kad sastavljaci pitanja i mnogoclana povjerenstva dozvole sebi greske u obliku pitanja sa vise tocnih odgovora od kojih se priznaje jedan, ne cini mi se u redu komentirati povrsnost danasnjih maturanata.
ja sam fakultetski obrazovana žena, u srednjoj sam bila odlikašica. nisam nikad pročitala ilijadu. lovca u žitu sam pročitala u osnovnoj školi i bila mi je genijalna knjiga, ali garant do 4. srednje nisam se više sjećala detalja. dolazim iz sustava gdje nema lektire, gdje svaka škola, svaki nastavnik/profesor odabere što će razred čitati (obično to i ovisi o tome koji "set" knjiga škola ima, ne ide se u nabavu svake godine), ali rijetko se desilo da su sve škole čitale isto, osim u par primjera Shakespeareovih drama, tu su određene bile popularne pa bi ih se čitalo u više škola.
da, razumijevanje, da, pismenost, ali ne samo banalno učenje napamet onog što je netko rekao da svi trebaju znati.
SAT, američka matura, nema ni jedno pitanje o određenim književnim dijelima nego se razumijevanje testira na druge načine. U Kanadi nema mature (bar ne još).
ova ideja o obaveznoj lektiri u cijeloj zemlji mi je malo "we are borg"... pa mi smo za lektiru uvijek sami birali knjigu koju ćemo čitati, koju god, samo je učiteljica morala odobriti da je ok prije nego smo počeli. to smo recimo 3-4 puta na godinu. onda bismo jednu ili dvije knjige na godinu pročitali kao razred (čitali doma pa raspravljali skupa o pojedinim dijelovima).
pa test je baš napian da se može ranigrati bubanje napamet i razumjevanje pročitanog, a ako hoćeš selektivn očitati to ipak nije trud za peticu, možeš, ali po cijenu ocjene. Ja z protesta nisam pročitala jednu lektiru i imala sam ocjenu niže na maturi, a inače 4 godine sve 5 i držala seminare i dopunsku svako malo, ali eto odabrala sam svoj luksuz i platila. Ne nisam se žalila ministru.
meni je ovo, iskreno, katastrofa.
neka djela se jednostavno moraju pročitati. teško da ćeš uzeti dostojevskog i čitati ga s 30 godina. uopće ga čitati ako te netko ne natjera. sjećam se dan danas oduševljenja nakon prvotne muke od toga što moram čitati zločin i kaznu. ili krležu.
to je moje mišljenje.
naravno, nisu svi isti, možda ti amerikanci čitaju inicijativno camusa, tolstoja, kafku.
klasici svjetske književnosti su - klasici.
nisu bez vraga klasici.
nije to ništa borg.
to je pismenost.
kao što svi, u cijeloj zemlji, moraju znati razlomke. tako svi, u cijeloj zemlji, moraju pročitati krležu.
Danci, kod nas je stvar drugacije postavljena. Zna se sto spada u srednjoškolsku lektiru i zna se da ce ta ista lektira biti na testu i nema u tome nista sporno. Pravila igre su poznata.
Nije netko trazio da analiziraju nesto sto u skoli nisu obradjivali i za što nisu čuli do mature.
Ja čekam četrdesete da pročitam Dostojevskog, obzirom da ga nisam čitala u srednjoj nego prepisala kao i većina iz mog razreda.
Svatko je sam odabrao što će čitati, ili...? Po kojemu kriteriju jedno dijete u OŠ može odabrati što će čitati? Kako je onda izgledao sat lektire ako su učenici čitali različite naslove?
Nažalost, u većine školaraca ne postoji želja za čitanjem knjiga. Većina će je pročitati tek ako mora; svaka čast izuzecima koji još u ranoj dobi samoinicijativno čitaju naslove izvan obvezne lektire.
Kao tinejdžerku me Dostojevski oduševio (a oduševljenje još nije prošlo). Dok sam čitala Zločin i kaznu, ustajala sam od knjige samo da bih jela. Svakako pročitaj i prije četrdesete (takvo oduševljenje izazvao je i Andrićev roman Na Drini ćuprija i Selimovićev Derviš ili smrt - nisu u lektiri).Ja čekam četrdesete da pročitam Dostojevskog, obzirom da ga nisam čitala u srednjoj nego prepisala kao i većina iz mog razreda.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
