novi kriteriji za upis u srednje škole

[Peterlin]

ma znaš šta
ne bih razmišljala o tome da ona nije zagrizla za zanimanje/fakultet na koji primaju jako mali broj ljudi
ok, ima hrpu vremena pred sobom (8 godina još), ali ona baš za to i ima predispozicije
i šta onda?

a fakat sam glupa, o čemu ja razmišljam...

E, tu smo negdje... Mene više brine trebam li starijega odgovarati od strukovne škole i tjerati ga u gimnaziju, ali obzirom da je on sebi odabrao tehničku školu koja mu je po mjeri, nek ide... Dat će dokumente i u gimnaziju, pa kak ispadne.

Brine me mlađe dijete, koje od malih nogu govori o studiju šumarstva (s idejom da ide raditi na Krk ili u NP Paklenica ) jer nemam pojma što da mu savjetujem... On bi bio dobar glumac ili novinar, ali nisam sigurna da bi me baš oduševilo da to ide i studirati. Nekako si mislim da to može postati s bilo kojom strukom, a obrnuto ne vrijedi... Tja, vidjet ćemo.

[ninik]

na križanićevoj 4 su II i VII gimanzija, obje opće...na 4a su XVI. jezična i klasična gimnazija.

[apricot]

znači, kultura iskočila ispred jezične!
bome...

ja volim obje škole u križanićevoj (u obje smo išli i muž i ja)
i još su mi taman u centru grada, što nije za odbaciti
lokacija izvrsna, prometna povezanost...

ali, treba upasti

[ivarica]

E, tu smo negdje... Mene više brine trebam li starijega odgovarati od strukovne škole i tjerati ga u gimnaziju, ali obzirom da je on sebi odabrao tehničku školu koja mu je po mjeri, nek ide... Dat će dokumente i u gimnaziju, pa kak ispadne.

Brine me mlađe dijete, koje od malih nogu govori o studiju šumarstva (s idejom da ide raditi na Krk ili u NP Paklenica ) jer nemam pojma što da mu savjetujem... On bi bio dobar glumac ili novinar, ali nisam sigurna da bi me baš oduševilo da to ide i studirati. Nekako si mislim da to može postati s bilo kojom strukom, a obrnuto ne vrijedi... Tja, vidjet ćemo.

peterlin, nema "davanja dokumenata"
od lani je uveden e-upis, odabires 6 skola, ali jedna je ona koja ti je prva
u nekom trenutku prije zakljucivanja upisa ipak trebas odluciti koja ti je ta jedna

[Mima]

Da, zanimljivo da je Kultura (doduše ne kužim jel' to 7. ili 2.) "jača" od jezične.
I ne znam što je to u Habdelićevoj, toga se ne sjećam iz davnih dana.

[Peterlin]

peterlin, nema "davanja dokumenata"
od lani je uveden e-upis, odabires 6 skola, ali jedna je ona koja ti je prva
u nekom trenutku prije zakljucivanja upisa ipak trebas odluciti koja ti je ta jedna

Joj, imaš pravo, to mi je kolega lani pričao...a ja kokoš zaboravila. Fala! Ali kad je moj stariji u pitanju -taj će znati sve o upisu puno bolje nego ja.

[Jurana]

Koliko je to malo ljudi, apricot? Na tom fakultetu?

[tanja_b]

Da, zanimljivo da je Kultura (doduše ne kužim jel' to 7. ili 2.) "jača" od jezične.
I ne znam što je to u Habdelićevoj, toga se ne sjećam iz davnih dana.

Nekadašnja šuvarovska "Kultura" su danas dvije gimnazije - 2. i 7., svaka u svom turnusu.

Habdelićeva se, mislim, probila dobrim uspjehom na državnoj maturi, a možda i još nečime, ne znam.

[apricot]

Koliko je to malo ljudi, apricot? Na tom fakultetu?

mislim 25

[Mima]

Nekadašnja šuvarovska "Kultura" su danas dvije gimnazije - 2. i 7., svaka u svom turnusu.

Habdelićeva se, mislim, probila dobrim uspjehom na državnoj maturi, a možda i još nečime, ne znam.

Moja nećakinja ide u tu školu a mislim da se upisala da bi joj bilo lakše u muzičkoj ?! Nisam znala da je ta škola na glasu.

[tanja_b]

Moja nećakinja ide u tu školu a mislim da se upisala da bi joj bilo lakše u muzičkoj ?! Nisam znala da je ta škola na glasu.

Meni se čini da pola te muzičke ide u Habdelićevu baš ih dosta znam koji idu onamo. Mislim da je velika prednost te škole jednosmjenska nastava.

[Jurana]

mislim 25

Nije puno, ali nije ni tako malo, pogotovo ako joj to lezi.

[Mima]

Meni se čini da pola te muzičke ide u Habdelićevu baš ih dosta znam koji idu onamo. Mislim da je velika prednost te škole jednosmjenska nastava.

Daa bravo, u tome je bila stvar, imaju školu samo ujutro, zato se tamo upisala.

[larmama]

da tako je i jedan od predvodnika na izviđačima na upit kako stiže MIOC i izvanškolske aktivnosti rekao pa imam školu samo ujutro. Očito ta jedna smjena puno znači.

[ivarica]

moj sin je dosad imao jednosmjensku nastavu, a u gimnaziji ga ceka dvosmjenska i svaka druga radna subota

iako sad kaze da je jednosmjenska nastava najbolja stvar, svejedno, kaze da jedva ceka doci u gimnaziju odmoriti
(u skoli je od pon do cet do 3.35, samo petkom do 13.05)

[apricot]

koje gimnazije su jednosmjenske
već vidim koji će biti najjači kriterij pri odabiru

[ivarica]

mioc

[apricot]

niš

[techna]

E, tu smo negdje... Mene više brine trebam li starijega odgovarati od strukovne škole i tjerati ga u gimnaziju, ali obzirom da je on sebi odabrao tehničku školu koja mu je po mjeri, nek ide... Dat će dokumente i u gimnaziju, pa kak ispadne.

Brine me mlađe dijete, koje od malih nogu govori o studiju šumarstva (s idejom da ide raditi na Krk ili u NP Paklenica ) jer nemam pojma što da mu savjetujem... On bi bio dobar glumac ili novinar, ali nisam sigurna da bi me baš oduševilo da to ide i studirati. Nekako si mislim da to može postati s bilo kojom strukom, a obrnuto ne vrijedi... Tja, vidjet ćemo.

šumarstvo je prekrasno ali je već dulje vrijeme pri vrhu liste zanimanja u kojima ima najviše nezaposlenih
vjerujem da u NP može raditi i kao ing. biologije, što je ipak traženije zanimanje

[techna]

moj sin je dosad imao jednosmjensku nastavu, a u gimnaziji ga ceka dvosmjenska i svaka druga radna subota

iako sad kaze da je jednosmjenska nastava najbolja stvar, svejedno, kaze da jedva ceka doci u gimnaziju odmoriti
(u skoli je od pon do cet do 3.35, samo petkom do 13.05)

odmoriti od roditelja?

[ivarica]

odmoriti od 9-10 skolskih sati dnevno
odmoriti od roditelja, da

[cvijeta73]

ja sam obožavala tjedan kad je škola bila popodne.

[Mima]

Pa, odmoriti od ranog ustajanja. I moja kći voli školu popodne (premda, ti mali su rano gotovi i kad je popodne, pa ona još ne kuži što znači biti do kasno u školi).
Ali kad ideš paralelno u dve škole onda ti je sigurno radi rasporeda jako važna jednosmjenska nastava.

[cvijeta73]

i kakve su to radne subote po školama

[ivarica]

i kakve su to radne subote po školama

svaku drugu subotu ce imati nastavu, sto tog nema u drugim skolama?

[marta]

Pa, odmoriti od ranog ustajanja. I moja kći voli školu popodne (premda, ti mali su rano gotovi i kad je popodne, pa ona još ne kuži što znači biti do kasno u školi).
Ali kad ideš paralelno u dve škole onda ti je sigurno radi rasporeda jako važna jednosmjenska nastava.

S obzirom na kolicinu skola koje prelaze u jednosmjensku nastavu, puno je lakse organizirati npr. muzicku onima koji i dalje imaju dvosmjensku.

[Mima]

A eto mojoj nećakinji očito nije bilo kad joj je jednosmjenska nastava bila kriterij za odabir škole.

[ivarica]

jednosmjenska je super i za slobodne aktivnosti koje su obicno poslijepodne

[apricot]

uvijek sam mrzila popodnevnu nastavu
izgubljen dan, izgubljen tjedan :mrzim spavati:

a dvosmjenska nastava bi za mene, koja radim od kuće, bila stres kakav ni dijete na prijemnom ne može zamisliti

[seni]

zastaa sam na drugoj strani.
u moje doba mi u miocu uopce nismo strebali (ne mozes matematiku strebati), niti tako puno ucili. i imali smo odlicne prosjeke. a znam i razrede u kojima je jako puno njih jako iznadprosjecno uspijelo u zivotu. tako da nikako ne mislim da je mioc (bila) skola strebera, koji nisu uspjeli u zivotu, jer su kao previse strebali.

[NanoiBeba]

seni, možda smo generacija ?

apri, potpisujem za školu popodne

[Mima]

Ja isto nisam štrebala u MIOCU, ali učila (puno) jesam, a najmanje od svega matematiku.

[annvilli]

E, tu smo negdje... Mene više brine trebam li starijega odgovarati od strukovne škole i tjerati ga u gimnaziju, ali obzirom da je on sebi odabrao tehničku školu koja mu je po mjeri, nek ide... Dat će dokumente i u gimnaziju, pa kak ispadne.

Brine me mlađe dijete, koje od malih nogu govori o studiju šumarstva (s idejom da ide raditi na Krk ili u NP Paklenica ) jer nemam pojma što da mu savjetujem... On bi bio dobar glumac ili novinar, ali nisam sigurna da bi me baš oduševilo da to ide i studirati. Nekako si mislim da to može postati s bilo kojom strukom, a obrnuto ne vrijedi... Tja, vidjet ćemo.

Treba uzeti u obzir da se danas iz tehničke škole jako teško upisati na faks jer ni jedna od tehničkih nema program iz matematike kakav imaju gimnazije i to je za maturu teško nadoknaditi i naučiti sam. a i na faksu je teže položiti te predmete bez dobrog predznanja.

a što se tiče same teme, ja bih rekla da dijete koje svaki dan ima neku dodatnu aktivnost za to i treba biti nagrađeno. nije isto ako s 5.0 prođe netko tko je imao svaki dan manje vremena za učenje i uz to vježbao svoj instrument ili strani jezik, ili netko tko nije imao ništa osim škole.

[annvilli]

nisam sigurna koliko je bodovanje dodatnih predmeta ok ili ne, ne mogu nijednu stranu bas prigrliti, ali zasigurno novim sistemom bodovanja nije omogucen ravnopravan upis svima, tj bar ovima dolje navedenima nije
- DJECI KOJA NE IDU NA VJERONAUK - prosjecna ocjena iz vjeronauka (bilo kojeg, ne samo katolickog) je daleko veca od prosjecnog opceg uspjeha, tj popravlja uspjeh onoj djeci koja idu na vjeronauk. time su djeca koja nisu vjernici diskriminirana jer u nijednom drugom predmetu koji je izborni, ne radi se o vrijednosnim izborima
- DJECI CIJI SU RODITELJI NIZEOBRAZOVANI - ta djeca imaju znacajno slabiji opci uspjeh od djece visokoobrazovanih roditelja. to je u hr prisutno puno vise nego vani gdje se na tom problemu radi.
- DJECACIMA - jer imaju nizi opci uspjeh u os od djevojcica cime su zakinuti kod upisa u gimnazije (a nisu gluplji, jelda, i nije da manje znaju, jelda)

sad ću ja ispast zločesta, ali slabi uspjeh djece niže obrazovanih roditelja u većini slučajeva nije krivnja škole ili sustava nego jednostavno genetika. niže obrazovani su u pravilu i manje inteligentni pa su im onda i djeca takva, a i roditelji ih često ne potiču dovoljno.
naravno postoje situacije u kojima ljudi jednostavno nisu imali priliku, a bili su sposobni završiti i faks i tko zna što sve, ali to je u današnje vrijeme ipak manjina..

za vjeronauk se slažem

[Mima]

[sirius]

Dobar izbor. I ja cu.

[Zuska]

sad ću ja ispast zločesta, ali slabi uspjeh djece niže obrazovanih roditelja u većini slučajeva nije krivnja škole ili sustava nego jednostavno genetika. niže obrazovani su u pravilu i manje inteligentni pa su im onda i djeca takva, a i roditelji ih često ne potiču dovoljno.
naravno postoje situacije u kojima ljudi jednostavno nisu imali priliku, a bili su sposobni završiti i faks i tko zna što sve, ali to je u današnje vrijeme ipak manjina..

Bogme, Annvilli, vrlo paušalne i opasne tvrdnje. Ako za svoje teze o povezanosti genetike i obrazovanja, i inteligencije i obrazovanja imaš kakve argumente ili dokaze, bilo bi u redu da ih navedeš jerbo ovako olako iznesene zvuče..ajde da budem pristojna...nepristojno i opasno.

Pusti genetiku da se bavi bolestima, obrazovanost je ipak društvena kategorija i ovisi o jako mnogo faktora.
Područje Hrvatske je do 2. svjetskog rata bilo najneobrazovanije područje bivše Austro-Ugarske. Da je tome bilo tako zbog genetike, malo je vjerojatno da bi se u sljedećih nekoliko desetljeća toliki broj stanovništva opismenio, završio škole i fakultete....

"Niža obrazovanost" ima veze s manjom inteligencijom kao što niski ili visoki ljudi imaju veze s manjom inteligencijom. Naprosto su neki visoki ili niski ljudi manje inteligentni pa tako i među niže obrazovanim ljudima zasigurno ima osoba niže inteligencije, a zasigurno i onih čija je inteligencija granična i nikad ne bi mogli završiti neku težu školu.
Međutim, kao što je poznato, svaka prosječno inteligentna osoba može završiti bilo koji fakultet uz volju i trud.

Poznajem jako mnogo pametnih i inteligentnih ljudi koji su stali na srednjoškolskom obrazovanju jer nisu imali volje, želje, financija ili podrške da nastave fakultet, ili su jednostavno htjeli početi zarađivati, ali sam bogme upoznala i veliki broj vrlo prosječnih osoba koje su se visoko školovale ili to pokušale, samo zato što su bili poticane, imale bolje financijske uvjete ili nisu imale mogućnosti za pronalazak posla pa im se studiranje činilo manje lošom opcijom, ili se fakultet jednostavno od njih očekivao, neovisno o njihovoj volji i predispozicijama.
I često mi se to činio nepošteno, ali takav je život.

Ono što se može pronaći u podacima jest to da postoji veća vjerojatnost da će fakultet završiti dijete čiji su roditelji visoko obrazovani. Ali to nije pravilo, jer da je tome tako, vraćam se na početak, onda bi ovo ostala nepismena vukoj....

Također je točno i to da postoje nepoticajne obitelji u kojima se obrazovanje ne smatra vrijednošću. I to je ok, netko treba raditi i poslove koji ne zahtijevaju visoko obrazovanje. Ali sistem bi i djeci iz takvih obitelji, a koja pokazuju volju i sposobnosti, trebao omogućavat pristup obrazovanju, odnosno trebao bi brinuti o tome da takva djeca ne ostaju isključena iz obrazovnog procesa samo zato što njihovi roditelji to žele ili ne razumiju. Danas je ta socijalna isključenost izraženija nego što je to bilo prije, primjerice, 30 godina, prema riječima kolegice koja se bavi upravo tom temom u disertaciji, nadam se da nisam nešto krivo zapamtila.

[maggie34]

sad ću ja ispast zločesta, ali slabi uspjeh djece niže obrazovanih roditelja u većini slučajeva nije krivnja škole ili sustava nego jednostavno genetika. niže obrazovani su u pravilu i manje inteligentni pa su im onda i djeca takva, a i roditelji ih često ne potiču dovoljno.

excuse me...niže obrazovani su i manje inteligentni i to je nasljedna osobina???
u šoku sam.

[Carmina406]

Ok. Možda nije baš tako mislila

Zuska potpisujem skroz jer i ja sam jedna od tih koja je odabrala srednju školu baš da bih mogla što prije zarađivati. Moj prvi izbor je zahtjevao financiranje narednih 8 ili više godina,a i nakon toga tko zna šta bi bilo. Moji roditelji bi mi teško to mogli priuštiti.(Tada)Moj drugi izbor je trogodišnja na sveopće zgražanje šire i uže rodbine(šteta mojih dobrih ocjena) Ali ja sada sa 30 imam 11g radnog staža u svojoj struci i nimalo straha za budućnost,moj kruh je u mojim rukama. Ne kažem da sam inteligentna...samo se hvalim da znam raditi

[annvilli]

Ne tvrdim da su SVI niže obrazovani manje inteligentni.
Kao što sam rekla neki ljudi jednostavno nisu imali uvjete za obrazovanje, unatoč velikom potencijalu. kao što zuska kaže u prošlosti kad puno ljudi nije išlo niti u osnovnu školu je bio ogroman broj neobrazovanih i taj broj se nikako nije mogao povezati s inteligencijom.
ali ako pričamo o djeci koja su sad u osnovnoj školi, a mislila sam da pričamo budući da je tema upis u srednju školu, onda je situacija drukčija jer se roditelji te djece (dakle naše generacije) nisu obrazovali u austrougarskoj. moji roditelji nisu visokoobrazovani upravo zato što nisu imali mogućnost. ali moja generacija je imala besplatno školstvo, škole u blizini ili barem organizirani prijevoz (dok su moji roditelji pješačili kilometrima) i većina ljudi iz mog razreda je upis u srednju školu temeljila isključivo na ocjenama.
oni koji su u osnovnoj školi imali loše ocjene su bili u pravilu niže inteligentni i danas su niže obrazovani.
i danas njihova djeca idu u osnovnu školu i također imaju loše ocjene. ne zato što nakon škole moraju radit na polju i slično kao u 19.stoljeću nego zato što bi im za odličan uspjeh trebalo jako puno rada.

a inteligencija je velikim dijelom uvjetovana genetikom. potražit ću linkove ako nekog zanima, ali to je provjerena činjenica.

[Bubica]

Zabrijala si. Inteligencija jest vecim dojelom genetski uvjetovana, ali niti jedna druga teza ti ne stoji.

[cvijeta73]

annvilli, pričaš gluposti. i škole i fakulteti su prilagođeni prosječnim ljudima, prosječne inteligencije. neš ti koja ti inteligencija treba da završiš npr moj faks, oprostiti će mi sve moje kolegice i kolege
ne moramo do austrougarske, većina nas dva koljena unazad smo sa sela. moje obje none su imale nekih sedam razreda osnovne. obje su odškolovale djecu na teškim fakultetima - arhitektura, elektrotehnika i kemija.
samo, u ono doba, direktor i čistačica iz iste firme su živjeli u istom neboderu, a njihova djeca sjedila zajedno u klupi.

Ono što se može pronaći u podacima jest to da postoji veća vjerojatnost da će fakultet završiti dijete čiji su roditelji visoko obrazovani. Ali to nije pravilo,

očigledno - je.
i to je ono što se treba mijenjati.
i to je ono što mene nervira kad se u osnovnoj školi loptica stalno prebacuje na roditelje. sto put sam o tome ovdje pisala. pa se svimbi nije slagala ne možemo ništa, vezane su nam ruke, roditelji su ti koji bi trebali odgajati djecu. da, trebali bi, ali i škola je odgojna ustanova. tko je kriv ako dijete u petom osnovne ne zna tablicu množenja?

[tangerina]

Al tu nije samo stvar znanja tablice množenja i stvari koje baš pišu u programu.
Na temu slojeva društva iz kojih djeca dolaze i obrazovanja, zanimljivo mi je pisao Malcolm Gladwel u knjizi Izvan prosjeka.
Pričao je o tome kako obrazovani roditelji iz viših slojeva uče djecu kako komunicirati svoje potrebe, kako se izboriti za sebe, predstaviti se i slično, i to jako pomaže kod ostavljanja dojma kod učitelja. Imao je primjer jednog momka koji je valjda najinteligentniji u Americi, ali rođen u vrlo siromašnoj obitelji, i jednostavno nije znao snalaziti se u tom svijetu, i učitelji su zaista za njega nekad mislili da je - glup.

[cvijeta73]

ma da, neke stvari su jednostavno takve i teško promjenjive. svi smo jednaki, al neki su ipak jednakiji od drugih. početne karte s kojima igraš su početne karte.

[Carmina406]

ma da, neke stvari su jednostavno takve i teško promjenjive. svi smo jednaki, al neki su ipak jednakiji od drugih. početne karte s kojima igraš su početne karte.

Baš tako,s tim da ako su početne karte loše treba imati i malo sreće..neki nemaju ni to

Ajme našoj dici ako im se učitelji drže ove teorije o inteligenciji na temelju škole koju su završili roditelji...ajme i ajme

Sjećam se u o.š da smo svi u razredu morali reći razrednici što su nam završili/ili što rade naši roditelji. Ni sad mi nije jasno kakve to ima veze s ičim

[sasa]

grozne se stvari nekad mogu pročitati na forumu. annvilli stvari gledaš jako usko. po mom skromnom osobnom iskustvu niti za tzv. teške fakultete nije potrebna bogznakakva inteligencija već volja i snaga i motivacija sjediti i učiti satima, danima i noćima.
a da li će dijete imati razvijenu motivaciju, želju, svijest o važnosti obrazovanja, svijest o vlastitim željama i sposobnostima ovisi o tonu faktora- inteligencija roditelja s time nema puno veze. da li su svi romi u hrvatskoj neinteligentni, kao najdrastičniji primjer?
ili, u kolikim se samo krajevima ove zemlje i u kolikom se obiteljima još uvijek smatra da za djevojčice visoke škole i nisu toliko važne jer udati će se i imati djecu ionako... kolika djeca kroz medije, okolinu pa i SVOJE roditelje vide da je visoko školovanje počesto u hrvatskoj omalovaženo, vide da im nisko obrazovani roditelji slijedom okolnosti i prilika, poduztnički recimo, odlično žive, znatno bolje od visokoobrazovanih profesora ili liječnika.
i mi možemo tvrditi da je školstvo svima dostupno, da postoje domovi, stipendije, u krajnoj liniji da se uz faks može raditi itd. ali zaboravljamo činjenicu, da nismo svi isto odgajani, niti svi baratamo istim snagama, mehanizmima obrane i tome slično.

[tangerina]

Sjećam se u o.š da smo svi u razredu morali reći razrednici što su nam završili/ili što rade naši roditelji. Ni sad mi nije jasno kakve to ima veze s ičim

Ja mislim da ti to čak piše u imeniku, nek me isprave profesori ako griješim.
Znam da, npr, kad se ideš vjenčat, ostavljaš podatak, i stoji na vjenčanom listu, što si po zanimanju. To je bilo posebno frustrirajuće mom mužu koji tad još nije znao što želi biti kad odraste

[frka]

sinoć sam krenula pisati post koji je počinjao upravo ovako:

annvilli, pričaš gluposti.

al' mi se nije dalo na kraju. mogu potpisati i ostatak cvijetinog posta. inteligencija je dijelom genetski uvjetovana, ali velika većina ljudi je u kategoriji prosječne inteligencije (nek me netko ispravi ako baljezgam, ali mislim da je to unutar +/-1 standardne devijacije - znači prosječan IQ. ispod toga je retardacija, iznad darovitost pa genijalnost). dakle, tu veliku prosječnu većinu (ako se ne varam preko 80%) čine i visoko i nižeobrazovani i nitko od njih nema intelektualnih zapreka za obrazovno usavršavanje. dakle, poveznica socioekonomskog statusa roditelja sa školskim uspjehom djece je nešto sasvim drugo - brkaš lončiće, annvilli.

btw, čitam jučer Gloriju kod zubara i ono članak o Deanu Kotigi - dečko je u OŠ redao loše ocjene, u srednjoj je u zadnji čas ispravljao ne znam koliko jedinica, upao na faks uz plaćanje zbog loših ocjena iz srednje. iz lektire je redovito imao 1 iako je bio najnačitaniji u razredu. genijalac (u oba smisla )!

[sasa]

joj to, to pitanje koliko su nam obrazovani roditelji me prati cijeli život i isto se uvijek pitam čemu to, valjda za neku statističku obradu. i u školama i na faksu i bome na doktoratu prilikom upisa morala sam navesti taj podatak.

[mim]

Zabrijala si. Inteligencija jest vecim dojelom genetski uvjetovana, ali niti jedna druga teza ti ne stoji.

X

Nekadašnje generacije doslovno su "bježale" na faks ako su ikako mogle jer su ustvari bježali od teškog života i neimaštine budući da im je fakultetsko obrazovanje omogućavalo dobar posao i dobru plaću, a ne rad na zemlji i vječnu borbu za dinar. Jedan dio moje obitelji kaže da im je to bio ogroman motiv za obrazovanje. To i odgovornost prema roditeljima koji su im u besparici ipak nekako omogućavali školovanje. Svi su postali jako uspješni u svom zvanju i odmakli se daleko od svojih roditelja. Isto tako mislim da je djetetu koje odrasta u obitelji u kojoj su roditelji fakultetski obrazovani faks logičan slijed obrazovanja pa se on podrazumjeva sam po sebi i smatra se normalnim da dijete iz dobrostojeće obitelji intelektualaca jednostavno ide na faks. Također, ako dijete vidi da se rano može zaraditi sa srednjom školom može odabrati i to-pogotovo ako ga roditelji "ne guraju" naprijed jer i sami rade solidne poslove s pristojnom plaćom i SSS. Sve to s inteligencijom nema baš previše veze.

U svojoj obitelji najinteligentnijim smatram svog pradjeda koji je s 4 razreda osnovne škole bio izrazito napredan po pitanju razmišljanja i djelovanja, a to zaista nigdje nije imao prilike naučiti. Snalaženje u novonastalim okolnostima njemu je bio prirodni dar i da je imao mogućnost školovanja vjerojatno bi daleko dogurao. Ili ne bi jer bi njegovu inovativnost i mogućnost zaključivanja "ubio" školski sustav...