Ma zezam se, znam da je vrtić državni, ali asociralo me na dečke s Knežije koji rano nauče kamate.
Ma zezam se, znam da je vrtić državni, ali asociralo me na dečke s Knežije koji rano nauče kamate.
baš sad gledam kako je ove godine za upis u II. trebalo "samo" 77.30 bodova, a prošle godine je trebalo preko 79
Radi toga jer su se djeca upisivala s toliko bodova
I mene je čudilo pred dvije godine kak su djeca godinu prije imala većinom 78+ bodova
E pa meni to nije normalno.
A kak se uopće dođe do takve informacije? Kak se uopće škole uspoređuju po zahtjevnosti? Osim legendarne prof. latinskog? V.ta traži od djece toliko više od drugih škola ili je to sad već "legenda" u Zagrebu? Ili 26 lektira, i o tome se govori.
Pa ne šeću djeca iz škole u školu pa da mogu uspoređivat.
da, i mene to zanima
ja sam podlegla toj "histeriji" oko V. i prenjela je na svoje dijete
tako da V. nije bila ni u jednoj kombinaciji
Moja je odmah odbacila V jer je u njenoj okolini to bila škola na crnoj listi. Ja sam joj čak govorila da su to možda krive informacije no nije vrijedilo. Uopće ju nije željela staviti na listu. A upola joj je bila bliže nego ona u koju se upisala.
Posljednje uređivanje od larmama : 19.09.2018. at 22:15
pa ne znam kako. moj je ,dok je trenirao,bio najmladji u svojoj dobnoj skupini=puno stsrijih prijatelja koji su prenosili svoja iskustva i iskustva svojih vrsnjaka. frend koji je od njega stariji godinu i pol i isao u V kad je moj bio osmas mu je otvoreno rekaoda se ne upiše tu,moj je baš htio.
Djeca upisuju V. tu. Al isto kruži ta fama o njoj. Da je to baš tak, valjda škola ne bi imala učenika.
Pitam se krene li ta priča i onda se nastavi tako godinama.
Kaj druge škole nisu zahtjevne? Ili samo učenici i njihovi roditelji o tome ne pričaju?
on je godinama pricao o arhitekturi. par frendova i poznanika ahrića (jedan je asistent na faksu bio) su ,kad su to culi to, zakljucili da ide u V onda. sad vise ne prica o arh nego o medicini,kao i pola razreda.
sogor je davno zavrsio V , pricao mu je koji je to dril,ovom nije bilo bitno. a ne cini mi se ni da bas jako pati. ne znam jel u pitanju ljubav ili navika,ali cini se sretan. ali da je dril strasan,je.
Od ljudi koji su završili V. sam iz dva različita izvora čula da dosta njihovih kolega nije završilo faks iako su bili uspješni učenici V. gimnazije. Izgore u srednjoj pa na kraju ne završe faks.
Može li se vidjeti negdje službena statistika koliko djece završi fakultet iz određene gimnazije?
Mi smo u firmi imali jednog dečka iz v koji je bio odličan student,završio je fer.
Sad imam frendicinog sina koji dobro gura farmaciju,i njegovu sestru koja je upisala PMF ove godine. I od kumceta sin je upisao fer i kažu da je najbolji u generaciji,ima neke radionice na koje je išo moj veliki.
Posljednje uređivanje od jelena.O : 20.09.2018. at 08:10
Od ovih mojih bliskih ili iz bivše osnovne škole ne znam nikoga tko sad ide u petu tako da ne znam kakav je dril tamo. Jedino sto mogu reci da kod moje nije dril u školi.
Ovo bi i mene zanimalo.
Što konkretno neku školu čini nenormalno zahtjevnom, a što su normalni zahtjevi?
Ja sam kod svojeg svojedobno navijala za V. (kao bivša učenica, jeltea i relativno nam je blizu), ali prestala sam kad sam shvatila da on ima drukčije kriterije. Tako da ću mu prepustiti da školu bira sam, a vrlo vjerojatno će biti u poziciji da može birati po svojim interesima, ne po broju potrebnih bodova.
mog rođaka djeca su završila V.
mi nismo u nekim bliskim kontaktima da mogu ispitivati detalje
ali znam da je mala bila super učenica, poslije završila stomatologiju kao jedna od najboljih studentica
i sad je vani na specijalizaciji
ona je jedna od one djece/mladih ljudi koji sve mogu, sve stignu, sve rade s osmjehom i ništa im nije teško
brat je mlađi i on je išao u V., da je njoj bilo tako užasno vjerojatno ne bi
je li on tako izvrstan kao ona, ne znam
ali studira medicinu
Slažem se...
Gledam ja doma svog starijeg sina - ove godine dobio je "opaku" profesoricu iz fiizike u XV gimnaziji i kaže da mu je baš drago, jer iz iskustva zna da je ona bolja od većine - traži puno, ali i daje + najavila je organizirane pripreme za maturu. Njemu to odgovara. Njemu je veći problem napisati ušljivi esej iz hrvatskog nego rješavati zadatke iz fizike i matematike. A iz njegove generacije dosta ljudi iz tih predmeta ide na instrukcije cijelu srednju školupa se ja onda pitam što takvi (kojima je to zahtjevno) rade u mat. gimnaziji, osim ako su se navukli na elitni status
Količina lektire nije problem zbog čitanja iste nego zbog razumijevanja iste. Već je rekao da će ići u Trinom na pripreme za maturu iz hrvatskog jezika, jer mu se čini da u školi to nije uspio savladati. Eh, sad, koliko je to objektivan osjećaj - nemam pojma. Isto je i zahtjevnost škole. To je subjektivno. Što je nekom zahtjevno (mom sinu hrvatski) to je drugim učenicima topla voda...
Moj mlađi sin je pri odabiru škole odmah rekao da nikakva gimnazija nije za njega, da bi možda i mogao savladati gradivo, ali da ga ne zanima hrpa predmeta tipa psihologija-sociologija-logika-povijest 4 godine-biologija 4 godine. Njemu njegova tehnička škola nije zahtjevna. Znači, nije problem škola nego ODABIR iste. Pa nisu to više mala djeca u osnovnoj školi koja je zakonska obveza za sve. Aliii pitanje je koliko dijete u dobi od 15 godina može objektivno procijeniti svoje buduće interese, kapacitet, zahtjevnost školskog programa itd. Na kraju ispadne "kako ti padne grah". Osim toga, nema ni jedne škole u kojoj su svi profesori uravnotežene kvalitete - uvijek netko odskače, a netko kaska... To je tako.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 20.09.2018. at 08:42
Ne znam jesu li priče o petoj istina ili legenda, samo znam da fama definitivno postoji jer sam od više djece čula da 'nisu ludi da idu u petu', i baš je škola na glasu kao izuzetno zahtjevna i sa teškim drilom.
Što se tiče statistika, mislim da ne postoje niti statistike o uspješnosti škola na državnoj maturi, a kamoli nešto dalje.
baš tako od frendičine sestrične djeca su išla u V, i rekla su da je ok, završili fakseve, onda je od mog kumčeta sin pošo u V, i bio je 3 godina kad je frendičin sin krenuo u V, tada je reko da je bilo sve ok osim njemačkog koji mu je bio traljav u osnovnoj, a u V je upisao napredni njemački, slučajno znam profu koja mu je predavala, i stvaro mu nije lego njemački, pa je godinu kasnije njegova sestra išla u V i upisala početni njemački, kao dobit će drugu profu, ali šipak, dobila je istu koju ja poznajem, ali je ta profa u nekom drugom trećem razredu otišla u penziju i oboje su zavoljeli njemački.
lektira u V...
sutra je zlocin i kazna,obradjuju,u utorak pišu test. ponedjeljak iza tog je madam bovary. dva dana kasnije je test. matematika se piše svaka tri tjedna,fizika isto,biologija svaka 2. i tako... ovo je u trećem razredu,kad im već počinje i dril za dm. kao,skrecu im pažnju
pisali su vec dva testa iz ko zna cega, ni ne pratim više. ali moje dijete ove godine užova ko prase. i super mu je logika i sociologija,samo je prof iz soc jako stroga
ovo me sjetilo na moju lektiru u srednjoj
ostalo mi je u sjećanju
da smo jedan tjedan radili anu karenjinu
drugi tjedan (max nakon 2 tjedna) zločin i kaznu
i preživjeli
Ta prof iz sociologije više glumi nego što je stvarno stroga
Mene nije nešto fascinirala, ali meni je sociologija bila uvjerljivo najdosadniji predmet u čitavom školovanju (nemam ništa protiv same znanosti, ali ono što se učilo u školi bilo mi je naprosto bezlično i nezanimljivo).
Što se lektire tiče, sad očito rade realizam koji je poznat po opsežnim i dugačkim romanima. Slično bi bilo i u drugoj gimnaziji, program je naprosto takav. A s druge strane, ako sad ne pročitaju ta djela, kad će?
moj ima idući tjedan crnog mačka za lektiru
tanja_b govoriš ko MM. To stalno ponavlja klincima . Al ga ne doživljavaju
nisam loše mislila
onda mi je bilo baš naporno
jedina je prednost što se ti romani realizma stvarno brzo čitaju
i što je meni realizam (uz naturalizam) najdraže razdoblje književnosti
ali da je naporno je
samo sam htjela reći da je to i nama tako bilo
i razumijem kako mu je
(mi smo to obrađivali u 2. razredu)
Lako za Dostojevskog, to je pitko, ali mi smo u 3. srednje čitali i Faulknera i (tko je htio peticu) Joycea, to mi je zbilja bila trauma. Koliko vidim, nema ih više u lektiri?
Otkad su vrlo akademici nakrcali program srednjoškolskog hrvatskog jezika i književnosti kao da će svi gimnazijalci jednog dana biti komparatisti ili filolozi
Sad bih mogla opet svoju litaniju, ali neću, već sam pisala o tome kako je 90-tih godina prijedlog programa HJ bio takav da je bilo više pisaca nego raspoloživih nastavnih sati. Srećom, taj program nije na snazi, ali ni ovaj koji je sad očito nije puno bolji.
Ni ne znam što je sve sad u lektiri, malo sam izvan toga. Vjerojatno dosta više djela nego što je bilo kad sam sama išla u srednju školu (ja sam išla po nekom prijelaznom, improviziranom programu ranih 90-tih).
Ja sam friško sa roditeljskog sastanka za osmaše. Ukupni dojam je da je već počelo širenje histerije, a sve u kontekstu gore spomenutog podizanja upisnih granica.
Razrednica se posebno osvrnula na strukovne škole. Između ostalog, jasno je dala do znanja da se prošlogodišnji osmaši, vrlo dobri učenici, nisu uspjeli upisati gotovo u nijednu "atraktivniju" četverogodišnju strukovnu školu (tehničke, zdravstvene, ekonomske...), a o gimnazijama nije bilo ni govora. Naš razred je pun takve djece (granične, između 4 i 5 ali na kraju ipak vrlo dobri). Roditelji su ostali u šoku. Govorila je o ovogodišnjem iskustvu, tj. o upisima u Zagrebu ovog ljeta, čisto da se pripremimo.
Također nam je najavila da će prof. iz matematike na tjednoj bazi imati organizirane "pripreme" za škole koje su uvele prijemni (u okviru dodatne nastave, koja već postoji u rasporedu ali se sad mogu priključiti i svi ostali zaiteresirani). Spomenula je i to da će ove godine još neke škole uvesti prijemni, doduše o tome se tek priča, nije potvrđena informacija. Riječ je o Prelogu i II. gimnaziji.
Što se gimnazijalaca tiče, spomenula je I. gimnaziju, nama najinteresantniju jer najviše odlikaša iz našeg područja upisuje tu školu - u odnosu na ranije godine, i tu je bilo negativnih iznenađenja, odnosno bodovi za upad su se podigli.
Btw, ove informacije koje tu saznajemo na forumu, proširene su u vrlo skromnom postotku roditeljske populacije. Kad čujem reakcije roditelja iz razreda, većina pojma nema ni o čemu, prvi put čuju da postoje prijemni, bodovni pragovi, većini je to tabula rasa.
Posljednje uređivanje od buba klara : 20.09.2018. at 11:42
Joooj, ja sam voljela i Faulknera i pogotovo Joyceai to mi je bilo pitkije od Dostojevskog... Znam to i danas pa me sin ponekad iskorištava. Ja u kuhinji pripremam ručak za sutra, kad eto ti njega sa odlomkom iz Zločina i kazne i treba unutra naći rečenicu koja predstavlja prekretnicu (iliti točku infleksije, kako bi rekao moj sin) u cijeloj knjizi. Nađem ja to njemu i OBJASNIM zašto je baš ta rečenica ključna za cijelu knjigu. Aha, veli on - dalje mogu sam...
Isto, neki dan mlađi dođe da čitaju Oca Goriota... Iskorisim ja priliku i pitam starijeg "Kako glasi zadnja rečenica u knjizi i što znači?" To je možda bzvz, ali sve se nadam da će im poslužiti kao priprema za maturu. Ali nekako mi je čudno da ih ja doma moram učiti analizu književnih djela. Ne znam kako im izgleda nastava (vjerojatno pretrpano, pa profesori ne stignu) ali ovi moji klipani često posegnju za lektirom tek kad ja preko daske za sjeckanje luka ispričam par ključnih stvari o djelima. Sva sreća da bar to znam. A još je veća sreća da ni jednom od njih ne treba baš puno tumačiti matematiku i fiziku. Komunikacija mi je genijalna. Pita stariji - sjećaš se Dopplerovog efekta? Ja uhvatim blok na kojem im inače pišem što je za ručak, a što treba još skuhati i nacrtam grafički prikaz. Kaže moj sin "stop, sad znam..." Mlađi je isto došao sa pitanjima o fazoru (sinusoida), ja kažem NE trokut nego kružnica, a on "stop, sad znam...." Baš mi je zabavno povremeno ići u srednju školu, hehehe. Ponekad se pitam da li oni stvarno trebaju pomoć ili kuže da ja uživam u tome. Istina je negdje na pol puta. Ne trebaju pomoć nego publiku i često žele prodiskutirati zadatke.
Haha pa to, ako se kod nas uvede neka vrsta male mature, odmah će krenuti pripreme u Trinomu i Algebri![]()
Ajme, Peterlin, kako može biti pitkije 800 str. struje svijesti?
I danas ponekad sanjam da u knjižnici nema knjige, a lektira sutra.
pa ako nemaju starije dijete ili rođaka , sina od prijatelja s kojima je jako dobar zašto bi trebali znati, ne informiraju se svi godinu dvije unaprijed, čak i oni koji se informiraju ostamu zatečenim promjenama ili nećim trećim.
pred koju godinu je preko noći donešeno kak će se bodovati upis u srednju i koji su elementi, takve stvari bi se trebale znati na početku godine, čak i dve-tri godine ranije.
i zanima me od kad je ocjena iz vladanja bod za upis u srednju, jer sam to danas pročitala u izvještaju sa sjednice. Jer je naša škola odlučila da će svi u startu imati dobro vladanje, te da će do kraja godine morati zaslužiti uzorno, a ne ko sad da su svi uzorni, a nekolicina koja odstupa je dobrog ponašanja.
ja znam da sam Kafku čitala više do 10 dana, a slikolnica. Meni to osobno je bilo premućno. u našoj knjižnici nije bio knjiga, pa sam tad dečka žicala da posudi u svojoj knjižnici, jer oni srećom nisu to čitali, mada bi njemu to bilo jako zabavno i napeto.
e u mejlu je pisalo da je, radi tog sam pitala, kod mojeg velikog prije dvije godine se nije bodovalo to.
A što da kažem - u ono vrijeme kad sam bila pred kraj srednje škole, moj drugi izbor za studij bila je komparativna književnost. Ja sam to voljela i kužim srednjoškolsko gradivo i danas. Ponekad se pitam kako bi mi život izgledao da sam to i odabrala, hehehe... Poslije sam se okanila takvih ambicija. Sad sam prosječni (ili čak ispodprosječni) čitač, jer nemam dovoljno vremena da se udubljujem u neke knjige s dužnom pažnjom (primjer: Ministarstvo potpune sreće)
Ont. moji sinovi često se za lektiru služe audio formatima. Ne isključivo, ali povremeno da. Osim toga, dresirala sam ih da prije čitanja knjige pročitaju na e-lektire sve što ima o djelu. Kao i da za dobru ocjenu iz hrvatskog treba obratiti više pažnje na predgovor i pogovor nego na sam sadržaj. A s druge strane, ako ti profesor hoće dati lošu ocjenu iz lektire - uvijek može. Ali to nije cilj...
eto citat u svezi ocjene iz vladanja:
jedan predstavnik roditelja iz 7 razreda je reko da su oni protiv takve odluke jer da se time učenike dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na učenike ostalih škola budući se za uzorno ponašanje dobiva dodatan bod za upis u srednju školu. Ravnatelj je predložio da za sada ovako ostane, pa će Vijeće roditelja raspravljati o tome krajem prvog polugodišta jer će se do tada moći vidjeti eventualni rezultati ovakvog načina vrednovanja.
znači kod nas u školi u startu svi imaju dobro vladanje, koje se kasnije može korigirati prema uzornom, ili nezadovoljvajućem ili kak se već zove to ultra loše vladanje