Koji jezik imaju cure jesu li skupa u razredu?
 |
|||
|
|
|||
Koji jezik imaju cure jesu li skupa u razredu?
Posljednje uređivanje od jelena.O : 21.02.2019. at 19:54
Vezano uz "bolje" i "lošije" škole, kao jedan od mjerljivih kriterija je svakako uspjeh na državnoj maturi.
Postoje li negdje podaci o tome? Pretpostavljam da ne al možda sam u krivu?
Ovo sam našla na stranicama I. gimnazije (pri kraju prezentacije, podaci o uspjehu na državnoj maturi njihovih maturanata po predmetima, u odnosu na nacionalni prosjek, za ranije godine). Oni su to javno stavili na svoj web (koji mi se inače jako sviđa)
https://www.prva.hr/wp-content/uploa...VORENI-DAN.pdf
Imate li za neke druge škole ovako nešto? Nisam stigla gledati...
službenih podataka o uspjehu na državnoj maturi nema, ali mislim da s I. gimnazijom ne možete pogriješiti, to je jako dobra škola.
Zanimalo me imaju li i druge škole ovako sumirane i objavljene podatke.
ako i imaju, vjerojatno samo one najbolje objave.
naša škola ima
Nemam pojma jel objavljeno ali nama predstavnik roditelja pošalje - s tim da svake godine ima djece koja neke predmete riješe 100 %.
Već znam da moji neće biti među njima
Samo one koje se žele pohvaliti... Mislim da Prelog ima nešto slično https://www.psvprelog.hr/skola/buba klara prvotno napisa
Ne sviđa mi se kakva je mioc-ova web stranica, tu mi se uvijek teško snaći, jer nije baš pregledna: https://www.mioc.hr/wp/
Isto vrijedi i za Ruđer, iako mi se lakše snaći na njihovoj stranici nego na miocovoj (ali to je subjektivno - nakon nekog vremena sam naučila gdje je što): http://www.tsrb.hr/
Ovo je stari članak, ali objašnjava zašto se podaci o državnoj maturi kod nas ne objavljuju javno.
Kako dobar argument
'Poznato je da djeca bogatijih roditelja i iz bogatijih sredina imaju bolje uvjete za instrukcije ili za dodatne pripreme za maturu u privatnim školama i institucijama koje to naplaćuju.
Nakon toga mi se ni ne čita dalje
Argument ovakav sam za sebe zvuči grozno, ali iz članka je prilično jasno zašto ti rezultati nisu javni:
'S druge strane važno je znati da nemaju sve škole iste uvjete niti su svi učenici u svim školama u istim pozicijama. Konačno, mi smo institucija koja je tek stasala i tek razvijamo instrument vanjskog vrednovanja. Dakle, tek radimo na stvaranju kvalitetnog mehanizma koji bi mogao biti mjerodavan. Od nas bi bilo vrlo neozbiljno da ga u tom razvojnom dijelu predstavljamo kao gotov i savršen', ističe ravnateljica NCVVO-a.
Dakle, jednostavno rečeno - NCVVO ne želi pustiti te podatke u javnost, imaju svoje razloge za to, a pojedinačne škole ne sprečava da istaknu svoje rezultate ako to žele.
Mene bi više zanimalo iz kojih škola učenici najviše idu na te plaćene pripreme za maturu, odnosno, je li to opći trend, da se ide na pripreme, ili neki ipak ne idu i pripremaju se sami na temelju onog što su dobili u školi tijekom 4 godine? Ok, daleko nam je još ta tema, meni su zanimljiviji upisi ove godine
To sam mislim već negdje spomenula - poznanica ima dijete u XI.toj gimnaziji - i vrlo često mi govori kako joj nije jasno da većina djece iz razreda njenog djeteta ide na instrukcije i da ima osjećaj neproporcionalnosti obrađenog gradiva na satu i onog što profesori traže. E sad, jel to stvarno tako, jer ipak mi kao roditelji nismo na nastavi. al opet - velika potreba za instrukcijama je nekakv pokazatelj da baš sve nije kak bi trebalo biti. Kaj ja znam
Poznajem dosta ljudi koji zaista nisu dobrostojeći, žive od plaće do plaće, ali za pripreme za maturu izdvojit će i novce koje nemaju. Svakako je taj trend jako izražen u Zagrebu.
Meni u ovom članku nema ničeg spornog, a izdvojila bih ovo:
"Što smo mi učinili? Omogućili smo učenicima strukovnih škola da idu na tu istu maturu iako oni svoje školovanje završavaju završnim ispitom. Oni se ustvari razvijaju u struci. U konačnici se učenici strukovnih škola upisuju kojekuda i loši su prema rezultatima na maturi, osobito ako promijene struku. Time zapravo gubimo najbolje učenike u struci jer se oni preko struke nigdje ne mogu upisati. Tjeramo ih da se upisuju preko općih predmeta, a oni u njima nisu najbolji. Time najbolje u struci, koji su se već dokazali, natjeramo da se upišu na fakultete isključivo preko državne mature za koju se uopće nisu pripremali. Onda im mjesto zauzme netko tko nije dobar u njihovoj struci, već je dobar u općim predmetima. Na taj način u Hrvatskoj gubimo ogromne ljudske resurse', rekla je Jukić."
Pa se tako događa da npr. fizioterapeutski tehničari imaju slabije rezultate iz HJ, EJ i osobito MAT (koju i nemaju), a pri upisu na stručni studij fizioterapije dolaze u konkurenciju s gimnazijalcima koji ih lako prešišaju.
Mnoge države imaju strukovne mature koje te vode na nastavak bavljenja strukom.
Isto tako u moje doba hrpa njih iz medicinskih i inih škola nisu mogli upisati ni farmaciju ni medicinu jer nisu imali dovoljnih znanja o fizici i matematici
Ja sam završila zanatsku školu i uredno sam upisala faks i završila,i u moje doba a i sad ima onih koji žele nešto drugačije neki uspiju u tome,a opet ima ih puno gimnazijalaca i iz jako dobrih gimnazija koji ne uspiju
Bilo je tak nekad i sad je
Uvijek pričam mom da istu matku i fiziku koju on ima u matematičkoj imala sam ja u zanatskoj skoli
Posljednje uređivanje od jelena.O : 22.02.2019. at 17:34
A opet ne mora se sve naučiti ni u školi,ja sam puno stvari naučila sa strane jer je nekima mojima trebala pomoć iz nečeg kaj ja formalno nisam učila,dosta toga mi je poslije pomoglo na faksu
Ali to je stvarno blesavo, da o upisu na stručni studij odlučuju rezultati iz HJ, EJ, i MAT
Nisam dosad pratila tu tematiku, ali ovo mi je stvarno besmisleno.
U principu bio bi puno bolji sistem ko onaj iz našeg doba da se polažu prijemni,ali onda pitanje jel bi državna matura bila dovoljna za završni ispit gimnazijalaca
Nije to nista.Ali to je stvarno blesavo, da o upisu na stručni studij odlučuju rezultati iz HJ, EJ, i MAT
Nisam dosad pratila tu tematiku, ali ovo mi je stvarno besmisleno.
Ja recimo ne mogu upisati strukovni studij u svojoj struci jer nemam drzavnu maturu koja je sad obavezna za upis.
Dakle sve osobe koje su zavrsile skolu po sistemu bez drzavne mature ne mogu napredovati u struci jer nemaju mogucnost skolovanja.
Izuzetak tome jesu fizioterapeuti i med. sestre cija se komora izborila da se osobe sa odredenim stazom , a bez drzavne mature mogu upisati uz polozeni prijemni ispit.
Jasno , osobe koje su zavrsile srednju strukovnu i dalje trebaju polagati drzavnu maturu. Jedino sto se dobiva nekoliko bodova na to sto je u pitanju srodna strukovna skola.
A ko ti brani da položiš državnu maturu
Bravo, jelena. Totalno ti je opazanje na mjestu kao i obicno.
Posljednje uređivanje od sirius : 22.02.2019. at 20:44
Moja nećakinja kad je završila školu godinu dve prije državne mature naknadno je išla na nju kad je mijenjala faks,sama se pripremala ok ona je bila friska iz škole,ali i baby boys he pred koju godinu išla na maturu,moram priznati da bi meni bilo vjerovatno teško sad položiti hrvatski i engleski,s markom ne bi trebala imati problema
Posljednje uređivanje od jelena.O : 22.02.2019. at 20:52
Dakle, stvarno nonsensnisam to znala.
Jasno mi je da je državna matura neophodna za sveučilišne studije, ali za strukovne?? Zašto?
Jel ima netko nešto više informacija o gornjogradskoj gimnaziji? Ne znam zapravo ni šta bih pitala, valjda kakvi su profesori, atmosfera... jeli to dvosmjenska?
Ima li netko nekoga tamo pa da zna nešto više?
Posljednje uređivanje od nevena : 12.03.2019. at 11:23
O gornjogradskoj mi je nedavno pričala poznanica čija kćer sada ide u prvi razred.
Jedina objektivna informacija jest da je škola dvosmjenska, a drugo su sve njezini dojmovi, naravno. Navodno je profesorski kadar nedavno doživio smjenu, dosta starije generacije otišlo je u penziju, tako da se škola "pomladila". Ona je zadovoljna školom i atmosferom, ali očekivala je "lakšu" školu (takav ju je epitet krasio). Uglavnom, za ocjene 4-5 koje ona želi, uči svakodnevno više sati (dakle, kao i u svakoj drugoj gimnaziji), a što se dicipline tiče, nije primjetila neke probleme, barem ne još, u prvom razredu. Zadovoljna je s novom ekipom s kojom se druži, te odnosom razrednice prema klincima. Po njezinoj priči, većina maturanata o kojima je nešto znala iz te škole upisivali su FF, pravo, učiteljsku... (uglavnom, društveno-humanističke fakultete).
Osobno, ne znam ništa o toj školi, ovo je sve samo prepričan nedavni razgovor.
Kaj to znači "lakša škola"??
Ja imam dva sina - jedan je u gimnaziji, drugi u tehničkoj školi. Razlika nije količina rada nego program, kao što i samo ime škole govori. Mlađi je u strukovnoj školi i uči predmete koji mu trebaju ako se odmah sa srednjom stručnom spremom može zaposliti. Bome, mora dobro potegnuti za dobre ocjene. Stariji je u gimnaziji ponekad sretan ako dobije trojku, a ne manje, ali on ima u glavi predmete koji mu trebaju za maturu i ostale predmete, za koje samo pazi da mu jako ne kvare prosjek.
U školi učiš ono što ti treba za dalje - nekima podloga za studij, drugima za posao. Bratemili, ako odabereš neku "lakšu školu" poslije ili krv pišaš na faksu ako se uopće uspiješ upisati, ili si niškoristi sa srednjom spremom pa te nitko neće zaposliti ako nemaš debele veze ko brodski konop.
moram priznati da moj sad ima dosta dobre rezultate s malko manje učenja, u 1 i 2. razredu je osjetno više učio, ove godine je dosta vremena potrošio na učenje za natjecanja i za spremenje "Klinaca" za prvu pomoć, ( oni stari su ih učili, tak da malci idu na natjecanje dalje, sad mu je jako žao što prošle godine nisu i oni otišli stepenicu dalje, ali su pohvaljeni jer su jaaako dobar posao napravili kolegica i on u svezi tih klinaca.
pitam ti ja svojeg jedna njegova cura iz osnovne ide u gornjogradsku ali ona je stvarno društveni tip
Posljednje uređivanje od jelena.O : 12.03.2019. at 12:42
Peterlin, da razjasnim pojam "lakša": ona je spominjala epitet "lakša" u kontekstu kako klinci danas karakteriziraju zgb gimnazije (nije uopće razmatrala neku drugu školu osim gimnazije). Pitaj današnje osmaše i generaciju tvojih sinova pa će ti svi sreda izbiflat koje su gimnazije "lakše", a koje "teže" (naravno da je gimnazijski program jednak u svima, odnosno različit u odnosu na usmjerenje prirodoslovno, opće, jezično, klasično... al ne govorimo o tome). To su glasine koje kruže svake godine, "fame" od kojih se neke pokažu istinite a neke bogme i ne.
Btw, klinci su već krenuli na društvenim mrežama sa grupiranjem po školama koje žele upisat (moj mi prepričava bisere od tamo), svašta zanimljivog isplivava iz tih kružoka...
jelenaO, blagodati X.Moj se kod kuće jedino za natjecanja priprema, Bože sačuvaj da bi nešto drugo radio. Ocjene nisu vrhunske, trojke iz predmeta koji ga ne zanimaju, ali opći prosjek je prve dvije bio malo iznad 4.0 pa će valjda i ove takav održati. Inače, ja sam stvarno ispala zadovoljna s tom školom, taman po njegovoj mjeri.
jedino kaj me ljuti u e dnevniku upisivanje sati za poedine predmete, svako malo ih jednog predmeta opet ga nema, pa tak zadnja 2-3 tjedna najmanje jednom tjedno.
sad ovaj vikend je napokon slobodan od prve pomoći ( kaj nije bio od listopada praktički)već ima neke planove kak bi spiksal vikend.
Pa to i govorim - samo me nemojte opet krivo shvatiti. Ne hvalim se, samo imam uvid: moj stariji je sad maturant u XV gimnaziji, a mlađi treći razred u TŠRB. Vidim doma da mlađi isto dosta radi, ali njih obojicu to zanima i nije im učenje neka prisila otkad su u srednjoj školi. Može se reći da je moj stariji u težoj školi, aliiii vidim ja i tamo da nekim učenicima trebaju instrukcije, pa si ti sad misli...je li to teža škola (a po nepisanom kodu imam sina u najtežoj školi) a roditelji i za učenike u toj školi plaćaju instrukcije... Nisam iznimka, samo moj stariji ide na instrukcije iz HJ, a ne matematike i fizike.
Po općoj procjeni, moj mlađi je u jednoj od težih strukovnih škola, ali i njemu ćemo platiti instrukcije ih HJ obavezno, a za matematiku i fiziku ću se konzultirati trebaju li mu ili ne (ako bude htio, poslat ćemo ga na pripreme ili instrukcije).
Dakle - teško je usporediti koja je škola lakša, a koja teža. Moj stariji ima većih problema s predmetom koji se zove politika i gospodarstvo nego s fizikom. Pa si ti sad misli....
Ali bitno je da naši potomci shvate da je ono što im treba ZNANJE, a ne ocjena.
pa tvoj ide samo na isntrukcije za maturu, nije to isto ko za tekući predmet
i kod mojega u tazredu ima instrukcija, ali puno manje nego u 1., on svako malo nekome nekaj pokazuje ( sad puno više nego prije)
TO "lakša i teža" pretpostavljam ovisi o garnituri profesora na koju naletiš. O samom programu ne, budući da sve opće imaju isti program kao i jezične i prirodoslovno matematičke gimnazije.
Za ovu školu pitam jer se jedna naša poznanica želi prebaciti u nju jer je čula da je dobra, i da je "lakša" (što bi pretpostavljam značilo da profesori manje traže za istu ocjenu nego u nekoj drugoj gimnaziji).
Hvala svima na odgovorima.
Imam još informaciju (sve su te informacije rekla kazala naravno i potpuno subjektivne) da u IV ima neka profesorica iz matematike koja puno previše traži obzirom da se ipak radi o jezičnoj a ne prirodoslovno matematičkoj gimnaziji i zato ima jako puno jedinica iz tog predmeta.
a i o onome kaj klinca zanima
Moj mimo natjecanja jedino kuha i drži prijateljima besplatne instrukcije iz fizike, matematike i programiranja :D
Za kćer koja je 1. razred u XV. bih rekla da "normalno" puno uči (osim povijest, gdje stvarno pretjeruje), ali kad se usporedi s njim, to ispada onako, strašno. Najmlađi je nakon ove školske godine, gledajući njih dvoje, zaključio da bi on ipak radije u X., ali svejedno, do nedavno je "tugovao" za XV.
Škola je lakša ako su nastavnici u njoj manje zahtjevni, ne znam uopće čemu čuđenje na tu temu. Jasno da je to nemjerljivo, i da je uglavnom stvar naklapanja, ali u pravu je onaj tko piše da se među djecom "zna" koja je lakša, a koja teža škola. Evo, ta deseta je silno popularna kod moje kćeri, mislim da ih dosta iz razreda (odlikaša) planira u tu školu. Inače, u gornjogradsku je išla jedna od mojih brojnih nećakinja, njoj nije bila nimalo lagana, a na faks koji je htjela se nije uspjela upisati.
Kanga najmlađi ide sad u prvi ili ipak nagodinu ( s mojom?)
Najmlađi je sad osmi.
Gogić?(osim povijest, gdje stvarno pretjeruje), ali .
niš onda
Znanica ima dijete u Gornjogradskoj. Kaže da su bolji društveni predmeti od prirodosl. Za matematiku kaže da je dosta slabašna.
da i ja sam to čula za matku od svoje, njena frendica iz osnovne im je rekla, znate kakve je matka kod mene kad sam ja među najboljima
Nano, da, taj
He he, svi ga znaju. Ima ga i mojaNano, da, taj
Od kumova su djeca išla u tu gornjograd. gimnaziju i isto je dojam da je to lakša gimnazija u odnosu na druge.
Ali moraš priznati da su ta djeca išla samo u tu školu,tak da ne znaju stvarno kako je u drugoj školi
Moj mladi sin zavrsio gornjogradsku gimnaziju.Kaze da kad bi birao,opet bi izabrao tu skolu. Ucio je dosta ali po meni nije dovoljno,ocjene je imao osrednje.Maturu je napisao bez problema,nije isao ni nadodatne pripreme osim onih u skoli. Upisao je pravni fakultet. Koliko znam svi iz razreda upisali fakultete koje su htjeli nakon te skole.
pa svako dijete ide samo u svoju školu, što se tu ima priznati?
ali međusobno razgovaraju i slušaju iskustva drugih
i ja se slažem da težina ovisi o zahtjevnosti pojedinih profesora
A moja ide u V. (prirodoslovno-matematičku) a najviše uči- latinski
očito taj nije ošo u penziju
da, čula sam za taj famozni latinski u PetojA moja ide u V. (prirodoslovno-matematičku) a najviše uči- latinski
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom