da, da točno i zakon si, to isto. furati je bilo u upotrebi u moje vrijeme kad smo bili u osnovnjaku kasnije više ne. stari, stara, starci obavezno u društvu, da bi to mojima doma rekla nisam ni pomišljala
Printable View
da, da točno i zakon si, to isto. furati je bilo u upotrebi u moje vrijeme kad smo bili u osnovnjaku kasnije više ne. stari, stara, starci obavezno u društvu, da bi to mojima doma rekla nisam ni pomišljala
Ja kužim te pars pro toto spike, kad kalkulator nije kalkulator, nego digitron, ali zašto, zašto, o zašto ( :mrgreen: ) upotrebljavati pogrešno ime?
Proizvod se zvao Kalodont, a ne Kaladont.
Nama je jedna profesorica u srednjoj školi zabranila tu riječ. Umjesto nje smo morali koristiti "zafrkavati".
Joj, Peterlin, ne mogu ti reći koliko se slažem s tobom! I ja sam to doživjela kad sam bila u bolnici, a i kod mog djeda u domu.
Ali to nije stvar poznavanja jezika, nego najosnovnijeg kućnog odgoja, bontona.
Na faksu smo imali jednu lektoricu, finu gospođu, kojoj se uvijek dizao tlak za vrijeme prijevodnih vježbi, jer su bile dobar pokazatelj kako se tijekom socijalizma izgubilo pristojno oslovljavanje s gospodin i gospođa + prezime i nikad se nije vratilo, za razliku od drugih država u kojima nije bilo tog diskontinuiteta i u kojima je uglavnom nepojmljivo ljude oslovljavati kao kod nas.
Ili gospodin/gospođa + ime. :roll: Katastrofa. :mrgreen:
Kao što rekoh, bonton, a ne lingvistika.
Ja se isto ježim na kaladont a i ovo "mama" mi se gadi. Jer, osim toga što ja nisam njima mama nego sam gospođa:mrgreen:, moja djeca mene ne zovu mama nego ma pa mi je ono mama ko šaka u oko. A što se tiče gospodina i gospođa..ja sam skoro pala na guzicu kad sam se udala u mjesto koje je 5 km udaljeno od mog i kad sam vidila da se tu svi svakome obraćaju sa TI, nema veze ima li osoba 100 godina, 50, 30..nema veze, svi su TI. Tako da su gospođe i gospodini miljama udaljeni odavde.
A ne mogu se odlučiti što mi se više sviđa-zezati se ili zafrkavati pa se ja uvijek zaje.bavam:)
Sanja :klap:
ni ja ne volim kad me zovu "mama", al opet si mislim, i ja kažem teti u vrtiću "teta xy" :mrgreen:, a nije mi teta. malo sam licemjerna :mrgreen:
što se tiče digitrona, kaladonta, moram li reći da znam što je ispravno, al mi nikad ne prijeđe preko usana?
nedavno sam čula osobu da za traperice kaže rifle :mrgreen:
ja to ne koristim :mrgreen:
svimbi :love:
Meni je neobično što odgajateljice u vrtiću same sebe predstavljaju s ''teta xy''. Ja bi im se uvijek radije obratila s ''gđa'', iako ih u razgovoru s djecom također nazivam ''tetama''. Dok je moja mama radila u vrtiću, pričala mi je da ju djeca zovu gđa xy, jer su ih učili da se normalno obraćaju odraslim osobama.
I nije mi baš jasna razlika odgojitelj - odgajatelj. Primjetila sam da se sad češće koristi odgojitelj. Meni taj naziv nikako ne ''sjeda'', jer mi je logično da je odgojitelj netko tko te odgojio (svršena radnja), a odgajatelj je onaj tko te odgaja (ta radnja traje). Dok su mi djeca u vrtiću, logičnije mi je da su s njima odgajatelji.
mislim da se kaže odgojitelj
ili teta :mrgreen:
Kod nas nije bilo problema u vrtiću - oslovljavanje je bilo u redu, ali zato u pedijatrijskoj ordinaciji su nas zvali "mama" i "tata". Nakon nekog vremena shvatiš da je bolje prečuti te stvari (jer su u kontekstu nebitne) nego se inatiti....
Ali ovo je topic o hrvatskm jeziku. Odgajatelj mi bolje zvuči od odgojitelja (jerbo je odgoj proces), a sad da čujemo struku što misli o tome.
sss Odgoji-telj, zvuči kao imperativ, a odgaja-telj prezent. Mislim da je pravilno ovo drugo.. onako, po osjećaju :-)
U rječnicima piše odgojitelj.
Meni se kosa na glavi digla kad mi je kći tamo negdje u čini mi se drugom osnovne došla doma i ispričala da su učili o vazdazelenom drveću.
Zašto vazdazeleno, kad je uvijek bilo zimzeleno? Čak sam i učiteljicu na informacijama pitala za to, a ona je rekla da je i njoj to bezveze ali da mora tako ,jer je u udžbeniku tako napisano. Dan danas ne kužim to.
Što se tiče obraćanja s mama, moram reći da prije 12 godina na Svetom duhu osoblje nije tako oslovljavalo nas friške mame, već isključivo sa gospođo. I tako jedan dan kaže sestra mojoj cimerici- gospođo, a ova njoj na to- nisam ja gospođa, već gospodična, na to će sestra njoj- u rodilištu su sve žene gospođe!
Mi smo poslije u raspravi oko toga zaključile da je ona mislila da sve trudnice moraju automatski biti i udane žene pa ne mogu biti gospodične. Ne znam, ali iako se nije direktno ticalo mene, zasmetalo mi je to, a oslovljavanje s mama mi ne bi smetalo.
Daleko više me smeta kad mi ginekolog koji je možda 15-20g stariji od mene govori ti,a nismo si tak dobri, a sestra me oslovljava sa dušo,Tanjić, draga...zovi me po imenu i točka. Čemu služi ime? Nisam curica da mi se tepa.
Zar nije 'vazda' srpsko govorno područje?
joj, to vazdazeleno je vec vise puta bilo pretreseno na forumu
ili pretresano
evo, nasla sam. ni ja nikak da zapamtim
Prema otpadanju lišća razlikujemo 3 skupine biljaka:
1. listopadne: sve svoje lišće odbacuju na kraju vegetacijskog razdoblja (od četinjača tu su ariš, metasekvoja i taksodij)
2. zimzelene: lišće ne pdbacuju na kraju vegetacijskog razdoblja, već ga zadržavaju i tijekom zime, sve do novog vegetacijskog razdoblja, kad neposredno prije pojave novog lišća otpada staro (kalina, meke paprati).
3. vazdazelene: nikada ne odbacuju sve lišće odjednom, ali djelomično u malim količinama odbacuju svake godine (hrast crnika, hrast oštrika, plutnjak, magnolija, mušmulica i velika večina četinjača: jele, smreke, borovi, čempresi, pačempresi, tuje...)
Nevjerovatno. Vazda mi nikako ne sjeda kao hrv. riječ.
Joooj, ja se sjećam iz djetinjstva prepucavanja susjeda (više po priči nego da sam svojim ušima čula) da li se treba govoriti "Vazda" ili "Vavik"...
Stvar ne bi bila uopće čudna da mjesto radnje nije Koprivnica, srce Podravine! To je bilo u vrijeme kad je Podravka zapošljavala jako puno ljudi, pa je došlo dosta Dalmatinaca, Hercegovaca i drugih. Zapravo, kad bolje razmislim, takve stvari samo oplemene govorni jezik, ali standard je ipak nešto drugo.
Hm... Ja se tetama nisam obraćala s "teta", bilo mi je nekako glupo, pa sam se trudila to izbjeći.
Međutim, njima je to "titula" u vrtiću, zar ne? Odnosno, one se i same tako predstavljaju: "dobar dan, ja sam teta Bronhilda". Ja na to ni u kom slučaju neću odgovoriti "dobar dan, a ja sam mama". :mrgreen:
Ja znam dosta ljudi koji za traperice kažu rifle, to je mahom starija generacija koja je po trapke marke Rifle išla u Trst.
Nemam ja ništa protiv digitrona, rifli i kalodonta u govornom jeziku (čak mi znaju zvučati toplo i nostalgično, jer obično dolaze od ljudi koji se, kao i ja, sjećaju tih proizvoda), ali kaladont mi zaista nije jasan niti će ikad biti. Mislim, pa nitko ne govori dogitron ili rufle. :mrgreen:
Nema to veze s bračnim statusom, sestra je u pravu. Svaku odraslu žensku osobu po defaultu se oslovljava s gospođo, kao što je svaki odrasli muškarac gospodin. Bračni status je privatna stvar pojedinca.
Sjetila sam se još nečeg. Dobijem ospice na blagavaonu.
aaaaaaaaaaaaaaaa, blagavaona
nisi me smjela podsjetiti
a što se oslovljavanja tiče, ja bih da me svi zovu imenom
tako se i predstavljam
svima, u svim krugovima i na svim nivoima
pružim ruku i kažem: apricot
Apri, baš sam i ja htjela napisati taj dugi, očajni aaaaaa... :mrgreen:
Ja se u neformalnim situacijama predstavljam imenom, a u formalnim imenom i prezimenom. Živim u državi u kojoj je normalno da se ljudi predstavljaju s "ja sam gospođa doktor Prezime" ili "ja sam gospodin direktor Prezime", ali ja još nisam došla do toga. :mrgreen:
A ja sam k od ovce a na njemu zvonce. Mrzim takve koji se predstavljaju sa doktor ili mr, sc. p m mat:), a najdraži su mi oni koji ispred svojih vrata imaju DR PERIĆ ili DR MR SC MG Šupkić, to mi je baš preseratorski. A što je s blagavaonom-blagOvaona ili? A meni je baš kalAdont, ja sam mislila da je kalOdont krivo
Trina, to ne treba shvatiti kao preseravanje ili potcjenjivanje sugovornika koji nema titulu, nego jednostavno kao kulturološke razlike. Ovdje se titule upisuju i u osobne dokumente, zapravo, svugdje (vrata, posjetnice, osmrtnice...). Donedavno je titula i zakonski bila dio imena, sad više nije, ali ljudi je još uvijek tako doživljavaju.
Da, blagOvaona/blagOvaonica i kalOdont.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kalodont
ti si ako se dobro sjećam u austriji, vidi se da smo nekad bili u istoj državi sa njima. ovo mi je baš upalo u oči jer je u njemačkoj pak drugačije, tu se neformalno smatra čak i pomalo neukusnim isticati titule kod predstavljanja, emailanja i slično...ispočetka mi je to bilo baš bezveze, sad sam se navikla i sad mi je bezveze kad dođem u hr pa mi malte ne pa svatko odmah zaljepi svoju titulu na nos
e da čak i na vizitkama. kad mi je mm radio vizitke za sebe kolega mu je natuknuo da izostavi tu titulu, već da umjesto toga niše kaj on zapravo radi, da se to više gleda i cijeni kod njemaca, nego šta je formalno po tituli
mi smo ti u bavarskoj, ovo šta pišem je i ovdje tako.
Upravo tako. Blagovati = jesti
A i s ovom pričom o titulama se slažem. Po Zagrebu još i danas naiđete na gomili pločica na vratima starih stanova titule dr, ing i slično. To je nekad bio običaj, ali se s vremenom promijenio.
Inače, korištenje titula mogao bi biti zaseban topic. Ja svoju koristim samo kad je bitno da ljudi znaju koje su mi kompetencije, a ne pada mi na pamet napisati si je na vrata.
Ovo mi je baš zanimljivo :-) , ja surađujem s dosta Nijemaca i primijetila sam da od svih njih Bavarci najviše drže do titula. Vjerojatno ipak mnogo manje nego Austrijanci, a možda je i situacija različita od struke do struke. Ljudi koji rade po sveučilištima znaju biti prilično... eitel. :mrgreen: