Uvođenje cjelodnevne nastave

Citiraj:

---

Jadranka prvotno napisa

A meni se bas to ne svidja, spajanje prirode, povijesti i geografije u jedan predmet. Po meni su to poprilicno odvojeni i jako vrijedni predmeti. Iako je dobro da se prate.

---

Potpuno se slažem. I ne slažem se s ni s potrećinjivanjem nastavnog sadržaja povijesti. Taj dio (čini mi se) lako može korigirati predmetni nastavnik, recimo tako da prilikom ispitivanja npr. ne inzistira na točnoj godini, dovoljno bi bilo znati okvirno razdoblje. To što ću ja npr. do kraja života znati da je seljačka buna bila 1573. godine, wow, bitnog li znanja.

Ali vidim i po ovoj i po drugim raspravama i na forumu i uživo, da imam recimo to tako, zastarjeli način razmišljanja.
Na temi o gimnazijama često se postavlja pitanje- u kojoj ih školi neće daviti nebitnim predmetima.
A moje je mišljenje da strogo usmjeravanje doduše proizvodi vrhunskog stručnjaka u svom polju, ali i osobu zakinutu za cjelovito sagledavanje bilo koje životne situacije (posebno pritom govorim o STEM usmjeravanju bez humanističkih predmeta).


No, to nema sve skupa veze s temom cjelodnevne nastave, u tom se dijelu pak slažem s BB i Lili, i meni se čini mnogo važnijim slobodno, nestrukturirano vrijeme.

Ako je tako kako Mima piše,to je van pameti.

Lijepo je imati široko obrazovanje, i školovati mlade ljude koji će biti široko obrazovani, samo pitanje je to je li moguće kvalitetno savladati takav obimni program kakav imaju gimnazije.
Meni se baš sviđa što pm gimnazijalci imaju i povijest i zemljopis, i sociologiju i psihologiju i filozofiju i logiku i politiku i gospodarstvo, jer dobiju neku informaciju o tom području. Ali uspiju li oni sve to naučiti hmm. Čujem kako se po fakultetima žale da im dolaze sve lošiji studenti, pa se pitam kako ti mladi uče li uče u gimnaziji a onda opet ispadnu loši studenti. Je li možda stvar u tome da sve uče površno jer ne stignu drugačije.

Pa zato sto ih se ne uci razmisljati, nego memorirati. Zapamte kako izgleda neki dijagram jer su ga 5x precrtali bez da razumiju sto on predstavlja.
Humanisticke znanosti su jako bitne. Problem je kako se provodi nastava iz njih. Za rad s ljudima izrazito je vazno znati komunicirati. Ja se ne sjecam nicega iz svojih sociologije, psihologije i logike. Da se radilo nekako grupno kroz rasprave, to bi imalo puno vise smisla. Gledala sam moderne ucionice gdje nastavnik stoji za "mix pultom", a djeca okolo rade, on ih usmjerava. Iz takvog nacina obrazovanja je lakse prijeci u online nastavu u slucaju nuzde (nedajboze). Samo cu ponoviti da je ova promjena trebala krenuti s obrazovanjem nastavnika, ovako to nema smisla. Mozes ti mijenjati plan i program, on ce raditi onako kako je naucio. Sama cinjenica o produzenom vremenu u skoli mi je manji problem. Nedovoljno obrazovan nastavni kadar je problem, a na koji nacin ce se pristupiti djeci s posebnim potrebama stvarno ne znam. Oni trebaju podrsku izvan skole i pitanje je u koje su to vrijeme predvidjeli.
Također problem ljudi koji pružaju tu podršku, a ne samo njih, nego i muzičkih skola, kada ce oni raditi? Govori se o nastavnicima da i oni imaju svoju djecu, ali njihova djeca bi trebala u to vrijeme biti u vrticu i skoli, gdje ce biti djeca ucitelja/uciteljice klavira i solfeggia, logopeda, dječjeg psihologa, u njihovo radno vrijeme?

Citiraj:

---

Svimbalo prvotno napisa

Potpuno se slažem. I ne slažem se s ni s potrećinjivanjem nastavnog sadržaja povijesti. Taj dio (čini mi se) lako može korigirati predmetni nastavnik, recimo tako da prilikom ispitivanja npr. ne inzistira na točnoj godini, dovoljno bi bilo znati okvirno razdoblje. To što ću ja npr. do kraja života znati da je seljačka buna bila 1573. godine, wow, bitnog li znanja.

Ali vidim i po ovoj i po drugim raspravama i na forumu i uživo, da imam recimo to tako, zastarjeli način razmišljanja.
Na temi o gimnazijama često se postavlja pitanje- u kojoj ih školi neće daviti nebitnim predmetima.
A moje je mišljenje da strogo usmjeravanje doduše proizvodi vrhunskog stručnjaka u svom polju, ali i osobu zakinutu za cjelovito sagledavanje bilo koje životne situacije (posebno pritom govorim o STEM usmjeravanju bez humanističkih predmeta).


No, to nema sve skupa veze s temom cjelodnevne nastave, u tom se dijelu pak slažem s BB i Lili, i meni se čini mnogo važnijim slobodno, nestrukturirano vrijeme.

---

Evo, da se i ja slozim s tobom. :D

Imaju grafove, dijagrame i sva ostala čudesa. Zadnja zadaća iz geografije je 5 str. u radnoj bilježnici. Prve tri su nekakvo činjenično znanje, gotov je za pola sata. Strana 4. i 5. crtaj karte, bojaj, sam radi dijagram, napravi legendu, prije toga nađi nešto na stranicama DZS-a, što mu ja kažem da točno tamo traži, u udžbeniku piše "nađi na internetu". Te 2 stranice radi još sat vremena. Za to vrijeme ga dvojica zovu da ide van na nogomet, a druga dvojca zovu i pitaju je l napisao geografiju i da im pošalje i poslika.

Povijest, zadnja zadaća, 80-90% riješi sam, 4 pitanja nema pojma, nema u udžbeniku, nije ništa napravio, mora na trening. Odi na trening, pogledat ću. Nema u udžbeniku ništa na tu temu, ni u bilježnici. Zovem jednu mamu, "jel tvoje dijete to riješilo?". Ne, radili smo muž i ja zajedno, skoro smo zvali i onog iz Potjere. Smijemo se ko blesave. Idem guglati. Na hrvatskom ne mogu ništa naći. Guglam na engleskom i slušam video nekih Arapa. Tema je: arapska kuća u 12. stoljeću i utjecaj klime na gradnju. 6. razred.

Seljačka buna, ok.
Tko od vas bez guglanja zna tko su: Ludovik I., Marija i Elizabeta, Karlo Drački, Žigmund Luksemburški, Ladislav Napuljski i Hrvoje Vukčić Hrvatinić? Da ne guglate, to je 30 godina hrvatske povijesti od 1382. do 1409. (sve sam zapamtila). Ukupno 1 lekcija, 2 stranice u udžbeniku. 3 puta je to učio po cca sat vremena prošli tjedan, ja mislim da ga sad pitam da se ne bi mogao sjetiti niti jednog. Jer je nakon toga dobio još jednu lekciju s isto toliko likova od 1409. do 1500.-e.

U 5. razredu sam se užasno živcirala, u 6. sam dosta popustila. A i on, pala je i neka dvojka, i neka trojka. Mislim, sve ok, nisu bitne ocjene, ali dijete koje dobije 2 ili 3 nije svladalo nešto. Ili je to dovoljno dobro? Ne za ocjene mog djeteta, nego za školski sustav kao takav.

Učim puno manje ove godine s njim nego prošle, i meni je sve to fora, i okrenemo uvijek da bude zanimljivo, i imamo divnih trenutaka učenja. Ali i jako puno trenutaka gdje napiše neku glupost koju nitko ne pregleda, gdje jedni od drugih fotkaju zadaće, gdje mu ja za neki zadatak kažem da napiše bilo šta jer nemam živaca, gdje ja guglam odgovor dok je on na treningu. U čemu je poanta svega toga nego samo ispuniti beskrajne stranice radnih bilježnica i listića?

I da mi je stvarno vidjeti da oni sve te stranice zadaće stvarno napišu u školi, i nabubaju kraljeve od 1382. do 1409. u jednom tjednu, stvarno da mi je vidjeti.

Moj nema ni priblizno tako zahtijevne profesore (5. razred). Ispitivala sam ga povijest - to je toliko opce znanje da se ja jos svega toga sjecam (minus par pojmova). No, njemu je to naravno sve nepoznato. U radnim biljeznicama rjesavaju zadatke samo tu i tamo. Po meni imaju premalo domacih za doma :D

Citiraj:

---

Bubilo Bubich prvotno napisa

I da mi je stvarno vidjeti da oni sve te stranice zadaće stvarno napišu u školi, i nabubaju kraljeve od 1382. do 1409. u jednom tjednu, stvarno da mi je vidjeti.

---

Posve se slažem s tobom.
Knjige su pisane sa namjeri da učenik sam nađe odgovor, ali kod nas to česće radim ja, jer ona ne samo da ne stigne, nego ni ne zna kako to nešto naći na internetu. Slažem se da djecu treba učiti da sami nađu odgovor, ali treba imati mjeru. Djeca imaju i vannastavne aktivnosti.
Protiv sam cjelodnevne nastave. To je lose na toliko nivoa da neću ni pisati. Jedan nivo je sigurno i ono o čemu piše Peterlin. Nitko nije komentirao, a poprilično bi moglo biti strasno. Orwell 1984. U 2024.

BB, pa meni je to što si napisala skroz normalno. Malo koje dijete te dobi misli da je išta što uče zanimljivo ili nedaj Bože korisno, pa uče zato jer moraju, napamet, i onda zaborave.
Ali zato u srednjoj školi to podebljaju, tada već i kuže da je nešto bitno zbog ovog ili onog, a uostalom, historia magistra vitae est :)
A da ne govorimo da i nastavnički pristup ima puno veze. Moj će vjerojatno uvijek znati kako izgleda falanga, jer im je nastavnik pokazivao isječke iz filma Troja. I općenito je svoj predmet znao učiniti zanimljivim.
Sad u MIOCU puno više vremena ode na fiziku :mrgreen:, pa povijest pada u drugi plan, kao i hrvatski ili geografija.
A to mi se ne sviđa, ali što je, tu je, a uostalom, napisala sam, mnogi roditelji misle da je to baš super jer što će njemu na FER-u ili tako negdje Ladislav Napuljski.

Citiraj:

---

Jadranka prvotno napisa

U radnim biljeznicama rjesavaju zadatke samo tu i tamo.

---

Pa vi stvarno ne znate što propuštate! Kako će dijete zamišljati i opisati jedan dan i osjećaje Aleksandra Makedonskog ako ne mora riješavati radnu bilježnicu! :-o:mrgreen:

Ne mislim ni ja da im na FER-u ne treba nimalo povijesti ili da ne trebaju baš ništa znati o tome. Ali tih Ladislava Napuljskih (imena koja njima ništa ne znači) barem 300 po školskom godini. Kad se sjetim rimskih careva...
I pogotovo ako se slažemo da dijete od 11, 12 godina nema nikakvu motivaciju to memorirati zašto se to onda ne može skratiti. Evo ja to skratim u jednu rečenicu: krajem 14. stoljeća ugarski i hrvatski plemići su se jako svađali oko toga tko će biti kralj, jedan od tih kraljeva je bio jako okrutan i pobio je puno plemića, a drugi je prodao Dalmaciju. Točka.
Bez imena, godina, točnih događaja i slično.

Citiraj:

---

Beti3 prvotno napisa

Posve se slažem s tobom.
Knjige su pisane sa namjeri da učenik sam nađe odgovor, ali kod nas to česće radim ja, jer ona ne samo da ne stigne, nego ni ne zna kako to nešto naći na internetu. Slažem se da djecu treba učiti da sami nađu odgovor, ali treba imati mjeru. Djeca imaju i vannastavne aktivnosti.
Protiv sam cjelodnevne nastave. To je lose na toliko nivoa da neću ni pisati. Jedan nivo je sigurno i ono o čemu piše Peterlin. Nitko nije komentirao, a poprilično bi moglo biti strasno. Orwell 1984. U 2024.

---

Ovo boldano mi je super sjelo da podebljam point- recimo, da bi mladi uopće mogli promišljati o tome da to nalikuje Orwellu i kamo sve to skupa uopće vodi, bilo bi zgodno tog Orwella i pročitati.
Ali je to stvar književnosti. I društvenih predmeta općenito. A tko je vidio time se zamarati.
I da skratim, tako nastaju nezainteresirani odrasli kojima je puno lakše manipulirati u orwellovskom stilu.
Naravno da sam sad skroz pojednostavila i jasno da je stvar mnogo kompleksnija i sveobuhvatnija od izbjegavanja lektire ili smanjivanja opsega gradiva povijesti u osnovnoj školi, ali to je DIO tog puta.

Citiraj:

---

Bubilo Bubich prvotno napisa

Ludovik I., Marija i Elizabeta, Karlo Drački, Žigmund Luksemburški, Ladislav Napuljski i Hrvoje Vukčić Hrvatinić?

---

Pa Žigmund Luksemburški je muž Barbare Celjske, Crne kraljice, one po kojoj je Kraljičin zdenac.
Nije da mi ta informacija jako treba, ali fora je kad natjecatelj u "Potjeri" to ne zna, a ti iz fotelje znaš :mrgreen:

Citiraj:

---

Svimbalo prvotno napisa

Sad u MIOCU puno više vremena ode na fiziku :mrgreen:, pa povijest pada u drugi plan, kao i hrvatski ili geografija.

---

Bogme moj je od svih profesora i predmeta iz MIOCa najviše oduševljen onim iz povijesti. Predmeta koji mu je u osnovnoj bio skroz bezveze. Puno znači pravi pristup.
(Da, više vremena mu ode na fiziku, ali satovi povijesti ga iskreno vesele.)

Ali da se vratimo na poantu - nastavni programi su nam pretrpani faktografijom. To uvođenje cjelodnevne nastave neće riješiti, a može samo stvoriti nove probleme.

A komentar ministra je tipičan :roll:
https://www.srednja.hr/zbornica/pokr...oko-komentara/

Zanimljivo mi je samo da prijava za taj program još nema. Što će biti ako se nijedna škola ne prijavi? Doduše, imaju još mjesec dana.

Citiraj:

---

Svimbalo prvotno napisa

Ovo boldano mi je super sjelo da podebljam point- recimo, da bi mladi uopće mogli promišljati o tome da to nalikuje Orwellu i kamo sve to skupa uopće vodi, bilo bi zgodno tog Orwella i pročitati.
Ali je to stvar književnosti. I društvenih predmeta općenito. A tko je vidio time se zamarati.

---

Možda bi se iznenadila, ali Orwell je dosta popularan među srednjoškolcima. Kod mojeg su u prvom razredu imali za lektiru "Životinjsku farmu", a "1984." su mnogi čitali kao izbornu lektiru, iz hrvatskog ili iz engleskog. Općenito, distopije su dosta popularne zadnjih godina među mladima.
Što ne poriče činjenicu da generalno gledano srednjoškolci sve manje čitaju :|

Citiraj:

---

Svimbalo prvotno napisa

BB, pa meni je to što si napisala skroz normalno. Malo koje dijete te dobi misli da je išta što uče zanimljivo ili nedaj Bože korisno, pa uče zato jer moraju, napamet, i onda zaborave.
Ali zato u srednjoj školi to podebljaju, tada već i kuže da je nešto bitno zbog ovog ili onog, a uostalom, historia magistra vitae est :)
A da ne govorimo da i nastavnički pristup ima puno veze. Moj će vjerojatno uvijek znati kako izgleda falanga, jer im je nastavnik pokazivao isječke iz filma Troja. I općenito je svoj predmet znao učiniti zanimljivim.
Sad u MIOCU puno više vremena ode na fiziku :mrgreen:, pa povijest pada u drugi plan, kao i hrvatski ili geografija.
A to mi se ne sviđa, ali što je, tu je, a uostalom, napisala sam, mnogi roditelji misle da je to baš super jer što će njemu na FER-u ili tako negdje Ladislav Napuljski.

---

Mene bas fasciniralo da mi je sve sto iz povijesti uce u petom razredu negdi u glavi, i to prilicno lako dohvatljivo.

U udžbeniku za Žigmunda piše samo da je muž Marije Anžuvinske, preko nje se i domogao prijestolja. Barbaru nitko ne spominje, i moje dijete nikad čulo za nju :mrgreen:.

Citiraj:

---

Bubilo Bubich prvotno napisa

U udžbeniku za Žigmunda piše samo da je muž Marije Anžuvinske, preko nje se i domogao prijestolja. Barbaru nitko ne spominje, i moje dijete nikad čulo za nju :mrgreen:.

---

Eto, a od Slovenije do Velebita hrpa lokaliteta koji imaju veze s Barbarom Celjskom. Još jedna žena koju su udžbenici zaboravili :roll:

Ne zaboravi, Mima, da u tih 45' ulazi i dopunska, i dodatna, i pisanje zadaća i vježbanje. I to ne naravno s istim učiteljem: jedan ima na u razredu dodatnu, drugi dopunsku, treći obogaćuje sadržaj, četvrti piše zadaću :mrgreen:

Citiraj:

---

tanja_b prvotno napisa

Ali da se vratimo na poantu - nastavni programi su nam pretrpani faktografijom. To uvođenje cjelodnevne nastave neće riješiti, a može samo stvoriti nove probleme.

A komentar ministra je tipičan :roll:
https://www.srednja.hr/zbornica/pokr...oko-komentara/

Zanimljivo mi je samo da prijava za taj program još nema. Što će biti ako se nijedna škola ne prijavi? Doduše, imaju još mjesec dana.

---

Slazem se s tim da je hrpa cinjenica koju moraju memorirati upitno potrebna. Mene muči što je već u prvom razredu i netočnog poprilično. Nisam se ja bavila udžbenicima, nego kad mi je mali bio bolestan pa sam radila s njim skolsko gradivo, bila sam lagano izvan sebe.

Mi imamo informatiku. Ali kao sto se vjerojatno sjecate, informatika se svodi na bojanje slicica (sve se svodi na bojanje), a najsretniji su kad igraju igrice. Tako da smo sto se obrazovanja tice mogli i preskociti taj izborni predmet.

Ne mogu se oteti dojmu da su nastavnici u prvom redu zabrinuti za sebe. Spominju se opet pripreme, ajte najte, to je uvijek dzoker u rukavu. Zabrinuti su za tjelesni sto im se oduzima, a mi nemamo nikakav tjelesni. U toj dobi su djeca itekako sposobna trenirati sportove. Kod nas ako i imaju tjelesni, spajaju razrede i pokusavaju odrzati disciplinu. Pod satom tjelesnog, informatike, vjeronauka, stranog jezika se moze prolistati pripreme za iduci dan. Nije da drze nastavu iz magnetizma, a studirali su povijest.

Ono sto treba dignuti kao temu su pedagoske mjere, koje svakako nisu dostatne, s obzirom na cinjenicu da je sve vise djece problematicnog ponasanja. Nastavnici se prijete problematicnim ponasanjem, umjesto da zahtijevaju revidiranje dosadasnjeg pravilnika o izricanju pedagoskih mjera. Stvarno nije na nastavniku da se bori s visokoproblematicnom djecom. To nema veze s produljenjem nastave. To je i sada problem.

Jelena, nastavnici se žestoko bore da pedagoške mjere postanu efikasan alat valjda zadnjih 8-9 godina (ne sjećam se kad su izmijenjene, možda još i ranije ). Ali sve jalovio.

A to što misliš da se učiteljica RN ne mora pripremati za nastavu, pa to je fakat fail. Pa učiteljice bar, osim pripreme raznih listića za vježbu, moraju svaki dan ispravljati gomile tih istih listića, diktata, bilježnica, RB...još ako je jako aktivna, kreativna učiteljica u pitanju...ima tu posla cijelo popodne.

A to što misliš da učitelji u predmetnoj nastavi imaju praznog hoda isto je nevjerojatno. Pa u našoj su školi stalno bile jednodnevne zamjene jer nema tko mijenjati ako je bolest ili izostanak u pitanju, nego povuku prvu slobodnu osobu. Naravno da ima i zabušanata, ali generaljo tijekom turnusa nema pauza. Kad su odmori moraš dežirati po hodnicima da se mila djecica ne pobiju

Citiraj:

---

Peterlin prvotno napisa

Eh, da....

Palo mi je na pamet nešto zločesto u vezi razloga uvođenja ovakvog načina nastave: djecu na taj način sve manje odgajaju roditelji (koji ili rade preko mjere ili nemaju posao), a sve više država, koja na taj način ima mogućnost formirati ih kako smatra da treba. Sretna nova Orwellova 1984. Iskreno se nadam da nisam u pravu. Veća je vjerojatnost ono što je netko napisao "Ajmo potrošiti novce", koga briga ima li to smisla...

---

Na stranu razlozi trosenja novca i losa situacija, plus nikakav plan, ali pobogu.

Ako covjek radi 8 sati na dan (ovdje je to 9, s obzirom na pauze), gdje ce mu biti djeca? Vezana za stup? Kvalitetno se druziti s elektronikom, susjedom od 97 godina?

Asking for a friend. :mrgreen:

Nitko mi za sad nije formirao djecu protiv nasih uvjerenja. U ustanovama su od 9, odnosno 13 mjeseci.

Citiraj:

---

čokolada prvotno napisa

A to što misliš da se učiteljica RN ne mora pripremati za nastavu, pa to je fakat fail. Pa učiteljice bar, osim pripreme raznih listića za vježbu, moraju svaki dan ispravljati gomile tih istih listića, diktata, bilježnica, RB...još ako je jako aktivna, kreativna učiteljica u pitanju...ima tu posla cijelo popodne.

A to što misliš da učitelji u predmetnoj nastavi imaju praznog hoda isto je nevjerojatno.

---

X.

Pa postoji produženi boravak. To što on nije besplatan i nije svima dostupan je druga priča. TO je nešto na čemu se odavno trebalo raditi i u što se treba ulagati, kad bi ideja bila pomoći roditeljima i djeci.

Ja kao veliki problem vidim što neki sati koji su prije ulazili u normu više nisu unutar nje. Npr. razredništvo. Pa to je OGROMAN posao. Svaki drek ide preko razrednika.

Zašto se dopunska i dodatna (prema planu CN) više ne vodi kao neposredan rad u nastavi? To sad ulazi u ostale poslove. Ako pošteno radiš npr. dodatnu, pa to je vremenski poštena priprema! Ne padaju zadatci s neba.

Kaae, čitam sad onaj tvoj dugački post gdje si opisala dan tvoje djece u školi. Ne vidim, jesi negdje napisala koliko vremena rade “za školu” doma?

I još nešto: učiteljicama RN je planirana norma 25 sati čiste nastave. Pa pod ostale poslove dopunska, dodatna, pisanje zadaća i razredništvo. Tu su još dodatna jutarnja dežurstva od 7.30, pa dežurstva pod svim odmorima, doručcima i ručkom. S 25 malih hahara koji još ništa ne kuže Dajte, molim vas! Za plaću koja će biti veća 4,5 %.

(ispravite me, molim vas, ako sam nešto krivo navela, teško se probijati kroz onaj dokument)

Citiraj:

---

Bubilo Bubich prvotno napisa

Kaae, čitam sad onaj tvoj dugački post gdje si opisala dan tvoje djece u školi. Ne vidim, jesi negdje napisala koliko vremena rade “za školu” doma?

---

Ravno nula minuta tjedno, osnovna skola. Javit cu preksljedece godine kako je u middle school (6. razred). Nije neka razlika, prema onome sto kazu prijatelji (odnosno sto vidimo kod njih).

Citiraj:

---

Jelena prvotno napisa

Spominju se opet pripreme, ajte najte, to je uvijek dzoker u rukavu. Zabrinuti su za tjelesni sto im se oduzima, a mi nemamo nikakav tjelesni. U toj dobi su djeca itekako sposobna trenirati sportove. Kod nas ako i imaju tjelesni, spajaju razrede i pokusavaju odrzati disciplinu. Pod satom tjelesnog, informatike, vjeronauka, stranog jezika se moze prolistati pripreme za iduci dan. Nije da drze nastavu iz magnetizma, a studirali su povijest.

---

Satovi poput nabrojanih su vrijeme kad ucitelji u nasoj cjelodnevnoj nastavi ispravljaju listice i pripremaju materijale za ostale satove ili neke druge dane. Imaju svaki dan barem jedan special i jos dodatno vrijeme nakon nastave (u nasoj zgradi zavrsava u 14:50) do 16:00 kad im zavrsava radni dan. Dodatna olakotna okolnost, vjerojatno, je cinjenica da ucitelj u osnovnoj skoli predaje jednu godinu/razred, a ne prati djecu od pocetka do kraja. Pretpostavljam da, nakon prvih par godina rada, ucitelj prvog razreda ne treba desetak sati pripreme za svaki nastavni sat u tom istom prvom razredu. Odnosno, sigurna sam da je tako u primjerima ucitelja koje dovoljno dobro poznajem.

Ili, npr. ispravak radnih listica u prvom razredu (to mi je zgodan primjer jer sam tamo svaki tjedan po sat vremena pa vidim iz prve ruke) se najcesce dogadja u vrijeme nekog drugog radnog listica u malim grupama. Djeca sjede i rade svoj posao, a uciteljica ispravi hrpicu papira.

Citiraj:

---

Kaae prvotno napisa

Ravno nula minuta tjedno, osnovna skola. Javit cu preksljedece godine kako je u middle school (6. razred). Nije neka razlika, prema onome sto kazu prijatelji (odnosno sto vidimo kod njih).

---

To znači da nikad nemaju zadaću za pisati doma?
A što je s učenjem za ispite? Kad imaju neki test u školi, kad se spremaju za to?
Imaju li lektiru?

Evo moja u 2. i 3. osnovne, dob 8 i 9 godina, i sve moje traume iz nižih razreda :mrgreen:.

- I u 3. ide u boravak i na svu sreću ona napravi zadaću za hrvatski, matematiku i prirodu. Od prijateljice mali je u istom razredu, on većinu dana iz boravka dođe bez zadaće. Ona svaki drugi tjedan radi popodne i ako muž nije stigao, dijete svaki drugi tjedan piše tu zadaću s mamom oko 21h.

- U boravku vježbaju za ispit za hrv, mat, prirodu, ali i za svaki ispit učimo doma. Mat i hrv ovisno koliko joj teško nešto ide, ode po ispitu sat-dva-tri. Priroda je malo teža jer tu već imaju pojmova s kojima se prvi put susreću i moraju ih memorirati i tu imamo dosta natezanja. Ne dobije baš prelako 5 u ispitu iz prirode. Nije bitna petica, nego to da ipak ima tu materijala koji moraju svladati i da se i ta priroda treba učiti. Računajući engleski i informatiku mjesečno imaju 3, 4 ili 5 ispita. Za svaki uči/ponavlja minimalno 2 sata, a za teže stvari i više sati/više dana. Informatiku isto ponekad mora “bubati” za ispit; tj. učiti i memorirati neke defincije, podjele, opise i taj dio nije nešto što baš odraditi samo tako.

- Na roditeljskom uvijek kaže “slabo čitaju, morate im davati da vježbaju 15 minuta svaki dan. (Doći ćemo i na lektiru ;)).

- 2,3 puta u polugodištu uči/ponavlja doma neke pjesmice za glazbeni koje će ih pitati

- Engleski i informatiku imaju u 2/3 slučajeva zadaću za doma. Informatika je blok sat pa zadaću piše preko vikenda, ali za engleski ima zadaću i preko tjedna koju piše navečer 1x tjedno.

- Vjeronauk neću spominjati jer je to izborno i čisto osobna stvar, al djeca koja idu na taj predmet, naročito prvopričesnici u trećem razredu imaju isto zadaće i svega i svačega.

I na kraju, moja omiljena lektira!!! Najdraži momenti mene i 3 poznanice koje lektiru čitamo zajedno s djetetom:
- Pinokio, 2. razred, 200 stranica originalnog, teškog arhaičnog teksta starog 150 godina, gdje se rasplače na 5 do 7 scena jer su slikovito i detaljno opisane razbojničke grubosti. Većinu stranica sam joj ja pročitala, tako da sam preletila prvo sljedećih par stranica da vidim ima li idiotarija, pa joj dam da sama čita dio za koji ocijenim da je ok. Ako je nešto slično sceni na koju se prošli put rasplakala preskočim skroz taj dio. Ne želim se sjećati i računati koliko sati našeg života je otišlo na tu knjigu.

- Bijeli jelen - puno arhaizama, pročitala sama, ništa joj nije bilo jasno. Sjedni kraj nje i čitaj ispočetka i objašnjavaj hrpu riječi i glagolskih oblika koje ne razumije.

- Grički top - još jedna koju pročita i nema pojma što je pročitala.

Ajde ima tu i knjiga kao Vlak u snijegu i Šegrt Hlapić koje može sama pročitati. Ali i to je pristojan broj stranica za koje u mjesecu moraš odvojiti vrijeme, energiju i živce da bude pročitano. Plus cca sat vremena za pisane lektire u bilježnicu, a ponekad i malo ponavljanja jer pišu ispit iz lektire.

Sigurno sam nešto zaboravila, ali sigurno se tu i tamo još nađe neki plakatić ili tako nešto. Ali dobro sad. Veselim se 4. razredu gdje dolazi malo više učenja/bubanja/memoriranja iz prirode jer uče malo o povijesti. I glazbeni iz kojeg se u 4. razredu već ima isto za memorirati vrste ovog ili onog.

Uz to dijete ima 2 do 3 puta tjedno trening/utakmicu.

Vjerojatno je puno i do mene, možda netko ni u ludilu ne bi do 5. razreda radio išta s djetetom, ali nama solidna količina vremena/energije tjedno odlazi na pohađanje 3. razreda. (Starije dijete ni ne spominjem). I svih 5 mama s kojima se družim imaju sličan ritam od 1. do 4. razreda.

I da maknem sebe kojoj je to sve naporno i ja bih da dođu iz škole u 16h bez torbe, čak i vikendom neka ostane u školi :mrgreen:, nije li to naporno za djecu koja su već odradila 40 sati tjedno u instituciji? Pa ni odrasli ne rade više od 40 sati tjedno.

Ako ima 5 ispita mjesečno, to je barem 10 sati učenja/ponavljanja. Zadaće iz engleskog i informatike, cca 1 do 2 sata tjedno, ajde neka bude 6 sati mjesečnom, lektira 800 sati mjesečno :mrgreen:.

Još mojima većina tih stvari ide relativno lako, muči ih “samo” lijenost i motivacija, a što s djecom koja trebaju puno više vremena za npr. matematiku ili ne napišu zadaću u boravku?

I sad stvarno reci ponovo Kaae, stvarno, stvarno nula minuta tjedno?

Citiraj:

---

Mima prvotno napisa

"A2 program je program potpore i potpomognutog učenja u kojemu učenici gradivo ponavljaju i utvrđuju gradivo zajedno s učiteljima te pišu zadaće koje su do sada radili kod kuće. Ovaj dio nastave trajat će do 15 ili 15:30 sati."

Znači 45 minuta tjedno potpore i potpomognutog učenja matematike gdje se zajedno s nastavnikom pišu zadaće.

Koji smajlić da stavim? :mrgreen::?::škartoc::lol:

---

Mislim da se ovo do 15 sati odnosi na niže razrede, a oni koji imaju veću satnicu, kao 7. i 8. razred, do 15.30 imaju redovitu nastavu (zbog svih onih pauza), a tek iza 15.30 za njih kreće A2

Vidjela sam primjere nekih rasporeda, nemam pojma odakle su ali izvor je pouzdan :mrgreen:, pa je i A2 uključen do 15:30, ali i redovna nastava.

Moj je više učio u osnovnoj nego sad u srednjoj. U srednjoj puno sati izgubi na stručne predmete na radove, videa i slično, ali iz tih stručnih samog učenja teorije i nema previše. Kad se sjetim Pov, Geo,bio od 5.-8. razreda, meni je ono stravično puno gradiva.

Vezano uz naoko nepotrebne podatke iz povijesti ili književnosti samo ću reći da sam jučer prošla vrlo opsežna testiranja na poslu i bome je bilo pitanja i iz povijesti i iz fizike, matematike, književnosti...Kolegica koja je vodila testiranje mi je rekla da nitko prije mene nije znao tko je napisao Fausta, mnogi nisu znali na kojoj strani svijeta zalazi sunce i isto tako nitko nije znao tko je bio Džingis Khan i kada je bila Seljačka buna i da ne nabrajam dalje.
Meni je ovo bilo poražavajuće za čuti jer te podatke smatram općom kulturom i moja kći se isto začudila tako lošim znanjem testiranih te dodala podatak koji ja nisam znala da je gospon Džingis Khan stvorio i najviše potomaka.

Pa sad, ne znam bi li svi oni koji znaju godinu Seljačke bune ili Krbavske bitke znali u 6-7 kratkih natuknica posložiti povijest hrvatske države od prvog spomena Hrvata do danas. Redoslijedom pod kim smo bili bez ikakvih godina, samo okvirno po stoljećima.
Sve ostalo su kvizovi znanja.
Ključni pojmovi iz kulture, vžne povijesne ličnosti usvajaju se i kroz život. Ljudi zaborave pa prateći TV i druge medije obnove. Ja sam s djecom neka područja skroz OK ponovila, baš sam zadovoljna :mrgreen:

Mislim da nitko nikad nije htio reći da ne treba učiti povijest u školi, nego da je gradivo konkretno tog (a i drugih) predmeta prenatrpano činjenicama koje (osim forumašica) svi brzo zaborave.
Kao što je jednom netko na internetu komentirao, djeca nam se školuju za zanimanje lovca u Potjeri, samo je problem što u državi ima samo tri ta radna mjesta.

Školski programi su pretrpani, a još su k tome puni i zadataka od kojih se pada u nesvijest. Podsjetilo me ovo što Bubilo piše, već smo o tome i pisali, kad su djeca u rb povijesti morala napisati stranicu dnevnika kao da su Hitler :mrgreen:. E sad, ako više neće biti takvih zadaća počet ću navijati za cjelodnevnu nastavu.

Citiraj:

---

Tanči prvotno napisa

Vezano uz naoko nepotrebne podatke iz povijesti ili književnosti samo ću reći da sam jučer prošla vrlo opsežna testiranja na poslu i bome je bilo pitanja i iz povijesti i iz fizike, matematike, književnosti...Kolegica koja je vodila testiranje mi je rekla da nitko prije mene nije znao tko je napisao Fausta, mnogi nisu znali na kojoj strani svijeta zalazi sunce i isto tako nitko nije znao tko je bio Džingis Khan i kada je bila Seljačka buna i da ne nabrajam dalje.
Meni je ovo bilo poražavajuće za čuti jer te podatke smatram općom kulturom i moja kći se isto začudila tako lošim znanjem testiranih te dodala podatak koji ja nisam znala da je gospon Džingis Khan stvorio i najviše potomaka.

---

Eto, i za posao je potrebno, ako nam je to primarno (ili jedino) bitno, a ne "samo" za opću kulturu.

BB, meni je opis školovanja tvoje trećašice naprosto nevjerojatan. Ne u smislu da ti ne vjerujem, nego je dijametralno različit od iskustva mog djeteta u tom razdoblju, pa se vjerojatno zato i ne slažemo oko opsega gradiva i slično.
Iako si ja utvaram da se izdižem iznad osobnog iskustva i pišem kako mislim da bi generalno trebalo biti.

Jao Bubilo! Prestrašno mi tvoj opis izgleda. Zar stvarno misle s takvom lektirom stvoriti čitalačku publiku?! Pinokio je meni i danas mračna mrlja. I crtići, i knjiga. Ne podnosim ni danas scene u kojima netko planira kako će nekoga grubo prevariti.

Ja kod kuće provjerim pernicu vikendom, fali li što i jesu li našiljene olovke, i treba li kakva nova bilježnica i to je trenutno sve. Nekad ima zadaću iz engleskog i informatike za kod kuće, ali to sam napravi. Razred je malo turbo. Došlo je 3/4 čitača već prvi dan škole i uglavnom ti isti imaju 100% riješene testove. Ta djeca većinom ne uče kod kuće, prilično sam sigurna. Baš za takav razred mi se recimo čini gubitak vremena da ponavljaju ono što su već usvojili, umjesto da uče naprednije stvari za koje imaju talent i sklonost. Da će djeca umrijet od dosade u školi. Cca pola ih ne ide na vjeronauk. Ako uvedu alternativni predmet, bit će ih vjerojatno 3/4 koji ne idu.

Taj Pinokio je stvarno nevjerojatna anomalija u lektiri za niže razrede osnovne škole, i nije mi jasno kako se uporno održava, obzirom na dužinu i zahtjevnost teksta.

Iako je meni i mojoj kćeri ta knjiga upravo genijalna, posebno kad se sjetim onih suvremenih hrvatskih autora koji se čitaju u lektiri, svejedno mi nije jasno kako je baš taj nesretni Pinokio sletio među slikovnice i kratke tekstove koji se inače čitaju u drugom osnovne.