Da Mellyca
Ali mene srce boli kad čitam tvoj post da treba skupiti snage i pretrpiti Larine suze i plač o prekinuti najljepši dio njena i moga života "dojenje".
Sad ne reče da sam pi..., ( isprike na izrazu), koliko sam emotivna i zločesta i ne slušam nikoga a prekinula bih dojenje.
Ovaj tren pišem i plačem radi dojenja dok Lara spava sva sretna.
Svaki mjesec kad imam migrenu MM kaže da popijem tabletu jer me ne može više gledati kako se mučim ja prvo sebe pa onda i Lara me gleda takvu izmučenu, a onda opet kaže joj nevalja tabletu piti pa dojiti Laru a Lara se dere a mene toliko boli glava da plačem i onda joj dadem ciku pa imamo obje mir i ležimo obje tada.
Tako mi je lakše makar opet plačem jer znam da sam joj opet naškodila a koliko to nitko ne zna jer ne postoje istraživanja koliko i na koji dio organizma tablete štete djeci kad majke doje.
Čak mi doktori odbijaju davati injekcije kad dođem na hitnu da mi pomognu kad ponekad niti tableta ne pomogne kako su to jake migrene.
Voljela bih Laru sama odvikavati postepeno ali ona kad mene vidi da ju pokušavam smiriti, i nunam ju i pjevam joj, i pričam joj da ima pričica u šumi, pa medo, pa maca vani, pa na livadi ima cvijeće koje Lara bere, pana nebu ima zvijezda, mjesec, sunce itd, itd, a njoj se spava, tada se ona dere, kida se od plača.
I nema spavanja a mi živimo u zgradi i ne mogu slušati stalno niti ja noć i dan kako se Lara dere jer joj nedam ciku, jer je takva razmažena, dobije 100 % pažnju itd.
Bez obzira na susjede jer se i njihova djeca i gore deru.
Kroz dan kad spomene cikenje ja joj skrenem pažnju sa igračkom, ponudim joj šalicu mlijeka ako hoće, crtamo, kupila sam kolaž papir i nabavila velike kartonske kutije pa izrezujem životinje i cvjetiće pa lijepimo na kutije, svakako se igramo.
Eto tako je kako sam opisala.
Dok joj ne zagusti