Mislim, ključno je pitanje koliko je postotna vjerojatnost da će se nešto dogoditi... i ispada 0,3%, recimo.
 |
|||
|
|
|||
Mislim, ključno je pitanje koliko je postotna vjerojatnost da će se nešto dogoditi... i ispada 0,3%, recimo.
ne moje mišljenje, nego iskustvoMamita prvotno napisa
a u članke su samo nagađanja i crne slutnje, koje su moguće u manufakturnoj proizvodnji u kini bez ikakvog Sustava
Msilim, nabrajanje rizika as such je relativno bezvrijedno, jer je ili sve rizik ili je izvjesnost (život je rizik, a izvjesnost da će svi umrijeti). Ključni su ti postoci, odnosno tumačenja. I nije svejedno kako to neko tumači/prezentira/razumijeva. U tome je ključ priče.
Posljednje uređivanje od ina33 : 21.02.2011. at 16:22
Istraživala sam malo proizvođače koji su bili prisutni u Kini u ono crno doba melamina - bio je i jedan popularni proizvođač s našeg tržišta. Prodaje i kave, kapućina i čudesa. Ja ih zaobilazim u širokom luku.
ne- većina istraživanja je provedena svugdje u svijetu i ovi su postoci, između ostalog, plod i rezultat dugogodišnjeg kliničkog, terenskog i znanstvenog rada ovog čovjeka, dr. Larsa Hansona, šveđana koji je pedijatar, imunolog, profesor emeritus na goeteborškom sveučilištu a radio je po cijelome svijetu. ovo što pišem umanjujem i njegove titule i značaj. ali pojednostavljujem, nadam se ne banaliziram.
malo je teže googlom pronači sve podatke o tom iznimnom liječniku i znanstveniku jer je od one generacije za koju pretpostavljam da ima manje internetskih poveznica, ali baš ako vas zanima tražite podrobnije.
uglavnom, od tuda nam ti postotci.
http://www.ibreastfeeding.com/lars-hanson-phd
http://katagu.gu.se/katagu.taf?lang=...=5320&pid=8863
http://www.llli.org/llleaderweb/LV/LVAugSep05p88.html
zabluda... ovo što sam ja izlistala su rizici u RAZVIJENOM svijetu (dakle tipa USA i ostale razvijene zemlje). Mogu samo slutiti kako te statistike izgledaju u nerazvijenim zemljama.
I evo sve lijepo sažeto i savršeno objašnjeno u ovom dokumentarcu http://www.youtube.com/watch?v=SNYDP...975AE9F2CCA649
Mislim da je nakon gledanja tog dokumentarca puno lakše razumjeti potrebu za zaštitom dojenja. I što je najgore, naša statistika je vrlo slična njihovoj.
kad se proizvod povlači s polica, ne povlači se jer je xy osoba završila trovanjem na hitnoj, niti jer si je jezik porezala komadićem stakla, nit jer se zalijepila na magnet zbog čestica metala
nego jer kompanija koja je proizvela proizvod radi tzv. analize stabilitetnih uzoraka, odnosno sve do isteka roka valjanosti u određenih vremenskim intervalima, proizvod se kontrolira. čak i nakon isteka roka valjanosti
a kad osoba xy završi na hitnoj zbog trovanja, ili razrezanog jezika, onda se dogodi baxter. ključ u bravu i proizvođač ne postoji
dajte stanite na loptu i prije nego počnete pljuvati po industriji razmislite malo
ne, nisu svi korumpirani i podmitljivi željni samo zarade
zabluda?
radiš ili si radila u proizvodnji? u kontroli ili osiguranju kvalitete?
ako je odgovor potvrdan, onda očito znaš
ako je negativan, onda šuti. jer postoje ljudi koji znaju
a što se tiče amerike, pa odkad je ona uzor u kvaliteti? europa da. apsolutno
Dakle, ako je količina aluminija u kutiji tolika da neće usmrtiti dijete, onda je to ok (iako je puno više nego što je inicijalno trebalo biti)?
još ja po svojim izvorima:
http://resources.metapress.com/pdf-p...6&size=largest
http://www.old-herborn-university.de..._article_2.pdf
Wow, što si nabrijana
Ja pričam da je ta statistika za razvijeni svijet - da se ne bi pomislilo da je to za neka područja gdje se konzumira tko zna kakva voda itd.
Ne, ali to treba razumjeti u postotnim opasnostima, ne gledati crno-bijelo niti pretjerivati - želim reći da nije dijapazon smrt ili zdravlje, nula ili jedan.
Obzirom da i europa spada u razvijene zemlje, da to je statistika i za europu. ispričavam se što sam slučajno navela USA - odmah su se duhovi uznemirili
pa nije ok, zato se i povlači s polica.
kako je netko prije rekao (marija?), svaka industrijski proizvedena hrana, nosi taj rizik sa sobom. i taj rizik se treba reći. ali badava mi to ponavljamo kad kao da je neki zid između nas.
anchie, kako bi reagirala na članak koji iznosi ovakvu tvrdnju:
jel točna? a bogami - jest. jel normalna?
Majčino mlijeko može također sadržavati prekomjerne razine otrova ili teških metala, uključujući i aluminij, mangan, kadmij i olovo.
Naravno da nije stvar u životu i smrti - baš je ono između što se broji...
Evo npr ovo
http://www.nutraingredients-usa.com/...nt-finds-study
ili ovoResearchers from the Centers for Disease Control and Prevention (CDC) have found that a range of commercial infant formula brands are contaminated with perchlorate, a chemical that may interfere with brain development.
http://www.inhabitots.com/baby-formu...n-breast-milk/
A nekada je zaista između života i smrti, jer neke stvar koje su se znale naći u formulama zaista tamo nisu nikako smjele bitiNew research from the UK found that a range of well known brands of baby formula sold there contain too much aluminum. Even though it’s common knowledge that infant formulas have been contaminated with aluminum for decades, this new study published in the journal BMC Pediatrics, raises concern over children’s health risks, pointing out that levels are still too high. Manufacturers don’t seem to consider it a health issue, but this non-essential element has been linked to diseases.
http://www.infactcanada.ca/update_on..._sakazakii.htm
E. sakazakii is a rare, but lifethreatening cause of neonatal meningitis, sepsis, and necrotizing enterocolitis. In general, the reported case-fatality rate varies from 40-80% among newborns diagnosed with this type of severe infection. The type of meningitis caused by E. sakazakii may lead to cerebral abscess or infarction with cyst formation and severe neurologic impairment.
Pa onda govorimo o istoj stvari. Da, proizvedena hrana ima i taj rizik koje dojenje nema, i zato ga se spominje.pa nije ok, zato se i povlači s polica.
kako je netko prije rekao (marija?), svaka industrijski proizvedena hrana, nosi taj rizik sa sobom. i taj rizik se treba reći. ali badava mi to ponavljamo kad kao da je neki zid između nas.
A sad jel to normalno ili nije, teško je reći.. jer uspoređujemo s čim?anchie, kako bi reagirala na članak koji iznosi ovakvu tvrdnju:
jel točna? a bogami - jest. jel normalna?
A nažalost, naš stil života je učinio da je tako kako je. Ja sigurno imam teških metala više u sebi nego što ih ima netko na selu. Cijena života u gradu.
No usprkos tim info, još uvijek ne vjerujem da krava ima manje tih metala i da je njeno mlijeko bolje od mog za moje dijete
anchie, jel ti to mene namjerno hoćeš uzrujati, ili?
nisam majke mi
Ajme meni... sad je i meni došlo nešto smiješno vezano za usporedne lokacije, tipa da bi onda odlučujuće ispalo di ko obitava. Evo, cvijeta dobro ilustrira taj point, čini mi se - tipa ta izjava koju je linkala - koliko je bitno kontekstualizirati stvar u smislu postotnih opasnosti.
Posljednje uređivanje od ina33 : 21.02.2011. at 17:18
ina, nisam linkala nego parafrazirala rečenicu iz članka. umjesto formula ubacila majčino mlijeko. a anchie me ljuti jer stalno krivo tumači moje postove.
gle razvijenog svijeta u vrbanima III - urbana sredina, grad
majka pije vodu obogaćenu aromatskim ugljikovodicima
majka doji dijete
slavonija - selo, ideal života
majka pije vodu obogaćenu arsenom
majka doji dijete
samo da demantiram da je tekst originalno s whale stranice.
nije, na nju je, kao i na brojne druge stranice, samo prenesen.
tekst je inače objavljen u "The ecologist-u".
http://www.theecologist.org/investig...k_on_this.html
također da demantiram i to da su homeopatske globulice skuplje od AD za alergičare (netko je ranije tako nešto izjavio).
jedna bočica globulica, koja se može koristiti kroz dug period jer ih ima puno unutra
(meni obično traju bar dvije godine), u homeolabovom dućanu košta nekih 30-40 kn.
i dalje je tekst bez i jedne znanstveno potvrđene reference
koliko je pregled i tretman kod homeopate? ili preporučaš nasumično uzimanje globulica u apoteci od magistre koja nije po tom pitanju educirana?
dakle, u konačnici su skuplje
ništa ja ne preporučam, ispravljam netočan navod
zavisi kako kod koga i kada.
prvi put je obično najskuplje jer se radi šira obrada, kasnije jeftinije, ponekad platiš samo globulice.
u HR jeftinije od recimo privatnog ginekologa.
pregled kod bilo kojeg privatnika isto košta.
ali htjela sam demantirati samo ono što je napisano
-to da su globulice skuplje od mlijeka, a nisu.
no da ne skrećemo...
ma da, možeš to potkrijepiti nečim konkretnim?i dalje je tekst bez i jedne znanstveno potvrđene reference
Posljednje uređivanje od mamma Juanita : 21.02.2011. at 18:43
Pa ne možete ni vi jer, ili ste ga preuzele sa whale.to ili ni na The ecologistu nije bilo referenci, što mu smanjuje vjerodostojnost.
Ali objavljen je na portalu jedne ugledne Udruge i trebao bi izgledati kako treba, a ne da korisnici portala i foruma sami traže reference i dokazuju točnost ili netočnost napisanog.
Ja se u globalu s vama slažem, ali ovaj članak je u rangu "formula je zlo" potpisa.
Posljednje uređivanje od Cubana : 21.02.2011. at 19:20
Svaki put kad otvorim forum-evo par novih stranica na ovoj temi. I razmišljam da li da još pišem, jer se očito moje mišljenje ne sviđa nekima.
Uopće mi nije jasno zašto se treba raspravljati o svemu o čemu se ovdje raspravljalo. Dojenje je normalan način hranjenja bebe i tu nema rasprave. AD se daje ako se bebi ne može zbog raznih razloga dati mamino mlijeko. I nitko ne treba osjećati krivnju ili ljutnju ako je ovako ili onako.
Članak o kome pričate ne želim pročitati jer me uopće ne zanima korisnost ili štetnost AD. Dovoljno mi je da znam koliko je dojenje dobro.
kata.klik ti si morala prekinuti ,jer nisi smjela dojiti, ali ima i suprotnih slučajeva: kad mama ima mlijeka, ali nema više bebe koju bi dojila.
Valjda se nitko neće naći uvređen mojim pisanjem. I da, gledam silno emocionalno na sve ovo.
A statistika! Najgora stvar, naročito kad se nađete u onih 0,01%, ma naprosto zanemariv postotak ( osim kad vam promijeni cijeli život).
amen.
ti tako odeš i na british journal i tražiš reference?
kad čitaš knjige isto tako? pišeš autoru ako te grebe to što piše?
hoćeš li sad za svaki budući članak o nedostacima adaptiranog tako gorljivo skakati? ma daj...
vjerodostojan ili ne na portalu je i stajaće jer mi znamo da je dobar i vjerodostojan, da pogađa bit industrije koja je nemilosrdna po pitanju dobivanja svake lipe ili dolara od nedojenja. od toga žive. od toga se bogate. ko se bogati na dojenju?
roda je članica ibfana i štiti dojenje na različite načine.
guglajte ibfan i vidite čime se bave. mlaćenjem prazne slame i iznošenjem netočnih informacija? ne bih rekla. pogledajte što radi industrija.
takoe i opet je bolja varijanta dojiti nego nedojiti. jer dojenje nije samo hrana
Tko tu skaće je upitno.
Kad pišem članak tražim reference i navodim ih. Naravno. Ne mogu blebnuti, a ne potkrijepiti.
Ako ti to nije jasno ne mogu ja tu ništa promijeniti.
Nemam potrebu skakati, pogotovo što sam dojila skoro 3,5 god u komadu.
pa koliko je tu već stavljeno linkova sa znanstvenim referencama s raznih strana ali ni to nije dovoljno?
mislim da na la leche stranicama postoje reference.
ajd ne budi lijena
http://www.llli.org/docs/Outcomes_of..._June_2007.pdf
a i ovdje je objašnjeno zašto se odustalo od govorenja o prednostima dojenja,
nego se sad govori o rizicima adaptiranog
http://www.llli.org/NB/NBSepOct05p208a.html
ovo je u vezi zagađenja MM (nit kravice ga nisu lišene, tako da je prevaga opet nedvojbena)
http://www.llli.org/Release/contaminants.html
ma da, možeš to potkrijepiti nečim konkretnim?
možda i da ako izvučeš ijednu referencu koja mu je u temelju
pa nije blebnuto, kao prvo. to ti misliš jer ti se ne da tražiti reference pa nas sa daviš da ih mi za tebe tražimo.
kao drugo članak nije pisan prenesen je. a nismo imali potrebe za tražiti reference jer znamo iz nekih drugih istraživanja da su informacije iznesene u članku na mjestu.
i zašto imaš potrebu isticati svoj dojenački staž? jel ga nabijaš nekome na nos? vjerojatno ne ali se može dvstruko tumačiti kao i sve do sada.
magriz, kad me već vučeš za tipke, evo jednoga.
možeš dalje provjeravati i sama.
Childhood Cancer
In a case-controlled study of 593 cases of cancer in Moscow children 0 to 14 years of age, the positive trend of increased risk of
cancer with decreasing duration of breastfeeding was significant for all cancer combined. Smulevich VB, Solionova LG,
Belyakova SV. “Parental occupation and other factors and cancer risk in children: I. Study methodology and non-occupational
factors.” Int J Cancer 1999 Dec 10;83(6):712-7.
Children who are artificially fed or breastfed for only 6 months or less, are at an increased risk of developing cancer before age
15. The risk of artificially-fed children was 1-8 times that of long-term breastfed children, and the risk for short term feeders
was 1-9 times that of long term breast feeders. Davis, M.K. "Infant Feeding and Childhood Cancer." Lancet 1988
13;2(8607):365-8.
Posljednje uređivanje od mamma Juanita : 21.02.2011. at 20:15
svaki znanstveni članak ima reference. i ne treba pisati autoru. sve činjenice su potkrijepljene ili eksperimentima ili referencama drugih autora, koje su opet utemeljene ili eksperimentima ili referencama drugih autora, i tako do jajeta. ili kokoši
svatko tko me pozna, zna da zagovaram dojenje svugdje. i apsolutno sam za promociju i zaštitu. ali sporni članak to ne čini. osim što je prepun neistina i zastrašivanja, vrijeđa svaku majku koja nije dojila, vrijeđa sve koji rade u industriji, regulatornim i nadzornim tijelimavjerodostojan ili ne na portalu je i stajaće jer mi znamo da je dobar i vjerodostojan, da pogađa bit industrije koja je nemilosrdna po pitanju dobivanja svake lipe ili dolara od nedojenja. od toga žive. od toga se bogate. ko se bogati na dojenju?
a izjava "vjerodostojan ili ne na portalu je i stajaće" je na nivou političkog tjeranja inata (ne znam jel točno, ali tako je jer ja to tako kažem) koje nikad nije dovelo do ičeg dobro (svjedoci smo tome zadnjih godina)
na žalost, dobar cilj se ne postiže inatom i prkosom, nego suptilnim gurkanjem. žalosno je da se dobrobit dojenja "zagovara" blaćenjem druge strane. kao da gledamo sjednicu sabora
dojenje svakako treba promovirati kao najbolji odabir, ali ne na način da se majkama koje žele dojiti, a ne mogu, nabija osjećaj kao da sipaju u dijete otrov. općenito prezirem bilo kakav pokušaj marketinga koji se makar djelomično bazira na ocrnjavanju drugih opcija. ne, ad nije otrov, već alternativa ukoliko dojenje ne ide. i to sasvim solidna. (borba protiv beskrupuloznog marketinga proizvođača ad-a je pak drugi par rukavica i to dobrim dijelom i podržavam)
već sam spominjala na temi o utjecaju reklama na djecu kako su danas, zahvaljujući internetu koji je danas prisutan u većini kućanstava, sve informacije dostupne (uz malo volje, dakako). meni je, kada sam ostala trudna s 19, bilo potpuno svejedno jedu li tek rođene bebe ćevape s kajmakom, majčino mlijeko ili formulu. uopće me takve teme nisu interesirale. i kad se ukazala potreba za tim, lijepo sam se bacila na istraživanje i kao balavica od 19 krenula u dojenje koje je potrajalo dobra 34 mjeseca. jer me zanimalo. jer ne slušam što selo laje (a lajalo je na sve strane). isključivo stvar mog izbora. tako da smatram da su ljudi danas više nego ikad odgovorni za svoje postupke.
da sam tad na rodi prvo naletjela na onaj linkani članak, prolly bih stisnula onaj X gore desno na browseru uz veliki wtf iznad glave i nikad se više ne bih ni vratila. seni je odlično pojasnila onaj dio sa statistikom recimo. njoj je jasno. meni je jasno. mnogima ovdje je jasno. ali nekima nije. i ti neki kad pročitaju da su 250% veće šanse da dođe baba roga i odgrize djetetu glavu, a nije prikazana stvarna mogućnost pojavljivanja tako nečega, imat će osjećaj kao da u dijete sipaju koktel arsena, strihinina i cijanida začinjen psilocibinom da bude zabavnije zlim proizvođačima.
i zašto bi ad trebalo ići na recept? zar bi liječnici trebali prisiljavati majke na dojenje ne pisanjem recepata ako nema medicinskih indikacija za prekid dojenja? mislim, pošto se inače recepti pišu ukoliko postoje medicinske indikacije za uzimanje nekog lijeka, jel. mislim da bih se u tom slučaju iz čistog inata nebuštimenigovorilkajdaradim pravila da ne dojim
pružajte ljudima informacije. objasnite im zašto je dojenje dobro, ne zašto je ad loše. zauzmite afirmativan stav i vjerujem da ćete polučiti više uspjeha i podići reputaciju među roditeljima. s tim da ne bi bilo loše da, upravo radi majki koje ne mogu dojiti, malo olabavite sa politikom ne pričanja o ad-u. bolje da čuju relevantne informacije od vas nego da ovise o reklamama i (lako moguće dobro podmazanim) pedijatrima.
shvatite ovo kao dobronamjernu sugestiju, naravno. meni ste ipak jako pomogle hrpom korisnih informacija i zahvalna sam na tome
u ovom konkretnom članku se ne zagovara dojenje, govori se o nedostacima nadomjestka. taj članak nije znanstveni rad i ne mora biti referenci. ako te reference zanimaju zašto ih sama ne potražiš jer sve vrvi od njih.
nema nikakovog inata u tome što će članak ostati na portalu. barem za sada. jer mi smatramo da nije netočan. ako je tebi to inat onda izvoli ne čitati!
zašto piše da zagovaraš dojenje? kome se pravdaš? meni ili nekoj mami koja ne doji pa da joj pomogneš? ovakvim načinom ćeš joj samo odmoći. a gdje su tek one koje trebaju krenuti s dojenjem?
i svako ko radi u industriji priznaje postotak "falšanih" proizvoda, to bi ako se toliko pozivaš na to morala znati.
Posljednje uređivanje od Mamita : 21.02.2011. at 21:12 Razlog: višak slovo
jel sad trebamo na forumu svaku majku koja kaže da joj je dijete sretno jer doji tražiti da izvoli dati refrencu?
mamita, izvlačiš mi riječi iz konteksta i okrećeš kako ti paše
ali ajde
to je u duhu tvoje kontradiktornosti:vjerodostojan ili ne na portalu je i stajaće jer mi znamo da je dobar i vjerodostojan
tu leži većina zabluda. ti si možda ti samosvjesna i odgovorna, tvrdoglava, uporna nazovi kako hoćeš.
Većina žena nakon poroda osjeća se uplašeno i ranjivo. Radi najbolje što zna. Ako dođe pola sela ili cijelo selo (a najgore kad to počnu raditi osobe od povjerenja koje ne rade krivo zato što rade krivo nego zato što ne znaju) i počne tupiti o tome kako dojenje i nije tako važno, da dijete plače, galdno je (a nije) da bi trebalo spavati cijelu noć (a ne treba), da treba dobivati natežini toliko i toliko (a ne treba) itditditd
nema te samosvjesti koja se neće barem jednom poljuljati.
Govorim ti iz iskustva majki kojima na grupama za potporu dojenju pružamo podršku i pomoć, iz iskustva stotina i stotina poziva na sos telefon svih nas savjetnica, majki, volonterki.
Selo laje ali i ujeda.
pa mi znamo to nam nije bogom danom ili došlo u snu, dokazi postoje, ti ih ne priznaješ i što želiš da ti kažem osim da imaš pravo na svoje mišljenje?
Da li je dovoljna referenca slika sretne bebe? (I sretnog tate koji se ne mora dizati po noći i raditi bocu
Ne kažem da nedojene bebe nisu sretne, naravno da jesu, ma prevelika je sreća samo da ih imamo, dojenje je divan bonus.
znam da većina ne ćčita linkove
i baš imam potrebu ovo izdvojiti s
http://www.llli.org/NB/NBSepOct05p208a.html
a direktno je vezano uz postojanje ovog topica- zašto pričati o rizicima:
Focus groups found that mothers-to-be are more likely to consider breastfeeding when they hear about the risks of formula, Young said. Researchers concluded that the proposed ad campaign didn't make women who had chosen to formula-feed their babies feel guilty; rather, it made them feel angry that their doctors had never told them about the risks of that choice. Looking on the bright side, Young said that the ad campaign fight forced breastfeeding advocates to pull all their research together. It's clearer now than ever before that, "It is criminal to not inform mothers of the risks," she said.
žene, laku noć.
da zaključim vrlo jednostavno
BOLJE JE DOJITI PA MAKAR I PO CIJENU VLASTITOG ŽIVOTA
sve drugo je reklama za adaptirano mlijeko...
toliko od mene, hvala na pozornosti...uživajte u svojoj isključivosti...
Onda je pseudo-znanstveni rad, jer koristi diskurs znanstvenog rada, iako to nije. Ispod zastrašujućih postotaka i otrovnih elemenata, stoga bi trebalo sitnim slovima pisati upozorenje *ovo nije znanstvani rad.
eh kato, baš lijepo od tebe što svu žuć prosipaš upravo na žene koje drugima pokušavaju pomoći,
drugim ženama kad im je pomoć potrebna...baš lijepo od tebe.
svako dobro ti želim.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
