ja to anjičino "spremno" više čitam kao zna pisati, čitati, računati i sl. (no, možda sam u krivu)
s "nespremnima" se ipak mora malo više raditi ...
ja to anjičino "spremno" više čitam kao zna pisati, čitati, računati i sl. (no, možda sam u krivu)
s "nespremnima" se ipak mora malo više raditi ...
Danas sve ranije djeca znaju čitati pisati, pa bi po tom kriteriju uskoro mogli početi upisivati 4 ili 5 godišnjake. ... Osim toga oko kraja 1. polugodišta 1. razreda čitači i nečitači se izjednače, pa bi taj navodna olakšica za učiteljice bila na vrlo kratak rok.
Međutim kada u školu krene emosionalno/socijalno dijete nespremno dijete, ta nespremnost odnosno njene posljedice se vuku vrlo dugo - ponekad i do kraja SŠ.
Spremnost djeteta za školu ne podrazumijeva znanje čitanja i pisanja, nego općenitiju psihofizičku zrelost.
Možeš uguglati SDZŠ, da ne lijepim sada linkove.
Mislim da je to oduvijek bilo tako, ne samo danas, ali se danas na to više gleda (na sreću).
U moje vrijeme nije bilo odgoda, ali nas je u razredu bilo cca 5 odlikaša, 5 vrlo dobrih, 10 dobrih, 8 s dovoljnim uspjehom.
Da se taj isti razled prilagodio spremnosti djece, vjerujem da bi rezultati bili puuuuno bolji.
Pitala sam i vrijesku, pa nisam dobila odgovor - od kuda podatak o navodnoj 1/3 djece u populaciji koja budu odgođena?
Kao članica povjerenstva za upis u 1. razred (škola u Zgb) - apsolutno sam sigurna da su brojevi s kojim baratate prenapuhani da ne kažem karikirani.
Dio odgovora na tvoje pitanje dobit ćeš kada osim broja odgođene djece (Zgb-Slavonija) usporediš i druge parametre:
- rezultati na natjecanjima
- rezultati vanjskog vrednovanja
- rezultati državne mature
svakom ljudskom biću, pa tako i djetetu je imanentna potreba da bude uspješan u onome što radi. djeca koja kreću spremna u školu imaju više šanse da ne dožive školski neuspjeh, što se može zaključiti između ostalog iz rezultata natjecanja, vanjskog vrednovanja i državne mature (na tim parametrima zgb bolje stoji od slavonije).
Posljednje uređivanje od no@ : 27.02.2012. at 09:31