i EU zaslužuje temu :)

[prima]

To je točno baza koju treba ponoviti: provedba smjernica EU je puštena članicama na izbor.

nema kod pdv-a izbora, radi se o direktivi (2006/112,dodatak III) koja jasno propisuje na koje proizvode i usluge se smije koristiti snižena stopa pdva (a ta je min 5%)

zemlje koje imaju snižen (ili 0%) pdv na proizvode koji se ne uklapaju u aneks 3. , imaju ograničen rok da se usklade.
naravno da hr nije mogla ispregovarati nikakav rok za prilagodbu, kad ionako nismo imali niži pdv na dj. odjeću i obuću.
no hr može,ako želi, sniziti pdv na odjeću koju roda proizvede (točka 15. aneksa, iako nespretno provedena, u originalu totalno pokriva rodu)


To su sljedeći proizvodi i usluge:

1. prehrambeni proizvodi
2. opskrba vodom
3. farmaceutski proizvodi
4. medicinska oprema za invalide
5. prijevoz putnika
6. isporuke knjiga, novina i časopisa
7. ulaznice za kulturne događaje i ustanove
8. prijam radijskih i televizijskih programa
9. usluge umjetnika
10. gradnja i obnova socijalnih stanova
11. isporuke dobara i usluga za poljoprivrednu proizvodnju, osim kapitalnih dobara
12. usluge smještaja u hotelima
13. prodaja ulaznica za sportske priredbe
14. korištenje sportskih objekata
15. isporuke dobara i usluga dobrotvornih ili socijalnih ustanova
16. usluge pogrebnika i krematorija
17. usluge zdravstvene i stomatološke zaštite
18. usluge u vezi s čišćenjem ulica te prikupljanjem i obradom otpada

[ivarica]

ne znam bas, ustanove i udruge nisu isto (nije problem znaci samo u ovom da nismo humanitarni ili socijalni)

[ivarica]

aha, sad vidim i komentar za prijevod

[ivarica]

mozes mi poslati linkove na direktivu u originalu i prijevodu?
slaze se strategija za razvoj socijalnoga poduzetnistva, pa da posaljem ljudima koji rade na tome

[Jelena]

prima, nisam vidjela je li nužna jedinstvena standardna stopa poreza. odnosno, ako je minimalnoa standardna stopa poreza 15%, da li bi se mogla dječja odjeća oporezovati s 15 %? U tom slučaju bi nešto umjesto 125 koštalo 115 kn.

[Jelena]

Sad kad sam počela čitati te porezne papire, najrađe bih otvorila temu Vi pitate - prima odgovara

[prima]

mozes mi poslati linkove na direktivu u originalu i prijevodu?<br>
slaze se strategija za razvoj socijalnoga poduzetnistva, pa da posaljem ljudima koji rade na tome

nemogu jer eur-lex pada
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/...1:0118:en:-PDF

en.verzija t15.:
(15) supply of goods and services by organisations recognised as being devoted to social wellbeing by Member States and
engaged in welfare or social security work, in so far as those transactions are not exempt pursuant to Articles 132, 135
and 136;




kad eur lex proradi google Directive 2006/0112 (aneksi su sadržani )

[Jelena]

Je l to to?
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/...1:0118:en:-PDF

[prima]

članica eua mora imati 1. opću stopu pdv-a u rasponu 15-25 %
i može imati do dvije snižene stope (za robe i usluge iz aneksa 3) u rasponu od 5% do visine svoje opće stope.

znači dječja odjeća (i autosjedalice, i ...) mogu biti 15 % samo ako nam je to opća stopa pdv-a

[Jelena]

Meni radi. Ja sam tu našla:
http://ec.europa.eu/taxation_customs...n/index_en.htm

[ivarica]

kod nas nazalost jos ne postoji zakon ili drugi propis koji bi definirao organizacije od opceg dobra, a mislim da bi to bio preduvjet za ovo

[Jelena]

E svašta, ne znam kakve to veze ima, ali sad kad stavim ovaj link iz posta 1608 u google, onda se otvara, kad idem preko 1610, ne ide. (oprostite na OT, al možda nekom pomogne)

ivarica, ako će vas trebati podržati - tu smo

[ivarica]

E svašta, ne znam kakve to veze ima, ali sad kad stavim ovaj link iz posta 1608 u google, onda se otvara, kad idem preko 1610, ne ide. (oprostite na OT, al možda nekom pomogne)

ivarica, ako će vas trebati podržati - tu smo

hvala nisam imala rodu na umu
ima dosta organizacija koje pruzaju usluge, proizvode, zaposljavaju, mi smo mala beba

[prima]

možda nekom pomogne promjena granice za ulazak u sustav pdv-a

sa sadašnjih 85 000 kn, mijenja se na 35 000 EUR, pa oni koji posluju na tom obimu, nemoraju plaćati pdv uopće

[ivarica]

možda nekom pomogne promjena granice za ulazak u sustav pdv-a

sa sadašnjih 85 000 kn, mijenja se na 35 000 EUR, pa oni koji posluju na tom obimu, nemoraju plaćati pdv uopće

nedavno sam bila na nekom tecaju gdje su rekli da se to nece kod nas mijenjati na 35000 eura

[prima]

nedavno sam bila na nekom tecaju gdje su rekli da se to nece kod nas mijenjati na 35000 eura

nema službene odluke, ali u vladinom prijedlogu mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012., navedeno je podizanje granice na 230 000 kn.
mogu zahebat, ali zasad sve upućuje da će od 01.01.2013. biti viša granica

[cvijeta73]

onda bi bilo ok prije pristupanja u eu upoznati građane da će sva naša balkanska opuštenost doći na naplatu, da ćemo najprije raditi malo više , jer smo se eto u povijesti zadužili, pa kad oni osjete da smo mi dovoljno vrijedni-onda može pomoć. da kupimo golfa.

od kad ja znam za sebe, plaše nas sa slijedećom tranšom MMF-a.
uvijek je taj bauk mmf-a kao oblak iznad glave.

ja bih samo htjela reći, da budemo sigurni da svi misle isto , da jedno je pomoć za krpanje deficita, a drugo je dio eu budžeta koji nam pripada kad uđemo u eu.

enivej, jučer je linić rekao da nema straha, da država može servisirati svoje dugove i da nećemo prizvat mmf
i da će 8 milijardi uložiti u investicije države (hep, hž...) i da će to biti pokretač razvoja.
i, znate što?
ja mu vjerujem.

[prima]

ja bih samo htjela reći, da budemo sigurni da svi misle isto , da jedno je pomoć za krpanje deficita, a drugo je dio eu budžeta koji nam pripada kad uđemo u eu.

je, kužimo se, ali ja sam uvjerena da ćemo trebati pomoć za krpanje deficita, nije to moža, ako dođemo do toga, nego kad dođemo

enivej, jučer je linić rekao da nema straha, da država može servisirati svoje dugove i da nećemo prizvat mmf
i da će 8 milijardi uložiti u investicije države (hep, hž...) i da će to biti pokretač razvoja.
i, znate što?
ja mu vjerujem.

ja mu vjerujem samo u dobre namjere, ne u uspijeh

[Jelena]

i da će 8 milijardi uložiti u investicije države (hep, hž...) i da će to biti pokretač razvoja.
i, znate što?
ja mu vjerujem.

Nadam se da će netko nadgledati Kalmetinu ekipu na što troše.

Nego, sad ste me iznenadile s tih 35.000 eura, jer sam bila 100% sigurna da sam negdje vidjela 5.000 eura, upalo mi u oči. Pa sam našla i neku logiku, valjda hoće spriječiti da stalno isti ljudi rade na autorske ugovore, iako mi to klimavo zvučalo i samoj. I našla sam gdje sam vidjela, na prezentaciji:
Usklađivanje hrvatskog poreznog sustava s pravnom stečevinom EU

Provjerila sam, vi ste u pravu, ali ovo je prezentacija docenta s ekonomskog faksa

[a zakaj]

enivej, jučer je linić rekao da nema straha, da država može servisirati svoje dugove i da nećemo prizvat mmf
i da će 8 milijardi uložiti u investicije države (hep, hž...) i da će to biti pokretač razvoja.
i, znate što?
ja mu vjerujem.

bogme sam se i ja sama sebi jucer nakon otvorenog zacudila
ministar koji zvuci kao da stvarno razumije svoj resor i ima ideje. potpuno nov osjecaj. (samo sto sam onda, takva optimisticna, sama sebi sumnjiva)

[cvijeta73]

ja nisam sama sebi sumnjiva kad sam optimistična, al me zato nitko ne uzima za ozbiljno

[ina33]

ja nisam sama sebi sumnjiva kad sam optimistična, al me zato nitko ne uzima za ozbiljno

[prima]

http://danas.net.hr/hrvatska/abenaci...06.html?pos=n1

[Nightswimming]

nema kod pdv-a izbora, radi se o direktivi (2006/112,dodatak III) koja jasno propisuje na koje proizvode i usluge se smije koristiti snižena stopa pdva (a ta je min 5%)

Ovo štima, samo se nadam da ste svjesne da se ta direktiva mijenjala jedno tridesetak puta otkad je donosena. Prema tome, trebate gledati konsolidaranu verziju. Ovaj dio iz aneksa koji si ti tu prenijela, recimo, je iz originalne direktive. U međuvremenu se promijenio i sad izgleda malo drugačije.

[Jelena]

Ovo štima, samo se nadam da ste svjesne da se ta direktiva mijenjala jedno tridesetak puta otkad je donosena. Prema tome, trebate gledati konsolidaranu verziju. Ovaj dio iz aneksa koji si ti tu prenijela, recimo, je iz originalne direktive. U međuvremenu se promijenio i sad izgleda malo drugačije.

Gdje se mogu pratiti izmjene direktiva? Je l možeš, molim te, staviti link? Ja ne vidim na službenim stranicama Europske komisije.

[Nightswimming]

Gdje se mogu pratiti izmjene direktiva? Je l možeš, molim te, staviti link? Ja ne vidim na službenim stranicama Europske komisije.

Najbolje na Eurlexu, ideš na "bibliographic notice" (makar, nije ni on uvijek sto posto pouzdan) i scrollaš dok ne dođeš do amended by (ima i amendmends to, ali to su akti koji su dotičnom direktivom promijenjeni) i nakon toga consolidated versions od kojih izabereš najnoviju.Nakon toga se još navode reference na praksu Europskog suda, što isto zna biti korisno.

Konkretno za ovu direktivu link na bibliografic notice:

http://eur-lex.europa.eu/Notice.doval=437183:cs&lang=en&list=561945:cs,5619 46:cs,490744:cs,462097:cs,462096:cs,462095:cs,4620 94:cs,462093:cs,462092:cs,437183:cs,&pos=10&page=1 &nbl=10&pgs=10&hwords=

Bit će uskoro i na hrvatskom.

[zmaj]

neš novoga:

...Takva je praksa u Švicarskoj već uvedena, a naročito progresivan pokazao se glavni grad Bern. Tamo se u formularima više ne navode 'majka' i 'otac', nego se spominju 'roditelji' bez rodnih odrednica. ...

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet...ksisticke.html

...Gospođa Stump švicarska je političarka, parlamentarna zastupnica svoje zemlje u Vijeću Europe, a pažnju javnosti privukla je kada je uputila zahtjev Europskoj komisiji da zabrani uporabu riječi 'majka' jer je seksistička i prikazuje žene kao seksualne objekte i niža bića. Kaže, trebalo bi koristiti neku rodno neutralnu imenicu. ...

....briselski birokrati izdali su letak u kojem savjetuju političare da koriste rodno neutralan rječnik, a u Europskom parlamentu je uvedena zabrana oslovljavanja tamošnjih djelatnica s 'gospođo' ili 'gospođice.' Pogađate već, degradirajuće je i seksistički. .....

...U glavnom gradu Švedske, Stockholmu, otvoren je dječji vrtić Egalia, a financira ga švedska vlada. Moguće je da vam već sam njegov naziv govori dovoljno - u njemu se strogo vodi računa o zadržavanju rodne neutralnosti među djecom. Tako je, na primjer, zabranjeno koristiti osobne zamjenice kako što su 'ona' i 'on' a umjesto njih kaže se 'prijatelj' ili se koristi rodno neutralna zamjenica 'hen' posuđena iz finskog jezika....

http://www.fizzit.net/hr/drustvo/fen...cki-nekorektno

[Amalthea]

Bezveze mi je to.
Majka mi nije seksistička riječ, a ako i je - meni je najljepša seksistička riječ. I uloga.
Ne zamaram se oko toga.

[SikaPika]

meni je majka sjajna riječ, još kad mi moje dijete kaže majčice
a to s osobnim zamjenicama stvarno ne kužim, bolesno pretjerivanje
što se tiče gospođe i gospođice, to mi je ok, što se mene tiče, oslovljavali bismo se s imenom ili s druže i drugarice

[cvijeta73]

ne do bog većeg zla

[makita]

vid, anketa je fifti:fifti

[Jelena]

Na gospođa i gospođica sam ja alergična, al ono totalno. Kad me neka stranka pita jesam li gđa ili gđica, a događa se na mjesečnoj bazi, ja odgovaram da za našu suradnju nije bitno jesam li udana.

[gita75]

Na gospođa i gospođica sam ja alergična, al ono totalno. Kad me neka stranka pita jesam li gđa ili gđica, a događa se na mjesečnoj bazi, ja odgovaram da za našu suradnju nije bitno jesam li udana.

Inače, sve žene preko 25 koje su završile fakultet su gospođe.
Ja to volim servirat takvim mudrijašima.
Meni se to dešava na dnevnoj bazi.

[Cubana]

Mislim da to nema veze s fakultetom.

[Sanja]

Mislim da to nema veze s fakultetom.

Naravno, bonton također kaže da nema.

[gita75]

ma ispalo mi je "i", sorry.
znači, sve žene preko 25 godina i sve žene koje završe fakultet. ne znam više odkud mi to.

[mamitzi]

prije par godina suradnik mi je rekao da ne zna kako bi me oslovljavao; jer mu inženjerka zvuči srpski, a inženjerica kao "piz...". nekako mi to ne izlazi iz glave, pitala sam se postoji li neko rješenje, a sad mi se čini da sve možemo biti magistre, baš kao tete iz apoteke (to je iz mog djetinjstva).
postoji li tu neko pravilno rješenje, kako oslovljavati žene koje su završile tehničke fakultete?
moja kolegica iz kancelarije me naučila da kad netko pita da li ste gospođe ili gospođica, najbolji je odgovor"po potrebi" i zauvijek zašute.

[Davor]

Dovitljivica?

[apricot]

pa zar bi te itko oslovljavao sa "inženjerko mamitzi"
meni je to strašno
pa zato imamo imena da nas po njima oslovljavaju
a titula je nešto zbog čega i stupamo u poslovne kontakte i nije ju potrebno stalno naglašavati

ako te već predstavlja nekome drugome, onda "ovo je gospođa mamitzi, inženjerka toga i toga" (inženjerka nije istočnjačka verzija)

[Cubana]

Pa na poslu nije gđa mamitzi nego inžinjerka mamitzi.
Mislim, kad ju netko traži na tel, kako bi ju trebao osloviti?
Il ja to imam izvitopereno shvaćanje zbog neselektivnog isticanja mojeg zvanja.
Moj šef u bivšoj firmi je i kad je autopraonicu zvao predstavljao se sa ovdje dr. xy.

[Svimbalo]

Pa meni je to baš nekako...nepotrebno. I ono kad si na kućnim vratima napišu "dr. Xy" ili na partu. OK; jest bio dr., ali zar je to u tom momentu važno?
U biti svimbam apri.

[Cubana]

I meni je nepotrebno. I glupo.
Al nekako je uvriježeno neka zvanja na poslu oslovljavati titulom.
Kod nas ima masu inžinjerki, koje se tako i oslovljava.
Ako su k tome još i mr.sc. odmah su i magistra ta i ta.
Dok su npr pravnica i ekonomistica gđe.
Sve skupa bez veze.

[Jelena]

Gospodin i gospođa je po meni uvijek pristojno. Jesam li doktorica ili magistra, docentica ili primarijus(ica), i jesam li nedavno promaknuta, s tim ne bi trebalo ljude opterećivati. Liječnik/doktor i učitelj/profesor mi je zabavno promatrati kako se koriste. Inženjeri i inženjerke kod mene na poslu nemaju nikakav predznak, a bome ni pravnici/ce, al piše im na vratima. Meni u pravilu kažu krivu titulu, ili previsoku ili prenisku, to mi ne smeta, al gospođica je stvarno grozno.

[Solange13]

malo on topic.

http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/e...ml/598465.html

meni kao tzv. euroskeptiku je ŽAO, sto ispada da smo oko ovoga bili u pravu. jer, to su bas te situacije gdje bi covjek bio sretan da se dokaze da je u krivu.. ovakve stvari nece biti dobre za nikoga od nas..

[Jelena]

Na dva placa u Zagrebu bili su stavljeni mljekomati, s domaćim punomasnim mlijekom iz okolice. Litra je koštala 7 kuna, a mogao si kupiti količinu koju si htio, 0,2 dl ili koliko ti već treba. Uređaji su ukinuti jer ljudi nisu spremni platiti kunu više za litru kvalitetnijeg mlijeka. Državni poticaji mljekarima idu isto iz našeg džepa, samo što onda plaćaju i oni koji piju i oni koji ne piju mlijeko.

Ja sam bila oduševljena mljekomatima, jako mi je žao da nisu preživjeli. Puno ljudi neće razmišljati je li kava negdje 50 lipa skuplja, al kad treba kupiti kvalitetno mlijeko, onda je kuna problem.

[Mima]

Ne mogu se na mljekomatima prodati milioni litara mlijeka.

[Davor]

To samo ovisi o broju mlijekomata. Trenutno nemamo niti jednoga.
Rekao bih da smo jako blizu eri onog bućkuriša kojeg Amerikanci zovu reconstituted milk. Već vidim eurooptimiste kako tu strahotu kuju u zvijezde. Nekima stvarnost jednostavno nikada ne postane dovoljno stvarna.

[gita75]

Na dva placa u Zagrebu bili su stavljeni mljekomati, s domaćim punomasnim mlijekom iz okolice. Litra je koštala 7 kuna, a mogao si kupiti količinu koju si htio, 0,2 dl ili koliko ti već treba. Uređaji su ukinuti jer ljudi nisu spremni platiti kunu više za litru kvalitetnijeg mlijeka. Državni poticaji mljekarima idu isto iz našeg džepa, samo što onda plaćaju i oni koji piju i oni koji ne piju mlijeko.

Ja sam bila oduševljena mljekomatima, jako mi je žao da nisu preživjeli. Puno ljudi neće razmišljati je li kava negdje 50 lipa skuplja, al kad treba kupiti kvalitetno mlijeko, onda je kuna problem.

meni, recimo, nije bio problem platiti kunu više.
problem mi je bio što su mi mljekomati bili predaleko, da mi je neki bio bliže, sigurno bi ga koristila.
isto kao što mi nije problem dat 2-3 kune više za "sretna jaja", ako ih ima u dućanima u kojima kupujem.
ali sigurno neću ići preko pola grada po njih.

[Jelena]

Ni ne mislim da su mljekomati namjenjeni u osnovi onima koji žive u drugom dijelu grada. Vjerojatnije je da se radilo o pilot projektu koji se nije pokazao obećavajući. Da jest, onda bi svaki plac dobio jedan aparat.

[gita75]

Ni ne mislim da su mljekomati namjenjeni u osnovi onima koji žive u drugom dijelu grada. Vjerojatnije je da se radilo o pilot projektu koji se nije pokazao obećavajući. Da jest, onda bi svaki plac dobio jedan aparat.

ma nije to bio nikakav projekt inače bi se valjda išlo na bolju pokrivenost i informaciju svekolikog pučanstva.
to je jedan tip prodavao mjekarima kao super varijantu za plasman mlijeka...
meni je ideja super, ali očito treba više od same ideje.

isto je nedavno neslavno propao projekt "srdela snack", fast food ribljih restorana. dobiješ cijeli ručak i čašu vina za 30-60 kn (ovisno o vrsti ribe).
ideja je bila odlična, ali negdje je zapelo. zbog toga mi je baš žao.