U ovo uskršnje vrijeme želim da podignem ovu temu i pokrenem jednu ozbilniju raspravu o ovome.Ovdje se koliko vidim najčešće govori o odlascima u Prag.Nitko ne raspravlja o tome da je donacija zakonski moguća i u Hrvatskoj ali se u praksi ne proovdi.Čim je izašao novi Zakon ja sam rekla da se donacija neće sasvim sigurno u Hrvatskoj provesti u bliskoj budučnosti( pri tom mislom na slijedećih godinu dvije).A razmislimo zašto?Eto većna vas ide u Prag i sigurno znate tko su donori JS a tko s donori spermija.To su ljudi koji za svoj biološki materijal sasvim sigurno dobiju neku novčanu naknadu.U našem zakonu stoji da donor nema pravo na novčanu naknadu.Je li vi mislite da bi netko davao sjemene stanice kao što se daje krv dakle bez novčane naknade.Ja mislim da ne bi.Drugo a još važnije pitanje kojim se praktički sasvim ubija želja za donacijom i na neki način diskriminira donore je odredba da dijete rođeno js ili sjemenom ima pravo saznati sve o identitetu darivatelja js ili sjemene stanice,a donor naprotiv nema pravo znati ništa o tome kome je njegov bilološki materijal darovan,Sa ovakvim uvjetom ja garantiram da 99 % ljudi koji su bilo kad u svom životu razmišljali o donaciji iz humanosti sada više neće razmišljati tako.Ovo pišem jer sam žena koja sam dugo vremena pokušavala ostvariti materinstvo uz pomoć MPO ,doduše sa svojim biološkim materijalom i ponekad sam razmišljala o mogučnosti da ukoliko bih rodila više djece i ostalo mi višak embrija da ih darujem ali pod uvjetima kako ih propisuje hrvatki zakon sasvim sigurno to ne bih učinila.Zato sve žene koje idu u postupak s doniranim stanicama i one koje žele nešto učiniti po pitanju ostvarivanja donacije u Hrvatskoj tražite od hrvatke vlade hitnu izmjenu zakona budući je donaciju s ovim odredbama praktično nemoguće provesti u Hrvatskoj a sve što je propisano Zakonom a neostavarivo u praksi je najočitiji oblik diskriminacije.