Btw, pročitala sam Zeleni šator, Ljudmile Ulicke.
Ovo mi je treća njena knjiga, što da kažem, žena se prometnula u pravog ruskog klasika.
Izvrsna knjiga!
I meni je bila i baš sam tad počela uspoređivati Ulicku i Svetlanu Aleksievič, za istu tematiku kod jedne trebaš antidepresive, kod druge stalno ipak vidiš neko svjetlo optimizma i pozitive... Možda je bio samo moj dojam ali svejedno...