Takvih ima u svakoj školi, pa i u savršenom Miocu (ok, nema baš urlanja, ali ovog drugog ima). Samo je to, valjda, ok jer se ne radi o latinskom i povijesti, nego o stem predmetuOzujak prvotno napisa
 |
|||
|
|
|||
Takvih ima u svakoj školi, pa i u savršenom Miocu (ok, nema baš urlanja, ali ovog drugog ima). Samo je to, valjda, ok jer se ne radi o latinskom i povijesti, nego o stem predmetu
Slažem se.Obično je trava kod susjeda zelenijaa popularnost pojedine škole mijenja se s vremenom.
Prije 30-ak godina taj je status imala Peta, s vremenom je Mioc postao najpopularniji, uslijedio je procvat Preloga, zadnjih par godina primjećujem da popularnost raste Prvoj i Desetoj...
Sa svakom takvom famom škola privlači sve više djece s visokim brojem bodova, dobivaju sve jači sastav učenika, pa dolazi do neke vrste pozitivne povratne sprege - probir izvrsnih učenika - bolja atmosfera u razredu - bolji uspjesi škole (matura, natjecanja, štoveć) - veća popularnost škole - itd.
Pritom kvaliteta nastave ne mora rasti jednakom brzinom kao i popularnost. Može, ali ne mora. Najčešće je sastav učenika taj koji diktira atmosferu u školi (razredu) i određuje i zadovoljstvo djece školom. A profesori tome mogu puno pridonijeti, ali nisu tu nužan faktor.
Imam i hrpu primjera iz različitih škola koji to potvrđuju, ali ne bih sad išla u konkretne detalje.
Mioc i Prelog su i dalje u vrhu popularnih škola jer privlače natjecatelje. A to su najčešće djeca koja još iz osnovne imaju taj natjecateljski poriv, i onda u takvim srednjim školama dobiju podršku da ga i dalje održavaju. Pa je to dodatni plus među ambicioznijom učeničkom populacijom.
Nije stvar doživljavanja učenika (iako da, slažem se da su možda ove generacije osjetljivije), nego ponašanja nastavnika. Već smo odavno trebali izaći iz pećina.. i naučiti se civilizirano ponašati.
Ma nije ok... u niti jednom predmetu.Takvih ima u svakoj školi, pa i u savršenom Miocu (ok, nema baš urlanja, ali ovog drugog ima). Samo je to, valjda, ok jer se ne radi o latinskom i povijesti, nego o stem predmetu
A očekivali smo da će više sati provoditi nad matematikom, nego latinskim. Ne samo on.. cijeli razred + opći smjer. Naprosto prof. nije kako treba. Ili su po vama svi prof ok i/ili tako treba biti?
Pa to ti je, Ozujak, stvar gimnazijskog programa a ne nužno nastavnika. Pm gimnazije nisu škole za matematičare nego su gimnazije, sa 13-14 predmeta koji svaki ima svoj program i traži svoje.
Moram reći da kad vidim da se ljudi bune na visoke pragove u pm gimnazijama, jer dijete koje ima manje bodova od praga ne dobije niti šansu na prijemnom, zapitam se jesu li ljudi svjesni da to dijete u gimnaziji čekaju svi ti predmeti koje treba učiti i učiti, a ne samo matematika i informatika.
Npr. sjećam se da je kod moje kćeri u 1. srednje najgori prosjek bio iz povijesti, a profesorica nije bila ništa problematična, samo se moralo jako puno učiti.
Pa kako su već ranije napisale forumašice, statistički je nemoguće da baš svi profesori budu ok, odlični, bez mane. Uvijek će se negdje naći netko problematičan, možda ne svim učenicima, ali nekima da. I ne treba oko toga raditi dramu.
Latinski imaju samo dvije godine, preživjet će toliko. Na kraju obično ispada da takvi naporni profesori i nisu baš tako traumatizirajući kako nam se čini u prvi mah
Tako je.
Nastavnici su ljudi i naravno da nisu savršeni. Ono što očekujem, kao roditelj, da se ponašaju civilizirano. I da ih nauče na kraju krajeva.
Nisu se promijenili ništa od kada sam ja išla u srednju.
Koliko je to traumatizirajuće, vidjeti će se u odrasloj dobi (koliko je samopouzdanje,..).
Mima, već sam pisala prije, ali mogu ponoviti jer imam filing kao da razgovarate s nekom balavicom koja tek sad otkriva svijet školskog sustava.
Da, u gimnazijama se uči. Da, u strukovnima se uči (da me sirius ne poklopi). U školama se mora učiti. Valjda je to svima jasno (ili nije, da naglašavate?).
U matematičkim gimnazijama očekujemo jaču matematiku, u jezičnima jezike. Tako bi to valjda trebalo biti prema kurikulumu.
Djeca upisuju jezičnu jer vole jezike i žele ih učiti više. Upisuju matematičke jer vole matematiku i žele je više učiti. To bi tako valjda trebalo biti, a ne zato što je nešto posh.
Latinski i povijest treba isto učiti u gimnazijama (a i u strukovnima predmete koji su tamo po kurikulumu). To bi trebalo svima biti jasno (ili nije? meni je).
U redu mi je da ste mi korektiv, tako vas i doživljavam. Ali nekako se stalno opravdavam za nešto što nisam napisala, niti mislim.
Žao mi je, stvarno nisam htjela patronizirati, nego više pišem ono što se i meni mota ili se motalo po glavi u vezi gimnazija i programa u njima.
Evo kažeš da očekuješ jaču matematiku - jaču od čega? Matematika je po broju sati jača nego u općoj gimnaziji, ali nigdje ne piše da je važniji predmet od povijesti u matematičkoj.
Ja mislim da je gimnazijski program jako opširan i da je to mnogima naporno, meni se uvijek činilo da se ništa ne stigne pošteno naučiti nego da se kako je razrendik moje kćeri govorio 'gase vatre' pred testove.
Zapravo i nije toliko naporno koliko sam očekivala da će biti (koliko su nas strašili). Samo je tužno i razočaravajuće da par tih prof. liječe svoje frustracije (toliko da svi uče sate i sate latinski i povijest, umjesto matematiku koju žele i vole). Toga je bilo kad sam ja išla u školu, a ima i danas. I svima je to normalna/uobičajena stvar.
A (moji) kriteriji su stvarno niski da ne mogu biti niži: bez deračine, relativno pošteno ocjenivanje, znati prenijeti znanje.
Ako im se ne radi taj posao, zašto ga rade? Nije svima profesorski posao poziv.
Ne znam, meni je pretjerano reći za profesora da liječi svoje frustracije zato što traži da djeca puno uče. To je vrlo općenita tvrdnja, pogotovo za nekog kog zapravo ne poznaš.
A inače, po iskustvu, obično se djeca tako ustraše tih zahtjevnijih profesora u 1. razredu, kasnije već olabave malo pa ih ne uče sate i sate
Sad mi je pala glupa usporedba na pamet, ali možda upali.. :D mali psi su većinom živčani i laju češće od velikih pasa. Muči ih veličina. Tako i ove nastavnike.
Vjerojatno će sad netko napisati "nisu svi mali psi isti", "znam ja i velike pse da laju" i sl. Stvarno mi se neda još jedan takav krug proći..
Preživjeti će oni svi taj prvi razred, zahtjevne profesore,.. i mi smo. Samo mislim da je to sve gore nego prije 30god. i da će državno školstvo u vrijeme naših unuka/parunuka, biti sličnije američkom, nego.. ne znam, finskom.
U prošlom postu sam napisala da mislim da je pretjerano izjaviti da nastavnici liječe svoje frustracije, a sad ću dodati da je vrlo ružno usporediti zahtjevne nastavnike s malim živčanim psima koji laju jer su mali (tj. jer predaju "nebitan" predmet u PM gimnaziji, ako sam dobro shvatila?).Sad mi je pala glupa usporedba na pamet, ali možda upali.. :D mali psi su većinom živčani i laju češće od velikih pasa. Muči ih veličina. Tako i ove nastavnike.
Vjerojatno će sad netko napisati "nisu svi mali psi isti", "znam ja i velike pse da laju" i sl. Stvarno mi se neda još jedan takav krug proći..
Ako zaista postoji toliki problem s određenim nastavnikom, treba otići na predmetne informacije i vidjeti u čemu je problem, a ne prosipati žuč na otvorenom forumu bez konkretnih argumenata.
Jednom mi je jedna izvrsna i popularna prof. iz 16. gimnazije rekla da joj nije jasno zašto im se upišu učenici koji vole jezike, ali ne vole fiziku i kemiju. Misle da su upisali zahtjevni tečaj jezika pa se bune zašto ih fitilje u ta dva predmeta.
Sve su gimnazije istog programa jedino je negdje smanjen jezik, a pojačana mat/fiz ili obrnuto.
To što tvoje dijete proživljava u 1.r. prava je klasika (i moja je tako lani). Isprepadaju ih, sruči im se na glavu 200% više rada nego u OŠ, a oni i dalje, poučeni iskustvom OŠ love prosjek.
Imam u školi jednu odličnu učenicu iz "tvoje" gimnazije koja je lani u 2. srednje ustanovila da joj je iz latinskog dovoljna i dvojka te da sve skupa nije vrijedno uzrujavanja.
A o privatnom školstvu (bar zasad) nemaj iluzija. Kod njih se cijeli 4. srednje samo matura sprema. Znam i priv. škole gdje se u 1. srednje pita djecu koji su im predmeti važni i na što bi oni da se stavi težište
Posljednje uređivanje od čokolada : 25.06.2024. at 12:40
Ožujak, ja se slažem s tobom
i zanimljivo je da gotovo u pravilu ti profesori koji jako, jako puno traže od klinaca - su u pravilu iz predmeta kao što su povijest i latinski
frustirirani su da, ajd samo recite, gdje bi se oni zaposlili da nema škola?!?
kad se treba buniti protiv reformi, profesori povijesti su prvi... jer su prvi na listi za otpis kao nebini predmet u školi
Pa otpisali su ih već. Novi strukovni kurikulum ne predviđa više povijest. Zbilja nisam zagovornik učenja 500 komada raznih datuma u jednom testu, ali potpuno brisanje povijesti...pa nisam baš sigurna.
Ako imas internet cemu uciti povijest
Meni je zapravo komedija sto su u skoli za zivot u sonovnij napravili od povijesti. Nekog klona izmedu starih metoda ucenja( i starog programa) i upotrebe novih alata ( interneta, istrazivackog rada, samostalnih projekata i zakljucivanja).
Totalno promaseno. Metode ucenja i razmisljanja koje zele uvesti po novom kurikulumu nisu predvidene da se preleti kompletna povijest ljudske vrste od velikog praska do danas.
Po meni bi više trebali biti frustrirani oni koji su se prvo morali dobro potruditi da upadnu u PM gimnaziju, pa završiti PMF i na kraju raditi za prosječnu državnu plaću.
Meni osobno frustracije proizlaze iz loše napisanih udžbenika i loše educiranih nastavnika. Ali kako 50 godina radimo negativnu selekciju, ne čudim se. U mojoj srednjoj MIOC program gimnaziji je bilo 4 razreda. Više ljudi je završilo muzičku akademiju, nego nastavnički PMF.
Spora prilagodba programa novim uvjetima je zaista problematična. Svi se smijulje i koriste AI za takve "samostalne projekte", a AI baca nebuloze. Bojim se da će ih sve više bacati, jer se sve više besmislenih tekstova nalazi na webu odakle ovaj nekritično skuplja podatke. Prosječni nastavnik povijesti i latinskog sigurno nije napredni korisnik AI-a. Ne znam kako se bore i da li se bore.Ako imas internet cemu uciti povijest
Meni je zapravo komedija sto su u skoli za zivot u sonovnij napravili od povijesti. Nekog klona izmedu starih metoda ucenja( i starog programa) i upotrebe novih alata ( interneta, istrazivackog rada, samostalnih projekata i zakljucivanja).
Totalno promaseno. Metode ucenja i razmisljanja koje zele uvesti po novom kurikulumu nisu predvidene da se preleti kompletna povijest ljudske vrste od velikog praska do danas.
To je problem države koja dozvoljava 7 sveučilišta na kojima se studira povijest. Profesori HJ također su već godinama u hiperprodukciji kao i učitelji razredne nastave. Da na 15 godina zatvore te smjerove, nitko ne bi ni trepnuo.
Zašto nitko ne želi na nastavničke smjerove PMF-a, a za ulaz u PM gimnaziju borba na život i smrt?
Brzopleto sam napisala: u četverogodišnjim strukovnim školama planiraju ostaviti povijest samo 1 godinu (i to samo povijest Hrvatske od 18. do 20. st.).
Ako se ne varam, još prije 5-6 godina povijest je u potpunosti izbačena iz mnogih trogodišnjih škola.
Ovo i mene zanima.Zašto nitko ne želi na nastavničke smjerove PMF-a, a za ulaz u PM gimnaziju borba na život i smrt?
Prateći ovu temu i razgovore s roditeljima u školi, rekla bih da je PM želja roditelja, a manje djece. Bude i želja djece, ali djeca prvo od nekoga moraju saznati da PM postoji. Jako ovisi o tome kako ju roditelj predstavi i kako predstavi ostale gimnazije. Stalno se vrte rezultati mature i PM ima definitivno najbolje rezultate iz matematike (ali i ostalih predmeta). Za razliku od forumašica ovdje čija su djeca natjecatelji, oko sebe primjećujem da, čak i kada je roditelj svjestan da djetetu matematika nije najjača karika, da nisu dobri temelji iz OS, prevlada stav da neka ipak izabere PM, jer je to prilika da nadoknadi (ne)znanje iz osnovne škole i dobro se pripremi za maturu. Isti razlozi koji se na ovoj temi provlače; da su u PM bolji profesori i da će dobit bolje znanje.
Kod nas je matematika od prvih razreda bila jako loše postavljena; razredna učiteljica nije držala dodatnu nastavu, nevoljko je slala djecu na natjecanja Klokana. Navodno je jednom prilikom rekla da je to iz straha da ju roditelji ne optuže da ih nije dobro pripremila i da joj takav stres ne treba. Bilo je djece koja su uredno prolazila u prvih 10% (i bez njenih priprema) tako da sam ja imala sumnju da je nešto drugo u pitanju. Neke stvari s godinama, pogotovo sada pred upise, dale su mi naslutit da sam bila u pravu.
Od 5.-8. razreda promijenili su 8 nastavnika, plus zamijene unutar škole dok se čekao novi nastavnik ili dok su bili odsutni iz drugih razloga. Većina djece nije imala prilike zavoljeti matematiku, a neki su ju i zamrzili.
Poštujem izbor svog djeteta i neću utjecati na odluku za školu koju bira. Ali se pitam, pogotovo dok čitam temu, da li griješim u tome i jesam li i ja trebala poticati za PM?
Zbog manje satnice matematike, propušta li dobru pripremu za maturu?
Zato što se u jezične gimnazije upisuju učenici sa 70 bodova, a u PM 76 ili 77 plus prijemni ispit.
Za opće isto tvrde da su bolje one koje imaju prijemni ispit nego one koje nemaju. I da je dvojezični program u Prelogu ili X. značajno bolji od dvojezičnog u XVI. jer oni nemaju prijemni ispit za jezik.
(Ovo govore roditelji, ne djeca. Moram to naglasiti)
Eva je imala povijest sad prvu godinu. Opcu povijes. Protrcali su kroz program zadrzavajuci se samo na par kljucnih trenutaka. U drugom i trecem razredu od drustvenih predmeta ima politiku i gospodarstvo. Za ostale trogodisnje ne znam.
Mislis li da ce dijete zeljeti upisati A razinu matematike , i da ce zeljeti studirati nesto sa teskom matematikom? Dijete voli matematiku i ide joj ?
Ne voli ju, odrađuje jer mora.
Nema pojma što će studirati, ni koju razinu mature će uzeti. Moguće da ne zna da postoje dvije razine.
Mislim da jako jako mali broj djece zna u 8.razredu što će kasnije u životu i meni je to uredu.
Možda sam naivna, ali pomozi mi da razumijem što je u ovom tako loše.A o privatnom školstvu (bar zasad) nemaj iluzija. Kod njih se cijeli 4. srednje samo matura sprema. Znam i priv. škole gdje se u 1. srednje pita djecu koji su im predmeti važni i na što bi oni da se stavi težište
Ovo svaštarenje i razbacivanje na 17 predmeta u državnim gimnazijama, gdje se klinci pokušavaju truditi da sve jednako dobro znaju, kao što je netko napisao - jer love prosjek - zbilja ne vidim smisao. Kladim se da 90% toga ionako zaborave. zbilja mi se ne čini produktivnim. Ne kažem da ne nauče ništa, nego uloženo vrijeme u to silno gradivo, a da nemaš neki jasan cilj mi se ne čini smisleno.
Za faks je bitna matura, čiji je ponder važniji i veći od prosjeka. Koliku rupu u znanju može imati netko tko je velik fokus stavio na maturu u četvrtom razredu, po tvom komentaru mi se čini kao da je to neki teški krimen. Mislim da će netko teško dobro napisati A razinu mature iz matematike npr., a da baš ništa četiri godine nisi radio (ako ćemo pretpostaviti da je u privatnima takva laganica), samo na osnovu tog četvrtog razreda. ili se varam? I što propuštaju, ako zaista i stave fokus na maturu?
S druge strane, baš mi se sviđa to pitanje djeci - na što bi ti stavio fokus - tako i treba biti. Nismo svi za sve. pa neka stavi fokus na ono što ga zanima, a ne pokušavati pohvatati to more sadržaja. Bolje da ide u dubinu nekog predmeta i uživa u tome, čak je i poticajno da razmišljaju o tome što ih zaista zanima.
Koja je po tebi loša strana ovoga - ako sam dobro pročitala/skužila tvoj post?
Posljednje uređivanje od matsa : 25.06.2024. at 16:39
Ako ju ne voli tesko da ce studirati nesto sto ima puno matematike ili cak matematiku samu.
Znaci problema nema.
Mislim da je generalno problem jako puno roditelja taj sto misle da djeca moraju pokriti sve moguce i da djeci moraju pokriti sve moguce, valjda do mature. Ne bi li djeca imala bezgranicne izbore fakulteta i zivota opcenito. Mislim da bi puno korisnije bilo prepoznati djecje interese, jake strane i onda djecu poticati da idu u tom smjeru.
Posljednje uređivanje od sirius : 25.06.2024. at 16:59
Pa fokus na maturu znaci samo to-fokus na maturu.
Na ispit s kojim ce upisivati fakultet.
To nije fokus na znanje, niti fokus na interes, niti fokus na prepoznavanje mogucnosti. To je trenig za ispit, kao na placenim pripremama.
Sto je potpuno razumljivo. Nisu roditelji ulozili 20 tisuca eura da se dijete ne upise na ciljani fakultet.
To bi imalo smisla da matematike u srednjoj uopće nema. Ali, voljela ju ili ne voljela, morat će ju učiti da prođe razred. I morat će ju polagati na maturi bez obzira hoće li studij uopće bodovati matematiku jer je predmet obavezan.
Gledali smo X. dvojezičnu i udžbenici iz matematike su ISTI za opći i PM smjer na stranom jeziku. Nikad nisam dobila jednoznačan odgovor da li su programi isti ili se u PM proširuju, neovisno o istom udžbeniku.
Jedino su mi za jezičnu i opću rekli da je program isti, samo opća ima taj jedan sat tjedno više u prvom i drugom razredu za vježbu. Ovisno koliko je zahtjevan profesor, jezičari taj jedan sat odrade kod kuće.
Ja sam dijete podržala u izboru. No isto tako i razumijem zašto roditelji traže i žele samo PM gimnazije.
Da se mene pita, gimnazije bi u 3. i 4. srednje imale 8 predmeta (3 obavezna i 5 izbornih).
Moj post odgovarao je na nečiju tvrdnju kako se u privatnim školama dobije bolje znanje. Možda je tako u jednoj gdje je ulaz jako dobar (odlični učenici).
Tamo gdje nije, nastavnik testove mora prilagoditi većini, a to automatski snizi kriterij.
Učenik mora vidjeti čega tu sve ima (iako postoji opasnost da povjeruje da mu ništa osobito ne ide jer se nema vremena baviti onim što bi htio), mora se suočiti s puno učenja jer ako ga put odvede na zahtjevnije fakultete, neće moći prožvakati gomilu gradiva SAMOSTALNO.
Nije svejedno želi li cijelu srednju drmati po 3 maturska predmeta da upiše ekonomiju ili po njih 6 da upiše farmaciju ili mef, za koji mu npr. treba i omraženi latinski itd.
Uostalom, na (manje zahtjevan) faks može se i iz strukovne škole...upišeš cjelogodišnje pripreme i ako redovito radiš, spreman si. A pripreme su puno jeftinijem nego privatna gimnazija.
U nekim EU državama gimnazijski maturanti moraju položiti maturu iz gotovo svih predmeta koje su slušali, tj. izabrali da im budu primarni (8 ili 9)
ja se valjda nikada neću prestati čuditi nekim razmišljanjima koja se ovdje iznose ... samo ću se osvrnuti na nekoliko njih
zašto mislite da su roditelji ti koji žele da dijete ide u određeni tip gimnazije?!
pa većina djece u 8.r. zna više o školama od prosječnog roditelja, informiraju se različitim kanalima
evo moje je od petog razreda govorilo da hoće u matematičku, ali sad će na popisu biti i opće i jezične, i jako je dobro svjesno da je program više manje isti u svim smjerovima i da ima i 17 predmeta koje mora svladati... 17 predmeta su cijena jer nema pojma čime će se baviti u budućnosti; da zna i želi određeno zanimanje bilo bi puno lakše s upisom u neku strukovnu školu
nadalje, za jedan dio djece, osnovna škola je lagana i da, dobri su u svemu.
što je tu čudno da dijete koje dobro pamti činjenice može zapamtiti i povijest i zemljopis i biologiju i imati izvrstan uspjeh iz svih tih predmeta
ako idu strani jezici, često im ide i matematika, pa onda samim time i osnovnoškolska fizika i kemija; tu negdje prema mojim saznanjima spada i glazbena sposobnost
itd.
ako djeca imaju roditelje koji imaju pozitivan stav prema školi, i sami će razviti takav stav prema obrazovanju i potrudit će se više (moji imaju usađeno da će jedino dobrim obrazovanjem i školskim uspjehom imati više boljih prilika u životu; suprug i ja, mi nemamo razvijen unosan biznis, nasljedstva ili sl. samo smo svojim vlastitim trudom i obrazovanjem stekli ono što nam pruža pristojan život u RH, a podrškom koju pružamo djeci i ulažemo u njihova znanja, nadamo se da će i oni tako, ali i još bolje od nas)
drama oko latinskog je stara priča
oh, jadni, moraju malo više učiti ... ako su u toj gimnaziji, koja je i sama po sebi jedna od težih, zašto bi bilo labavo s latinskim?! dio tih srednjoškolaca će kasnije upisivati medicinu, prirodne znanosti, e pa tamo je latinski i više nego potreban ... uostalom to je gimnazija, nije strukovna škola, dakle moraju učiti sve predmete. danas su info o broju sati određenog predmeta dostupne na internetu i vrlo lako se može vidjeti koja je razlika među pojedinim smjerovima (jezične, matem, opće), i da, vrlo je mala razlika i to u svega nekoliko predmeta. s obzirom da je to već općepoznata priča po gradu, zašto onda djeca upisuju tu školu?! očito to nije takav bauk kako se priča. roditelji koji to najviše komentiraju, očito nisu imali priliku učiti latinski u tolikoj mjeri pa ne znaju o čemu pričaju. nadalje, ako si upoznat s određenim detaljima o školi i upisuješ tu školu, onda pristaješ na uvjete. u toj gimnaziji je uvjet da moraš dobro zagrijati stolicu za učenje, pa između ostalog i tog latinskog
kad se svi čude toliko što nema profesora, pa zašto sami ne probaju provesti nekoliko sati s hrpom tinejdžera i držati kontrolu i njihovu zainteresiranost na visokom nivou u aktivnosti koja pokatkada nije vrlo zanimljiva ... kako je lako ovako iza nekog skrivenog imena vrijeđati nastavnike i nazivati ih frustriranim malim psićima; slobodno prebacite svoje dijete u tako divne privatne škole kako mislite da jesu, ali one privatne koje drže do svog nivoa isto su zahtjevne i djeca su itekako pod dobrom kontrolom, a roditeji kojima se ne sviđa da im se podmaladak imalo stresira oko škole isto tako oblajavaju nastavnike i nazivaju ih frustriranim osobama (i da, nastavnici u privatnim školama i nemaju neku puno veću plaću nego oni u državnim školama, i mnogi koji se dočepaju radnog mjesta u javnoj ustanovi vrlo rado prelaze u nju)
Ako ne voli matematiku bolje da ne upisuje PM gimnazije. Matura se može proći nakon bilo koje gimnazije, eventualno se plate pripreme.
A neka provjeri i za ostale škole koje bi došle u obzir koliko se pada iz matematike. Npr. čula sam da u klasičnoj i po nekoliko učenika po razredu padne razred zbog matematike. Po meni padanje nije znak kvalitete profesora, baš naprotiv.
Mislim da će od sljedeće godine predmet Matematika imati jedinstveni ispit, dakle neće biti razine A i B (kao što i predmet Hrvatski jezik ima jedan ispit za sve)
Posljednje uređivanje od Vrijeska : 25.06.2024. at 20:24
Olaaa i naša djeca dobiše tu profTakvih ima u svakoj školi, pa i u savršenom Miocu (ok, nema baš urlanja, ali ovog drugog ima). Samo je to, valjda, ok jer se ne radi o latinskom i povijesti, nego o stem predmetu
Nisam napisala da će upisati PM, ne znam gdje to vidite?
Štoviše, čak sam napisala da se pitam da li griješim i jesam li i ja trebala poticati dijete za PM.
Moj je dojam da prvenstveno roditeljska želja matematička gimnazija, a onda tek djetetova.
Gdje se može provjeriti koliko se pada iz matematike? Ne na maturi, nego općenito po razredima.
Sve sam procitala, puno ste toga pametnoga natipkale. Nemam sto za dodat.
U rudniku znanja se sigurno može naći koliko učenika je palo skupno za sve razrede u generaciji, ali nisam sigurna vidi li se i iz kojih predmeta su pali. Ali vidi se prosječna ocjena iz nekog predmeta pa se i iz toga može nešto zaključiti ako je jako niska. Ja sam ovo saznala slučajno, od poznanika.
sad možeš pogledati na stranicama škole iz kojih predmeta klinci idu na dopunsku ilitiga produžnu nastavu
Aha, kužim. Činjenica jest da je su razredi učenika u privatnima prilično heterogeni po potencijalu, prijašnjem prosjeku i ambiciji, pa to zahtijeva prilagodbu kriterija, ali i onda nema tog pozitivnog pritiska okoline, koji te vuče naprijed. Naravno da taj pritisak može biti i pretežak za neke, ali ne ulazim sad u to. Doduše, sami profesori i mentori po privatnim školama navodno od onih koji mogu i žele više, to i traže i potiču na individualnoj razini.
Prednost privatnih jest taj individualni pristup, gdje sam dobila informaciju od poznanika čija su djeca išla u razne privatne (uglavnom Benedikt Kotruljević, PKG i HUG) da zaista svakom pojedinom djetetu pomognu da potpuno ostvari svoj potencijal, za što god to dijete iskaže interes i ima kapacitet.
Jeste vi pogledali nekad u ŠER-u uspjeh na maturi privatnih škola?
Skroz kužim tvoj point da bi fokus trebao biti na znanju i apsolutno se slažem. To bi se moglo protumačiti kao gubitak za te klince u privatnima, kad bi u školama stvarno bio fokus na znanju. No, fokus je generalno u našem školstvu u većini predmeta na šopanju sve većim količinaama neprimjenjivih i nepitkih podataka - svaki dan, od nihove šeste ili sedme godine, do 18. S ljetnom pauzom od dva mjeseca. Tako da, ako od 12 godina školovanja provede jednu godinu fokusirano u pripremama za maturu, što opet jest bildanje znanja iz ciljanih predmeta, meni je to skroz ok.Pa fokus na maturu znaci samo to-fokus na maturu.
Na ispit s kojim ce upisivati fakultet.
To nije fokus na znanje, niti fokus na interes, niti fokus na prepoznavanje mogucnosti. To je trenig za ispit, kao na placenim pripremama.
Sto je potpuno razumljivo. Nisu roditelji ulozili 20 tisuca eura da se dijete ne upise na ciljani fakultet.
Žao mi je tih naših klinaca, a nismo ni mi (bar moja generacija) puno bolje prošli. Tolike tone knjiškog znanja i pizd..... raznoraznih, a ne daj Bože da krepa internet, ne bi dva dana preživjeli.
Posljednje uređivanje od matsa : 26.06.2024. at 10:25
Može link na stranicu škole gdje je popis predmeta iz kojih se ide na produžnu nastavu?sad možeš pogledati na stranicama škole iz kojih predmeta klinci idu na dopunsku ilitiga produžnu nastavu
Ove dvije škole koje gleda toga nemaju, pa ne znam radi li se o školama iz kojih se ne ide na produžnu, oni ne objavljuju te podatke ili ih ne mgu pronaći na stranici.
pa onda ih ne objavljuju na webu ili nema produžne... nema drugih izvora takvih podataka
u školskom rudniku se može vidjeti koliko učenika ide na dopunski rad, koliko napopravni ispit itd., ali se ne može vidjeti po školama i po predmetima
možda bi čak i netko tko detaljnije pregledava statističke podatke mogao izvući taj podatak
Kako ja baš dobro ne pamtim, možda bih trebala pitati ili naći svoje stare knjižice, al nekak si mislim da smo mi, za Šuvara tako imali. dve ili 3 matematike, fiziku, hrvatski, informatiku, engleski i one neke predmete koji su se svako polugodište mijenjali - filozofija, logika, tips i tako nešto.
Možda se javi mima i ona sjeti, nekako mi se čoini kako smo nas dve slične generacije
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom