Upravo tako, dobijes neku statisticku vrijednost 1 naprema nesto ...
Nije mi namjera nikoga uzrujati ali bez obzira na rezultat, ja ne bih mogla biti mirna niti da mi netko kaze da je vjerovatnost 1:1000 jer ako budem ja taj jedan sto mi vrijedi onih 999.Kako tumačiti nalaz testa?
Nalaz se izražava omjerom 1:n koji opisuje kolika je vjerojatnost da trudnica, koja se podvrgla testiranju, nosi plod ugrožen sindromom Down, odnosno sindromom Edwards. Granični omjer (rizik) pri kojem se rezultat izražava kao nisko-rizičan ili povećani rizik u većini je dijagnostičkih centara dogovoren i iznosi 1:300 (u prvom tromjesečju). Omjer zapravo ukazuje kolika je vjerojatnost da se razvija bolesni plod u ukupnom broju trudnoća trudnica iste životne dobi. U testovima probira za drugo tromjesečje trudnoće preporučeni granični rizik je drugačiji, tj. pri izboru granične vrijednosti uzet je u obzir postotak spontano pobačenih fetusa između prvog i drugog tromjesečja, a koji su ugroženi nekom od spomenutih kromosomopatija.Zaključak: Kombinirani probir nije obavezan, on je slobodni izbor trudnice i može biti proveden samo nakon informiranog pristanka pacijentice. On služi kao pomoć u odlučivanju o eventualnom invazivnom dijagnostičkom postupku (CVS, amniocenteza). Rezultat testa nije konačna dijagnoza pa će se svakoj trudnici, u koje je kombiniranim probirom ustanovljen povećani rizik sindroma Down, odnosno Edwards (1 u 300 ili veći) preporučiti daljnji dijagnostički postupak, kojim će se konačno odrediti kariotip ploda. Potrebno je naglasiti da se u slučaju pozitivnog nalaza (povećanog rizika) može, a to je i najčešći slučaj, raditi o zdravom i normalnom plodu. S druge strane, negativan nalaz ne isključuje mogućnost pojave tog poremećaja, nego ukazuje na mali rizik za pojavu sindroma Down.
Ako je konačna matematička vrijednost omjera veća od 1:300 (npr. 1:200), rezultat se tumači kao povećani rizik prisutnosti kromosomopatije u ploda. Obratno, ako je individualni rizik trudnice manji od 1:300 (npr 1:600), rezultat se tumači kao mali rizik pojave bolesti.
Potrebno je naglasiti da povećani rizik u testu probira ne mora značiti da se doista radi o bolesnom plodu. Nalaz može biti i lažno-pozitivan, jer većina trudnica nosi zdravo dijete. Isto tako, u trudnica koje imaju mali rizik za bolesti ploda, nalaz probira ne predstavlja apsolutnu sigurnost da će trudnica roditi zdravo dijete. Znači, nalaz testa može biti i lažno-negativan.
Osim uznemirnosti i straha koje moze izazvati ova pretraga, u slucaju uvjetno loseg rezultata preporuka je uciniti i neke daljnje pretrage koje takoder ne mogu dati odgovor 100% ... osim donijeti jos vise stresa.
Ako znamo da stres moze uzrokovati losiji razvoj bebe i opcenito lose djelovati na trudnicu, ja biram uzivati u trudnoci bez nepotrebnih pretraga ako sam mirna sa odlukom da rodim dijete bez obzira na rezultat.