 |
|||
Što se manje zna, to se manje želi znati. Zašto bi išta znali o rodu, kad je to loše???? Rekli u crkvi. Rekao susjed. Rekli na bitno.netu. Dobili na mail.seni prvotno napisa
A svijet je ovaj dolina suza, pun je zala, prljavština i zamki, knez tame vreba iza svakog ugla...
Ma samo treba pustiti da pišu i govore, sve je jasno
Posljednje uređivanje od Zuska : 13.12.2012. at 08:11
Jučer bio roditeljski. Nije najavljeno zašto se saziva.
Učiteljica je na početku rekla da je bila dužna sazvati sastanak "s obzirom na te novosti oko zdravstvenog odgoja". Rekla je da je bila na edukaciji o ZO i da je sadržaj ZO određen na isti način kao program drugih predmeta i nije podložan roditeljskom odlučivanju. Pročitala je teme za 4. razred, tj. ono što u Kurikulumu piše na str. 14 i 15 plavim slovima u prvom stupcu (roditelji nisu dobili ispis Kurikuluma). Pročitala je koliki je predviđeni broj sati po kojoj cjelini (str. 4 Kurikuluma). Navela je da je dobar dio tih tema već integriran u ostale predmete.
Informirala nas je da, sat nakon početka našeg rod. sastanka, počinje i sastanak Vijeća roditelja na kojem će sudjelovati naša razredna predstavnica pa se kod nje možemo informirati o zaključcima tog sastanka. Prema informacijama kojima raspolaže naša učiteljica, ako bude interesa, u VR možemo tražiti poseban sastanak na temu ZO koji bi se održao u drugom polugodištu.
I to je uglavnom to. Rasprave nije bilo.
moram priznati, ali ono iskreno da si me šokirala.da se na ovom forumu ovako može shvatiti benigna šala, i to na naš račun(moje škole)...ja tu više nemam riječi i bolje da ne komentiram.
Naravno, to će biti potpuno isto kao lektira. Na primjer, iz modula o prevenciji nasilja, ovo će čitati u četvrtom razredu:
Kolarec, Đ., Ahel, I. i Pamuković, N. (Ur.) (2009): Pravne i medijske perspektive trgovanja ženama i
prostitucije. Zagreb: Centar za žene žrtve rata – Rosa.
Ovo u petom:
Tot, D. (Ur) (2008): Bouillet, D., Uzelac, S.: Priručnik za nositelje produženog stručnog tretmana u osnovnim
i srednjim školama. MZOS i AZOO, Zagreb
Ove 33 radionice će praktično provesti na jednom satu razrednika u šestom razredu:
Uzelac, M., Bognar, L. i Bagić, A. (1994) Budimo prijatelji – 33 pedagoške radionice, Slon, Zagreb.
Vizek Vidović, V. (2003) Psihologija obrazovanja. Zagreb: VERN.
Ovo će čitati u sedmom:
Vodič kroz UN-ov protokol protiv trgovanja ljudima. Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje
trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom, kojim se dopunjuje Konvencija UN -a protiv transnacionalnog
organiziranog kriminala. (2005) Zagreb: Prius.
U osmom će imati praktični rad, trebat će organizirati vlastiti mali lanac trgovine ljudima.
vertex, sve si sad lijepo objasnila. hvala, al ozbiljno. ja ne mogu vjerovati načinu na koji neki ljudi pojmljuju stvari oko ove teme. to je zapravo najveća opasnost za našu djecu.
x!
Upravo to je i mene za prepastilo na roditeljskom (zapravo sastanku vijeća roditelja) do te mjere da nisam komentirala ništa, jer stvarno nisam znala što bih rekla. Ima ljudi s kojima je jako teško naći zajedničku točku za komunikaciju.
Vertex
Ovo ti je kao da kažeš da ti je "50 nijansi sive" prihvatljiva literatura za likovni odgoj.
Knjiga se ne sudi po koricama, a bome ni po naslovu.
Čita se.
Dok se ne pročita, vjeruje se Miletićevim citatima.
neinformirana si i ne trudiš se informirati, ali sa velikim žarom širiš dezinformacije
ali kad si već prelijena da sama potražiš dokument na koji se pozivaš, pokaži nam barem na dokumentu koji ti je marsupilami pronašla - gdje ti vidiš uopće odabir roda, a posebno tih 9 mogućnosti queer i sl
može bit' da je to negdje na stranici na kojoj su slike ružičastih slonova i bijelih miševa....
definicija riječi gender (rod) na engleskom:
http://oxforddictionaries.com/definition/english/gender
Definition of gender
noun
- 1 [mass noun] the state of being male or female (typically used with reference to social and cultural differences rather than biological ones): traditional concepts of gender
- [count noun] the members of one or other sex: differences between the genders are encouraged from an early age
- 2 Grammar (in languages such as Latin, French, and German) each of the classes (typically masculine, feminine, common, neuter) of nouns and pronouns distinguished by the different inflections which they have and which they require in words syntactically associated with them. Grammatical gender is only very loosely associated with natural distinctions of sex.
- [mass noun] the property (in nouns and related words) of belonging to a grammatical gender: determiners and adjectives usually agree with the noun in gender and number
The word gender has been used since the 14th century as a grammatical term, referring to classes of noun designated as masculine, feminine, or neuter in some languages. The sense ‘the state of being male or female’ has also been used since the 14th century, but this did not become common until the mid 20th century. Although the words gender and sex both have the sense ‘the state of being male or female’, they are typically used in slightly different ways: sex tends to refer to biological differences, while gender refers to cultural or social ones.
ja želim da moje kćeri uče o rodnoj ravnopravnosti i u školi - da je potpuno normalno da tata kuha, da mama šarafi i bude inžinjerka, sastavlja tehničke komponente i razvlači žice po stanu dok tata ide na plac kupiti što mu treba za ručak
da i ona i cijela generacija znaju da je sasvim OK ako žena želi biti automehaničarka a muškarac odgajatelj u vrtiću ili primalja
da spol nije ono što te određuje, određuju te tvoji izbori
i potpis
a možeš si i ovo proučiti:
http://www.ured-ravnopravnost.hr/sit...avnost%202.pdf
U tom je smislu pojam roda u sociologiji i nekim drugimdruštvenim znanostima inaugurirao u svoj korpus feminističku kritiku i analizu pojma rodaimajući na umu dvije razine i značenja analitičkog smisla pojma roda: 1. deskriptivne razinerazlike među rodnim grupama i 2. odnose socijalnih nejednakosti (stratifikacija) među rodnimgrupama utemeljene na kategorijamadruštvene moći. Iz toga jasno proizlazi da se odnosispolova u društvu ne mogu svoditi na puku razliku spolnih obilježja ili obrazaca ponašanjanego su to tvorbeni odnosi utemeljeni u samim mehanizmima društvenosti, ponajprije kroz“ženske”, mogu međutim znatno varirati od društva do društva, od grupe do grupe, a unutar
odnose moći žena i muškaraca kao dviju dominantnih grupa.Iz toga slijedi da to što smo rođeni sa ženskim ili muškim genitalijama, ili, recimo, određenombojom kože, često znači da živimo različite živote. U tom su smislu naša biologija i naša međusobnadruštvena interakcija doista dijalektički povezani i međusobno se prožimaju. Premda je svako
društvo stratificirano prema rodu, pri istraživanju rodne stratifikacije i diskriminacije nije moguće
posve odvojiti utjecaje biologije od društvenih utjecaja. No, s druge strane, itekako je moguće
na temeljima različitih biologija izgrađivati stereotipne društvene nejednakosti i opravdavanjaspolne/rodne diskriminacije – seksizme – tj. nejednako tretirati žene i muškarce, nepovoljno seodnositi prema grupama i pojedincima na temelju spola, odnosno aktivno djelovati u poticanjupredrasuda ili osporavanja prava, prakse ili politike nekoj rodnoj grupi ili njezinim pripadnicima/cama na temelju kriterija spola/roda.U svakom društvu kategorije spola i roda utječu na svakodnevne interakcije i na doživljajei iskustva identiteta. Vjeruje se da žene i muškarci imaju različite prirođene i stečenekarakteristike i da se ponašaju na različite načine. Takvi stavovi i percepcije mogu se naći usvim društvima i na svim klasnim razinama. Te osobine, označene kao različito “muške” ili
jedne rodne grupe čak i više nego između različitih rodnih grupa (Fuchs Epstein, 1999: 45).
informirati se, tj. nužno je znati razliku između roda i spola. kada bi samo sa time svi mi bili na TI, pola ovih postova ne bi bilo napisano, i riješili bi se velike muke i živaca
Mi smo jučer imali sjednicu Vijeća roditelja. Ravnatelj je imao prezentaciju vezano za Zdravstveni odgoj, po kurikulumu, točno za svaki razred, koliko sati je predviđeno, teme. Bila je prisutna i psihologica, pedagog i učiteljica iz 3. razreda. Ona nam je rekla da su sve te teme i prije bile obrađivane s djecom, na satovima SRZ-a, biologije i ostalih predmeta, da je ovo malo medijski prenapuhano. Ravnatelj je rekao da su djelatnici naše školi spremni za ZO, još će se pripremati, raditi će se u suradnji sa liječnicima školske medicine, psiholozima. Rekao je isto tako da profesori mogu imati svoje osobno mišljenje o ZO i iznositi ga izvan škole, ali da su oni državni namještenici i ako je Ministarstvo propisalo program oni su ga dužni provoditi kao i sve ostale programe. Mogu reći da je sastanak prošao u vrlo kulturnoj atmosferi, naravno da su ljudi imali neke nedoumice, pitali su, razgovarali, ali samo je par roditelja izrazilo neslaganje sa ovakvim ZO.
ovo je otprilike rekla i naša učiteljica na roditeljskom, i komentirala da se diže prevelika prašina oko tih par modula u višim razredima. pročitala nam je što je ZO i kakav je kurikulum za 2. razred. onda smo se izjašnjavali slažemo li se s takvim ZO - svi su bili za provođenje (bar higijena i zdrava prehrana nisu nikome sporni). iznenadilo me to - otkud glasanje?
ronin, zar ovo ne vrijedi i za vašu školu?
ili je katolička škola u šibeniku privatna škola?
od kud učitelji dobijaju novce?
baš me zanima, ozbiljno pitam.
ja sam shvatila da je to na račun vaše škole ("raspela već imamo dovoljno")
a zašto bi morali težiti ladicama? ili si muško ili žensko? ili si hrvat ili srbin? ili si bijelac ili crnac? kad ih ima, koji su i muško i žensko (da takvi su se rodili s oba spola, ima ih koji su se rodili u jednom, ali osjećaju da su drugi spol), ima ih koji za sebe ne mogu reći ni da su hrvati ni da su srbi, jer su iz miješanog braka, pa ni da su bijelci ni da su crnci... zašto ne bi postojala opcija da se čovjek izjasni da se ne osjeća nijedno od navedenog?! zašto je to pakao? nitko nikoga ne tjera. svi koji od toga zaziru i dalje se mogu izjašnjavati kao, rasa: bijela spol: žensko, nacionalnost: hrvatsko, državljanstvo: hrvatsko, vjeroispovijest: katolik... nekima od nas je teško ispuniti stavku nacionalnost ili vjeroispovijest. nekim drugima je teško reći da su žensko, kad se osjećaju kao muško.Nitko tko je imalo normalan ne može reći da je to u redu! Da li je to cilj kojim mi težimo?
i nekako mi nije jasno ovo za rod,.. heteroseksualnost nije rod. pa me zbunjuje to stalno ponavljanje... hetero, queer (pa onda još podmuklo doda), pedo i incesty.
Meni ništ u vezi roda nije jasnoAko si žensko a osjećaš se kao muško, svejedno si žensko, ako sam ja bijelkinja a osjećam se kao crnkinja i dalje sam bjelkinja. Prema tome, trebalo bi značiti da je "rod" stvar individualnog osjećaja? Kako onda mogu znati kojeg je netko roda? Molim primjer kako definirati da je netko ženskog roda-muškog spola ili obratno.
Vjerujem da seksualna orijentacija nije izbor, nego je to urođeno, tj. ako je netko homoseksualac, on to jest i ne može tu ništa promijeniti. Što je s rodom? Zbunjuje me i stvrstavanje homo i biseksualnosti u rodove.
ne znam za više razrede ali učiteljica u nižima je rekla da se njima ništa ne mijenja jer je sve to već ionako bilo u programu.
a sad vas ključam
Pravila pisanja postova
