AQ pročutala sam cijelu temu na tvoj problem. Možda sam neke postove preletila ali razumijem šta te muči....
Da, voliš ga i on voli tebe,zajedno volite svoje dijete ali te to sve skupa izluđuje i iscrpljuje i u biti si u začaranom krugu. Savjet koji su ti dale cure da moraš sebe mjenjati je u biti točan jer moraš promjeniti i sebe da bi promjenila njega.
Točno znam kako se osjećaš jer sam u jednom trenu našega života i braka i ja bila u sličnoj situaciji jedino što ja nisam radila od doma nego sam svaki dan išla na posao... sve je bilo odrađeno ali nazadovoljstvo i frustracija u meni je rasla, često smo se svađali a sexa nije bilo ni u primisli. Tonuli smo.
I onda sam nakon 100. razgovora sa frendicama i čitanja foruma i sl. odjednom pogledala sve nekim drugim očima, pa čak i sebe.I bila sam svjesna svojih greški jer sam i ja nastupala slično kao i ti, dosta agresivno i imala sam ispade ljutnje. Jednostavno bi mi tlak skočio na 1000 kad bi se poslije zajedno pojedenog ručka(koji sam ja skuhala večer prije) on zavalio na kauč na popodnevni odmor (na stranu to da on radi fizički teži posao od mene -jbg. nemožeš odmarati svaki dan-imamo djecu koja traže svoje i moramo ispuniti te obaveze koliko god bili umorni).Jedan dan sam se samo sjela kraj njega na kauč i rekla mu mirnim tonom da sam i ja imala naporan dan na poslu i da bi se i ja sad najrađe legla ali.. sa starijom kćeri treba napraviti zadaću, sa malim se treba poigrati, treba počistiti stan i otići u dućan i da nemam čarobni štapić te ako ne želi da bacim kroz prozor i njega i kauč neka se ustane i skuha kavu i da popričamo o podjeli obaveza jer ću ja ravno za 5 minuta dobit slom živaca .... stvarno više nisam mogla-pucala sam po šavovoma. Vidio je da je vrag odnio šalu i kad smo popričali, najveći izgovor je bio upravo: pa reci mi šta da napravim i napravit ću

a to da moram reć 10x nema veze... uglavnom, polako, baby koracima dmo došli do nekog kompromisa, on bi npr. uzeo malog u parkić i obavili bi dućan na povratku a ja bi odradila sa malom šta treba i pospremila. Ja bi npr. peglala a on bi sredio kupaonicu... ali uvijek sam ja morala napraviti plan i reći-ja budem to, ti budeš to-jbg, on jednostavno mrzi te kućanske poslove. Sad tu i tamo opere kupaonicu, redovito ide u dućan a iz ostalog se uglavnom izvukao jer su klinci veći ali opet ja moram sve postrojiti ii dati zadatke..
Moraš mu dati do znanja kad ti je teško, pokušaj ne raditi navečer nego popodne-neka on malu izvede u park, nek odu na kavu i na sladoled a ti odradi posao da ne trebaš po noći. Ne mora kuća biti kao apoteka-bitno da su zadovoljene osnovne norme čistoće, ne mora biti sve po špagici i sve uvijek popeglano i pospremljeno u ormar-jbg opusti se malo, odspavaj nekad pola sata sa malenom popodne daj i sebi oduška jer ovako ćeš izgorit.