Meni je zanimljivo čitati što o svemu kažu nastavnici. Evo dijela foruma s nastavnici.org u kojem se debatira upravo o vjeronauku:
Top
Re: Vjeronauk (odvojeno iz "Polazne platforme...")
by sole » ned tra 04, 2010 11:34 am

U mojoj školi vjeronauk predaje časna. Donedavno je predavao i lokalni župnik koji se nije snašao i sam je tražio od nadbiskupije da ga se smjeni s tog radnog mjesta. Sada imamo katehetkinju (valjda se tako zove ženski kateheta).

Kad smo već kod toga tko predaje - mene zanima zašto se vjeroučitelji ne zapošljavaju preko natječaja, već ih raspoređuje nadbiskupija?
A teacher is a very special person who uses his or her creativity and loving, inquiring mind to develop the rare talent of encouraging others to think, to dream, to learn, to try, to do!

sole
Mentor

Posts: 510
Joined: čet ruj 03, 2009 2:03 pm
Has thanked: 1 time
Have thanks: 4 time
Struka: strani jezici
Top
Re: Vjeronauk (odvojeno iz "Polazne platforme...")
by some1 » ned tra 04, 2010 12:20 pm

Mislim da je tako definirano u Ugovoru sa Vatikanom. Raspoređuje ih Nadbiskupija, ali plaća im ide kao i nama - iz proračuna.
...to boldly go where no man has gone before...
some1
Site Admin

Posts: 1088
Joined: sri tra 22, 2009 10:59 pm
Location: Zagreb
Has thanked: 0 time
Have thanks: 0 time
Struka: matematika i informatika
Top
Re: Vjeronauk (odvojeno iz "Polazne platforme...")
by Koka » ned tra 04, 2010 12:49 pm

ja ne podržavam vjeronauk u školi, ali ako već treba biti neka bude u suprotnoj smjeni. bilo bi mi draže da se uvese predmet "religije svijeta" u kojima ćemo djeci usaditi široko znanje, ali i prihvaćanje različitosti među ljudima.
Koka
Pripravnik

Posts: 51
Joined: uto stu 17, 2009 3:11 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 0 time
Top
Re: Vjeronauk (odvojeno iz "Polazne platforme...")
by aurora » ned tra 04, 2010 4:03 pm

Pitanje : Što mislimo je li vjeronauku mjesto u školi.
Moj stav: NE
Obrazloženje:
Kao dijete pohađala sam vjeronauk. Dva puta tjedno poslije škole. U prosotorijama župnog dvora. Uopće mi kao djetetu to nije bilo teško, ne vidim nikakve praktične koristi od vjeronauka unutar školskog raspreda sati. Ali. to vrijeme vjera je bila vjera, državna pučka škola-škola svekolikog pučanstva, a politika - politika. I na tome je trebalo ostati.

Kao učiteljica, vidim da je vjeronauk u školi promašaj. Ovisno o predavaču, često vjeronauk više potiče djecu da se svrstavaju na 'naše i vaše' nego što uči djecu kako vjerovati. Često moram intervenirati u odnose između učenika kad se oni počnu svađati potaknuti potrebom da razumiju zašto neki idu na vjeronauk a neki ne idu. I potaknuti nesretnim izjavama vjeroučitelja. I moram im dokazivati da ovi što ne idu nisu odmetnici od ljudskog roda. I kad je u udžebniku lekcija o Božići ili Uskrsu, moram pronaći način da u lekciju uključim i muslimane, židove, agnostike, pravoslavce...jer i njima sam učiteljica, i oni su moji đaci i na njihove osjećaje moram paziti. Moji đaci imaju samo 7, 8, 9 ili 10 godina. Mnogo toga im je nejasno.
Sadržaji o vjerskim blagdanima jedne konfesije- a drugih ne, u udžbenicima iz prirode i društva? To nije u duhu vjere ni vjeronauka. Niti pučke škole za svakoliko pučanstvo.
I u 'stara vremena' se znalo tko kamo pripada, ali to je bilo izvan školskih zidova, nije bilo bitno mojoj učiteljici niti ostaloj djeci u razredu. To se u školi nije spominjalo. Danas je bitno.
Mnogi od roditelja koji upiši diejte na školski vjeronauk čine to samo zato da netko ne bi prstom pokazivao na nihovo dijete, i jer znaju da je nepohađanje vjeronauka ometajući faktor. Organizacijski. Roditelji psotavljau ovakva pitanja: Gdje će dijete koje ne ide na vjeronauk u dobi od 7-8 godina boraviti dok je ostatak razreda na vjeronauku? Na hladnom hodniku? /U našoj školi su hodnici ne hladni nego ledeni./ Što će raditi učenici viših razreda dok traje vjeronauk? Muvati se po školskim nužnicima i dolaziti u napast da šaraju po zidovima, ili će se motati iza škole po grmlju i doći u napast da čine ono što bi roditelj volio da ne učine nikada? Kad zbroje, sigurnije im je da je diejte na satu vjeronauka. A kad je već u školskom, nek obavi i župni, pa smo na miru. Ima 'papir'.
Kad bi se vjernauk maknuo iz školskih klupa, naša bi vjera zbilja bila na kušnji.. .Pitanje je koliiko bi djece odlazilo u župu na vjeronauk...

Vjernauk predaju neobični ljudi. Neki od njih odgajaju dobre ljude, razumiju što znači deset zapovijedi i 'ljubi bližnjega svoga', a neki uspijevaju djecu podijeliti na tabore. 'Naše i vaše'. I propovijedaju neki čudan oblik vjere, borbeni, nametljiv, glamurozan..Pompozno obilježavaju vjerske blagdane, često ne razumiju narodne običaje pa ubacuju svašta što tu ne spada. Prostituiraju vjeru. I priradnost vjerskoj zajednici izjednačavaju s partijskom pripadnošću. Ne razumijem kako je to crkveni vrh uspio previdjeti i zašto dozvoljava. To je negacija osnovne ideje.

Isto mislim o vjerskim obilježjima u prostorijama državnih ustanova. Nije im tamo mjesto. U državnoj ustanovi - državna obilježja.

U trećem razredu djeca se pričešćuju. Neke od učiteljica misle da je njihova dužnost tome prisustvovati. Ja se s time odlučno ne slažem.
Ako djelatnici škole kao prestavnici institucije prisustvuju vjesrkim običajima, to znači da moraju prisitvovati jednako na blagdanima svih religija, sekti, zajednica. Ako prisustvuju na jednom a na drugom ne, to je nepedagoški, neetično i nemoralno. Nedemokratično.

U školi je mjesto za odgojni predmet koji bi poučavao moral , etiku, poučavao djecu socijalnim vještinama, odgajao poštene građane, poučavao djecu vještinama potrebnima za snalaženje u društvu, na radnom mjestu i u osobnim odnosima. To je djelomično ukopljeno u 1sat tjedno kroz sat razredne zajednice-što je ovsino o programu škole nije propisano na razini države, što je nedovoljno i nesustavno, nerganizirano. Umjesto vjeronauka trebalo bi uvesti takav sat ogoja.
aurora
Mentor

Posts: 403
Joined: ned lis 25, 2009 11:41 pm
Has thanked: 2 time
Have thanks: 12 time
Struka: razredna nastava
Top
Re: Vjeronauk (odvojeno iz "Polazne platforme...")
by labos » ned tra 04, 2010 4:31 pm

aurora je napisao/la:
U školi je mjesto za odgojni predmet koji bi poučavao moral , etiku, poučavao djecu socijalnim vještinama, odgajao poštene građane, poučavao djecu vještinama potrebnima za snalaženje u društvu, na radnom mjestu i u osobnim odnosima. To je djelomično ukopljeno u 1sat tjedno kroz sat razredne zajednice-to ovsino o programu škole nije propisano na razini države, što je nedovoljno i nesustavno, nerganizirano. Umjesto vjeronauka trebalo bi uvesti takav sat ogodja.

Sve to poučavaju ostali, tradicionalni predmeti, ako se rade kako valja, pa poseban predmet nije ni potreban. Tim više što je kao školski predmet učenicima odbojan, a troši i satnicu koje je učenicima preko glave.
labos
Nastavnik/Učitelj

Posts: 287
Joined: pon ožu 01, 2010 2:45 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 0 time
Struka: fizika
Top
Re: Vjeronauk (odvojeno iz "Polazne platforme...")
by elarac » ned tra 04, 2010 7:57 pm

Bravo aurora, ovo ti je jako dobro napisano i solidno argumentirano. A vrijedi više od lamentiranja nas koji ne radimo s malom djecom.

elarac
Savjetnik

Posts: 1543
Joined: ned tra 26, 2009 11:52 pm
Has thanked: 10 time
Have thanks: 7 time
Struka: matematika
Top
Re: Vjeronauk (odvojeno iz "Polazne platforme...")
by aurora » pon tra 05, 2010 1:38 am

Hvala, Ela..
Ima još tih detalja oko vjerskog odgoja koji se uspio nekako uvući i u ostale predmete u razrednoj nastavi. Nekako "ispod pulta" uvukli su se u čitanke tekstovi koji na neki tihi način propagiraju katoličanstvo i oblježavanje katoličkih vjerskih blagdana kao nešto što je maltene zadano. Ne samo u čitanke nego i u udžbenike prirode i društva, glazbenu kluturu, likovnu kulturu..Jedino matematika odolijeva ubacivanju vjerskih sadržaja, ali i tu se nađe koji problemski zadatak s uskršnjim zekom i pisanicama..

Ima u čitankama tekstova s tematikom vjerskih blagdana koji su više nego neprilični. Odobreni su od strane ministarstva, ali se ozbiljno pitam jesu li ljudi koji sjede u komisiji dobro promislilii o tome kakav psihološki i emocionalni učinak imaju pojedini tekstovi.

Na primjer,
u jednoj od čitanki za drugi razred je pričica o tome kako neka obitelj provodi Badnje veče. Mama uredila kuću, sve miriše po vaniliji. Baka je donijela brdo poklona i sad pomaže mami spremati pečenku za večeru. Tata je donio jelku i sad djeca na nju stavljaju ukrase. Djed se također bavio nekim zgodnim zadatkom pridoneseći idiličnoj atmosferi. Prvo su svi pjevali božićne pjesme pa su zatim svi zajedno išli na polnoćku. I djeca. Ujutro su otvarali polkone ispod bora. Svi su bili sretni.
Kao na filmu. Američkom
Sve bi to još i moglo proći da ispod teksta nije zadatak za domaću zadaću: Opiši kako u tvojoj obitelji slavite Božić.
Dijete koje piše sastavak prema poticaju ovakvog teksta ima potrebu opisati sličnu idiličnu situaciju. Velik broj djece nama "kršćansku" obiteljsku idilu u svojim domovima. Potaknuti ovakvim tekstovima postaju toga još dublje svjesni i ...možete zamisliti kakvi se sve osjećaji prlamaju u tim malim dječjim srcima.
Osim toga, djeca te dobi su premala rastom i nisu dovoljno spretna da bi sama okitila bor, obično to rade roditelji. Mnoge mame rade do kasno na badnju večer i nemaju volju pjevati božićne pjesme, padaju s nogui i ne idu na polnoćku, mnoge kuće ne mirišu na vaniliju, mnoge bake ne razgovaraju sa svojim nevjestama a kamo još da zajedno prtljaju po kuhinji.Mala djeca ne idu na polnoćku jer je u crkvama hladno i prehladila bi se i jer je kasno i vrijeme je da su u krevetu. Ne treba ni spominati da mnogima nedostaju detalji kao što je pečenka, bogati pokloni, djedovi koji se igraju s djecom i veselo, gotovo histerično blagdansko ozračje...Još samo fali da plešu kolo oko jelke
Dijete koje napiše takvu zadaću i odgovori na zadatak prinuđeno je lagati. Pri tome se neće osjećati dobro bude li zadaću moralo čitati pred razredom.

Ima takvih bisera u čitankama koliko hoćeš. Od načina kako se prezentiraju dječja prava, sladunjavih pjesmuljaka o danu kad se svi grle i ljube - povodom Valentinova, do načina na kojeg su prikazane klišeji o spolnim ulogama (mama kuha i nema pojma o tehničkim napravama, tata čita novine...), U interpretaciji tekstova se nespretno postavljaju zadaci koji kao da su namijenjeni isključivo idealnim obiteljima u kojima vladaju idealni i skladni odnosi. Svi ostali koji ne žive u idili, prinuđeni su lagati za domaću zadaću kako bi pred razredom ispali 'normalni', ili dolaze u opasnost da se zamjere roditeljima ako iskreno napišu satavak.
aurora
Mentor

Posts: 403
Joined: ned lis 25, 2009 11:41 pm
Has thanked: 2 time
Have thanks: 12 time
Struka: razredna nastava
Top
Re: Vjeronauk (odvojeno iz "Polazne platforme...")
by aurora » pon tra 05, 2010 2:03 am

Tim više što je kao školski predmet učenicima odbojan,


Iskustva iz moje škole govore protiv ovakve konstatacije. Programi koje već godinama provodimo u sklopu sata razrednog odjela su deci veoma zanimljivi i privlačni. Problem je što jedan sat tjedno nije dovoljan da se obrade sve teme koje su djeci krisne i koje nih zanimaju.
Radi se o razrađenim programima, radionicama za djecu, projektnima i raznim akcijama. Na te teme snimali su se dječji filmovi, publicirale slikovnice, igrale dramske igre, koristile tehnike forum teatra, održavale radioncie za roditelje, održavale diskusije po uzoru na emisiju "Parlaonica"...Nije riječ o premetu koji bi se bavio suhoparnim propvijedanjem o tome što je moralno a što nije.
Uostalom, kad bi se vjernauk maknuo iz škola, ostao bi slobodan taj jedan sat potreban za takav odgojni predmet.

Priče o prematrpanoj satnici za djecu ne drže baš vodu.
Djeca u osnovnoj školi borave najviše 6 školskih sati.Od toga je jedan broj sati rasterećujućih sadržaja.
Rodiltejima se u odnosu na doba kad je školska satnica bila veća, prije petnaestak godina- radno vrijeme pomjerilo na kasnije, nekima se povećalo a ne smanjilo. Prešlo se na europsko radno vrijeme, umjesto ranijih 'od 6 do 14' ili od ' 7 do 15' prešlo se na radno vrijeme od '8 do 16' , a djeca su gotova s nastavom u 13 sati. Djeca idu ranije kućama, ali roditelji kućama dolaze kasnije.