Osvrnula bih se malo na ovo: ako ti nije kupio auto od naslijeđenog novca nego na kredit ili na bilo koji drugi način onda to nije poklon nego bračna stečevina jer si i ti priskrbila za njega-kako god to bilo. I ne daj se potkupljivati jer i meni to izgleda kao kupovanje mira u kući.
Što se ostalog tiče-znam da ti nije poticajno, ali ja s takvim tipom ne bih ostala u braku pod tim uvjetima. Mislim da je preodgoj u tim godinama nemoguć: ako te može ostaviti bolesnu s bebom onda to više ni nije stvar odgoja nego morala. Pa ni psa ne ostaviš samog kad je bolestan!!
Za početak, nakon svega što si nabrojala, gospodina ručak ne bi dočekao, speglane košulje za put bi imao ako bi se sam primio pegle, pomoć u kući bi sama našla ako bi mi bila potrebna i platila bih je makar jela koricu starog kruha (napisala si da imaš svoja primanja), organizirala bih si život s djecom onako kako mi odgovara, a ako se to uklapa u njegov momački život slobodno neka sudjeluje. Umjesto krpe za prašinu počni vježbati (kažeš da si se udebljala), napravi frizuru, počni se baviti nekim hobijem koji možeš upražnjavati i kod kuće, uživaj s dječicom, a njega pusti da odraste. Dozvolila si mu da s "materine sise" prijeđe na tvoju, zamijenila si mu mamu dvoreći ga, imala si strpljenja dugi niz godina čekajući da shvati.... Više nemoj čekati: ako se sabere-super. Ako se ne sabere-organiziraj si život bez njega.