Ja sam procitala Godine od Annie Ernaux. Mislim da ste to ovdje spominjale. Inace citam samo popularne knjige koje knjiznicari izloze pred ulazom u djecji dio knjiznice pa ih usput uzmem. Jos mi je komplicirano penjat se na kat i na miru potrazit neku knjigu za sebe.
Ovo mi je jedna od knjiga koje su mi dobre, i zacas ih procitam, al se vec dva dana posli ne sjecam skoro niceg. Cak se u razgovoru nisam mogla sjetit ni koju sam knjigu citala. Previse detalja o politici, a premalo osobnog zivota, za moj ukus. Iako mi je i stil i sve ok - al ja bih jos malo osobnije - neki pogled na godine s malo manje osvrta ma dnevno-politicka zbivanja. Valjda zato sto ja to bas ne primjecujem.
Tanja, i meni je palo na pamet da ponovo procitam knjigu kad sam zavrsila s prvim citanjem. Al da sad krenem, mislim da bi mi trebalo opet par sto strana da se prisjetim tko je tko. I znam da me uzasno zanimalo sto je na kraju bilo s onim mladim vojnikom, Serjozom(?) sto se zaljubio u Petrogradu... to mi je ostalo neodgovoreno (osim, ako mi odgovor nije nekako promaknuo).